IT-US-globalizacija-gospodarstvo IT-12. VIII. REPUBBLICA- VELIKE MARKE I GLOBALIZACIJA ITALIJALA REPUBBLICA12. VIII. 2001.Kriza velikih marki"Pod utjecajem antiglobalističkih pokreta pojavljuje se prijetnja od koje drhti američki
kapitalizam: gubljenje naklonosti svjetskih potrošača prema velikim markama 'made in USA'. Uzbuna odjekuje u Business Weeku i Financial Timesu: Coca-Cola, McDonald's, Nike, Gillette, Procter&Gamble (Colgate Palmolive), i svih 40 tvrtki simbola planetarnog amerikaniziranog potrošačkog društva, u samo jednoj su godini izgubili 110.000 milijardi lira svoje vrijednosti na burzi.Padaju kvote milijardera Warrena Buffeta, najbogatijeg čovjeka na svijetu nakon Billa Gatesa, koji je sa svojim investicijskim fondovima uvjerio milijune američkih štediša da ulažu upravo na globalne velike marke: American Express, Walt Disneya, Coca Colu.Tijekom cijelih devedesetih godina ta su slavna imena izgledala kao jamstvo uspjeha, čvršća i trajnija od tehnoloških industrija i New Economyija. (...)No danas ta plima 'zaštitnih znakova' koja je izgledala da će preplaviti planet staje i uzmiče. McDonald's je odjednom prisiljen
ITALIJA
LA REPUBBLICA
12. VIII. 2001.
Kriza velikih marki
"Pod utjecajem antiglobalističkih pokreta pojavljuje se prijetnja
od koje drhti američki kapitalizam: gubljenje naklonosti svjetskih
potrošača prema velikim markama 'made in USA'. Uzbuna odjekuje u
Business Weeku i Financial Timesu: Coca-Cola, McDonald's, Nike,
Gillette, Procter&Gamble (Colgate Palmolive), i svih 40 tvrtki
simbola planetarnog amerikaniziranog potrošačkog društva, u samo
jednoj su godini izgubili 110.000 milijardi lira svoje vrijednosti
na burzi.
Padaju kvote milijardera Warrena Buffeta, najbogatijeg čovjeka na
svijetu nakon Billa Gatesa, koji je sa svojim investicijskim
fondovima uvjerio milijune američkih štediša da ulažu upravo na
globalne velike marke: American Express, Walt Disneya, Coca Colu.
Tijekom cijelih devedesetih godina ta su slavna imena izgledala kao
jamstvo uspjeha, čvršća i trajnija od tehnoloških industrija i New
Economyija. (...)
No danas ta plima 'zaštitnih znakova' koja je izgledala da će
preplaviti planet staje i uzmiče. McDonald's je odjednom prisiljen
zatvoriti 250 restauranata u svijetu: ne zarađuju dovoljno. Čak i u
svojoj kući, u Sjedinjenim Državama, kralj hamburgera stavljen je
pod optužbu strašnom knjigom Erica Schlossera 'Fast Food Nation,
the Dark Side of the American Meal' (Fast food nacija ili tamna
strana američkog obroka): knjiga vlada na ljestvicama
najprodavanijih knjiga, i predstavlja nemilosrdnu optužbu radi
epidemijskog širenja gojaznosti i šteta takve prehrane po zdravlje
Amerikanaca. Što se tiče Nike-a, njegova zvijezda više ne svijetli
kao nekada nakon mnogobrojnih suđenja radi iskorištavanja
maloljetne radne snage Trećeg svijeta.
No njihove su teškoće i pobjeda protuglobalističkog pokreta,
poglavito pacifističkih elemenata koji prevladavaju u Sjedinjenim
Državama, a čije je nezaboravne bitke ispričala 'proročica' Naomi
Klein u svojoj popularnoj knjizi 'No Logo'. Galaksija organizacija
za zaštitu okoliša i Trećeg svijeta, sindikalističkih i vjerskih,
čiju je potpunu mapu iscrtala Naomi Klein, već se kandidira da igra
ulogu novih stražara globalnog tržišta. Sudeći po rezultatima u
ovom neobjavljenom poslu te organizacije izgledaju učinkovitije od
službenih institucija poput WTO-a ili agencija UN-a. (...)
Savršeni primjer je kampanja koju je organizirao 'National Labor
Comittee'. On je doveo radnike koji za Nike rade u Indoneziji u
posjet trgovačkom centru NikeTown u San Franciscu. Ovdje se prodaje
obuće za jogging po 120 - 150 dolara koje oni proizvode za plaću od
dva dolara po danu. Maloljetnici iz Hondurasa i Salvadora odvedeni
su u San Franciscu u dućane Gap-a za koji rade.
Utjecaj na image je nezaobilazan; novinari iz cijele Amerike i
desetci TV-kamera izravno su pratili šokantne posjete radnika iz
Trećeg svijeta skupim dućanima gdje se prodaju njihovi proizvodi.
Medijskoj optužbi pridružuje se ona sudska. (...) Kako god završila
ta suđenja negativan publicitet terorizira te multinacionalne
tvrtke masovne mode. (...)
Borba protiv 'zaštitnih znakova' ima drukčije tehnike i mjesta nego
tradicionalne političke ili sindikalne borbe. Njihove mete nisu
ministarstva ili veleposlanstva, nego blistavi dućani Disney
Store, Nike Town benzinske postaje Shella, BP-a, Exxona. Dovoljne
su male skupine, nenasilne i medijske, da učine veliku štetu.
Utoliko više kada diraju vjersku savjest i na tom putu mobiliziraju
izrazito bogatog saveznika: mnoge američke crkve ulažu znatna
sredstva na Burzi a vode se pravilima etičkog financijskog
špekuliranja, izbjegavajući kupovanje dionica tvrtki optuženih za
uništavanje okoliša ili korištenje maloljetne radne snage u
siromašnim zemljama.. (...)
Veliki strah planetarnih marki made in USA, je da se iza
antiglobalističkog pokreta pojavljuje nešto novo. Početak
mladenačke kritike usmjerene prema modama i običajima, koja će po
prvi put nakon mnogo desetljeća zaustaviti pobjednički pohod
potrošaštva. Možda i spajajući se s oživljavanjem nacionalizma
Kine i Trećeg svijeta, koji bi mogao učiniti manje propusnim velika
tržišta koja se ukazuju diktaturi zapadnjačkog 'zaštitnog znaka'",
piše Federico Rampini.