NADBISKUP BOZANIĆ PREDVODIO MISNO SLAVLJE U MARIJI BISTRICI

MARIJA BISTRICA, 15. kolovoza (Hina) - Svečano euharistijsko slavlje na današnji blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u hrvatskom nacionalnom svetištu Mariji Bistrici predvodio je nadgbiskup zagrebački Josip Bozanić pred sedamdesetak tisuća hodočasnika iz Hrvatske, Mađarske i Vojvodine.#L# "Dani ljetnoga odmora posebno su prikladni da se otrgnemo od svakidašnjih napora i pogledamo unazad na godinu koja je prošla", istaknuo je zagrebački nadbiskup. No, znamo li prepoznati trenutke u kojima smo živjeli s osjećajem slavljenja i zahvalnosti Gospodinu, zapitao je Bozanić. U svjetlu zahvalnosti, nastavio je zagrebački nadbiskup, naš život možemo promatrati kao veliki put prema Nebesima, prema Bogu, prema slavi u kojoj je Marija uznesena. No, dodao je, možda će netko reći: "Što se mene tiče, mogu zahvaljivati Gospodinu, ali kako ga mogu slaviti misleći na brojne patnje kojih sam svjedok ili kojih smo bili svjedoci tijekom prošlih godina, osobito ratnih i još uvijek osjećamo posljedice onoga što se dogodilo?" Podsjetio je na patnje ljudi izloženih nasilju, na trpljenje zbog društvenih zala kao što je nezaposlenost, otpuštanje od posla, strah i tjeskoba zbog neizvjesne budućnosti, pa patnje zbog tolikih stradanja u prometnim nesrećama osobito zadnjih mjeseci. "No, Marija ne zanemaruje ta zla, nisu joj nepoznate patnje povijesti, ta njoj su pripali neki od najtamnijih i najcrnjih dana čitave ljudske povijesti! Ali, bila je svjesna da je i u tim danima Bog blizak ljudskoj patnji, da ulazi u naše rane da bi nas tješio i učinio od svakog bolnog trenutka prigodu da nam iskaže solidarnost i ljubav", rekao je nadbiskup Bozanić. Dodao je kako stoga povijest ne treba čitati samo po njezinim zlima, nego i zbog svih čina ljubavi koje ljudske patnje neprestano izazivaju. Nadbiskup je podsjetio kako današnji blagdan seže u daleku prošlost, kako se u prvim stoljećima već slavio u Jeruzalemu, odakle se kasnije proširio po čitavom Istoku, dok se u Hrvatskoj posebno svečano slavi po svim crkvama, a osobito u marijanskim svetištima. Misterij Marijina uznesenja dobio je izvanredno teološko značenje polovicom prošlog stoljeća, odnosno 1. studenoga 1950. godine kada je Papa Pio XII. proglasio dogmu o uznesenju na nebo, rekao je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Zaključio je kako Otajstvo koje danas slavimo potpuno otkriva cilj ljudske sudbine, a lijepo je i utješno da kao ljudi pripadamo povijesti čija je sudbina i izvanredna proslava, koju je Marija već doživjela. Misnom slavlju nazočio je i umirovljeni zagrebački kardinal Franjo Kuharić. U ovome marijanskom svetištu danas se obilježava i 30 godina međunarodnog mariološkog kongresa pod nazivom "Početak boljeg svijeta". Nadbiskup Bozanić večeras će predvoditi i misu u svetištu Majke Božje Remetske u Zagrebu. (Hina) sdju dd