RDW 11. VIII. TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 11. VIII. 2001. Pregled tiska Njemački dnevni tisak danas procjenjuje izglede potpisivanja mirovnog sporazuma i mira uopće u Makedoniji. List 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' primjećuje da bi se u ponedjeljak u Skopju trebao potpisati mirovni sporazum, čiji je naziv svojevrstan paradoks, jer se njime ne regulira nešto međudržavno, već unutardržavno - a osim toga najnesigurniji kantonist, OVK, neće biti strana koja će potpisivati sporazum. Čak ako se sporazum i potpiše, upitno je hoće li oružje umuknuti. Zastupnici njemačkog Bundestaga iz vladinog tabora koji najavljuju protivljenje u sudjelovanju njemačkih vojnika u NATO-ovim postrojbama u Makedoniji, spadaju doduše najvećim dijelom izolacionističkom taboru onih kojima ionako ne odgovara njemačko sudjelovanje u mirovnim misijama. Ipak, u jednom imaju pravo: ili je NATO-ov plan prikupljanja oružja naivan ili se radi o prvom koraku angažmana u kojemu se neće prikupljati tuđe oružje već koristiti vlastito, upozorava 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. Stanje u Makedoniji ocjenjuje i komentator muenchenskog 'Sueddeutsche Zeitunga'. List procjenjuje da do potpisivanja sporazuma između makedonskih i albanskih stranaka u ponedjeljak u Skopju može eksplodirati još mnogo mina i bombi. Postavlja se vrlo važno pitanje - hoće li politički vođa OVK nakon pismene obveze prema NATO savezu dobrovoljnu predaju oružja zaista provesti u djelo? Ni u kojem slučaju nije sigurno da on zaista kontrolira OVK. Ukoliko dođe do NATO-ove operacije 'prikupljanja oružja' tada će se to teško moći odnositi samo na prikupljanje i uništavanje oružja u roku od 30 dana. Nasilje neće prestati. Pa ipak, potpisivanjem sporazuma i prikupljanjem oružja postigao bi se prvi korak protiv nasilničkog etničko-teritorijalnog nacionalizma Albanaca na Balkanu', mišljenja je komentator muenchenskog dnevnika 'Sueddeutsche Zeitung'. Stanje na Bliskom istoku i najnoviji val nasilja druga je dominantna tema komentara. Tako se visokotiražni hamburški tabloid 'Bild' pita je li Bliski istok pred novom eksplozijom i novim sukobima. U Jeruzalemu ključa mržnja, bijes i teku suze. Kum vražjeg kruga kojeg čine teror, krv i bombe zove se Arafat. On je teškoća; on pod svoje okrilje okuplja teroriste. On dobro zna što se događa. On je kum eskalacije. Arafat nema veličinu jednog predsjednika Sadata ili kralja Huseina. Arafat je u Camp Davidu sabotirao senzacionalni mirovni plan Clintona i Baraka u kojem je bila predviđena čak i podjela Jeruzalema. I što sada? Prvo - primirje, drugo - ponovno približavanje i treće - pregovori s Arafatom. Jer druge alternative i pregovarača osim njega nema. Mir je daleko, ali teror nije odgovor. Njemačka mora - kritički - stajati na strani Izraela. A gdje drugdje, odgovara 'Bild'. O istoj temi 'Braunschweiger Zeitung' konstatira da se čini da je starozavjetna formula 'Oko za oko, zub za zub' postala krvav način djelovanja, kako Izraelaca tako i Palestinaca. Nema ni trunke napora oko stišavanja sukoba na Bliskom istoku. Obje strane nemilosrdnom žestinom koriste akcije, bilo da je riječ o samoubilačkim atentatima, bombardiranju ili da akcije suprotne strane legitimiraju rat koji je sada na pomolu. Što se mora hitno zaustaviti je nasilje - ali teško će to učiniti izraelska ili palestinska strana. Bez međunarodnih zaštitnih snaga koje bi obje strane barem razdvojile, čini se da će vatru koja se na Bliskom istoku nemilosrdno širi biti teško držati pod kontrolom, smatra list. 'Kieler Nachrichten' osvrće se na skoru 40 obljetnicu izgradnje Berlinskog zida. Infrastruktura se može na istoku modernizirati milijardskim iznosima. Izjednačavanje životnog standarda i uvjeta i time okončanje procesa njemačkog ujedinjenja tiče se prije svega ljudi na istoku Njemačke. Stanovnici Mecklenburga, Brandenburga, Tirinške, Saske i Saske-Anhalta još uvijek prečesto gledaju na Zapad jer smatraju da bi nakon preseljenja tamo imali bolji životni standard. Tek kada identitet može oživjeti u prvotnom, izvornom okruženju, i kada se više ne bude razlika između siromašnog Istoka i bogatog Zapada, tek tada će biti uklonjene sve posljedice Berlinskog zida. A to će još malo potrajati, zaključuje dnevnik. (RDW)