BARANJA - BOGATO TURISTIČKO ODREDIŠTE

Piše: Verica Sikora (Hina) BELI MANASTIR, 12. kolovoza (Hina) - Baranja je sa svojim prirodnim bogatstvom i ljepotama, gdje Kopački rit zauzima posebno mjesto, privlačno turističko odredište na kojem se može razvijati kontinentalni turizam. #L# Nažalost, sve su to još mrtvi kapitali, istaknula je Janja Čeliković, direktorica Ureda Turističke zajednice Belog Manastira, koji je prvi otvoren u Podunavlju nakon završenog procesa mirne reintegracije. Vrlo brzo nakon povratka hrvatskih prognanika u Baranju mnoge su obitelji pokazale zanimanje za turizam, no za početak im je trebao novac kako bi obnovile uništene podrume i sobe. "Ne radi se o velikom novcu, tražili smo od ovlaštenog ministarstva i hrvatske države zajam od pet do deset tisuća maraka kako bi zainteresirani mogli urediti svoja kućanstva za tzv. agro i izletnički turizam, ali nije bilo sluha za takve projekte", rekla je Janja Čeliković. U ovom trenutku u Baranji samo dvije obitelji u Bilju imaju uređene apartmane za 16-ak gostiju, a mogli bismo, da ih je više, smjestiti mnogobrojne goste iz Hrvatske i inozemstva koji su zainteresirani za specifičan oblik turizma - ribički i lovni, te razgledavanje Kopačkog rita i, naravno, obilazak mnogih vinskih podruma. Kopački rit je, ocijenila je, "biser oko kojega bismo mogli uspješno razviti atraktivni kontinentalni turizam, i to tijekom cijele godine". Upravo je razvoj turizma "velika šansa" za Baranju, gdje više od 50 posto povratnika danas ne radi, a među 50 posto onih koji rade mnogi ne primaju plaću. U svijetlu budućnost Belja Baranjci gotovo više ne vjeruju jer je previše vremena prošlo i dano previše obećanja, a pravih pomaka nema. Neke su baranjske obitelji u međuvremenu same "počele kreirati svoju budućnost upravo kroz turističku ponudu tzv. izletničkog turizma". Posebno je zanimljiv primjer obitelji Geršmajer iz Zmajevca, koja se 300 godina bavi vinogradarstvom i vinarstvom, a uz koju se veže kvalitetno i vrlo traženo vino. Ta obitelj, u kojoj se i otac i sin Mihalj Geršmajer brinu o vinogradima i vinu, proizvede oko 40.000 litara najkvalitetnijeg vina na godinu. Riječ je zasad o pet priznatih sorti: graševini, tramincu, sivom pinotu, chardonnayu i muskatu. Ove je godine obitelj Geršmajer posadila mlade vinograde kako bi obogatila ponudu za još tri sorte. Uz vinski podrum, ove je godine u podrumu u autentičnom ambijentu uredila prostoriju za prijam gostiju u kojoj im priprema domaću hranu pod pekom, kuha "fiš-paprikaš" i, naravno, sve se zalijeva kvalitetnom kapljicom. Mlađem članu obitelji Geršmajer dolaze ugledni gosti iz cijele Hrvatske, ali i stranci koji se razumiju u dobru kapljicu i hranu. "Želio bih da se urede i ostali vinski podrumi. Rado bih slao goste i u druge podrume jer za sve nas ima dovoljno mjesta", kaže Mihalj Geršmajer, koji prema dogovoru priprema divljač i ribu, te nudi kulen i ostale domaće specijalitete. U starom podrumu upisana su imena mnogih poznatih osoba koje su u njega svratile i ostale iznenađene vrhunskom kulinarskom ponudom i degustacijom vina do mile volje, koja uključuje i "kušanje u hladnim vinskim podrumima". Nažalost, upravo od Osječko-baranjske županije, od koje bismo trebali dobiti i potporu i poticaj da razvijamo takav oblik turizma, često, kaže Mihalj Geršmajer, koji je otišao s vodećeg mjesta u osječkoj "Obnovi" i posvetio se vinogradima, vinogradarstvu i gostima, čujemo komentare kao što su: "Pa, znate, ne znamo kako bismo to riješili zakonski." U Ministarstvu turizma, pak, bez problema kažu: "Idite u te programe jer nam je svima cilj upravo razvoj takvog turizma." Primjer je i Vinko Oršolić iz Draža, koji ima atraktivan vinski podrum i koji također proizvodi vino vrhunske kakvoće. "Vidite, prije rata dolazili su mi gosti u nekoliko autobusa. Dočekivao sam ih, proveo kroz podrum, ponudio dobrom kapljicom, kulenom i drugim domaćim specijalitetima. Odmah nakon povratka bio sam zainteresiran da uz vinski podrum napravim nekoliko apartmana u kojima bi gosti mogli prespavati, ili čak i duže boraviti, no nitko mi nije dao zajam premda se ne radi o velikom novcu", priča Vinko Oršolić. Na Zelenom otoku kod Batine, nekad poznatom izletničkom mjestu, gdje su ribiči dolazili i iz inozemstva, danas tužnu sliku daju uništene vikendice i nekad poznate kuće za iznajmljivanje. Obitelj Marije i Josipa Takača odlučila se na svoj način uključiti u turističku ponudu. Strastveni ribič Josip Takač kupio je desetak čamaca koje iznajmljuje ribičima, uglavnom strancima iz Austrije, Mađarske i Slovenije. U kuću za odmor, koja je uz Dunav, stavili su nekoliko postelja, te ribiči u njoj mogu i prenoćiti. Baranja je nadaleko poznata po bogatstvu divljači. Dosad su najozbiljniji zahvat učinile Hrvatske šume, to jest Uprava šuma iz Osijeka, koja je uredila lovačke kuće u Monjorošu, Zlatnoj Gredi i Ćošak-šumi, a koje su tijekom okupacije bile do temelja srušene. Hrvatske šume žele razviti elitni lovni turizam i u tome postižu dobre rezultate. Nažalost, bogatstvo Baranje još čeka bolje dane i više sluha onih koji se bave turizmom i koji bi morali znati da, osim bogatstva Jadranskog mora, Hrvatska ima i mnoga druga i te kako privlačna turistička odredišta. A ona se moraju naći na turističkom jelovniku i domaće i svjetske ponude. Baranjci kažu kako nije pošteno da ih baš sve mimoilazi. Ističu kako naravno nemaju ništa protiv bisera Jadrana, ali dodaju da i oni imaju turističke bisere, i to tijekom cijele godine. (Hina) vs db