RFE 4. VIII. ZADUŽIVANJE BOSNE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 4. VIII. 2001. Sarajevo: najkraći put do šoka, prilog Vlastimira Mijovića. Bosni i Hercegovini je ovih dana je odobren još jedan veliki i povoljni međunarodni zajam. Kreditor je Svjetska banka, iznos je 11 milijuna američkih dolara, a namijenjen je provedbi projekta olakšavanja trgovine i transporta u jugoistočnoj Europi. U posljednjih četiri, pet godina Bosna i Hercegovina dobila je niz sličnih zajmova. Oni koji potpisuju kreditne ugovore pritom su u prvi plan redovito izbacivali iznose kredita i vrlo povoljne uvjete pod kojima se oni dobivaju. Informacije o tome priopćavane se gotovo slavodobitno. Pritom se skoro zaboravljalo da je riječ o kreditima, dakle o novcu koji se jednog dana ipak mora vratiti. O tome malo tko vodi računa. Dapače, uvjeren sam da nikome, pa ni službenim tijelima, danas nije poznato koliko se od rata Bosna i Hercegovina kreditno zadužila. Jednostavno, u Bosni i Hercegovini ne postoji tijelo koje bi na razini države skupljalo takve podatke. Pa i ako potencijalno postoji, poput Vijeća ministara, ono zbog opće rascjepkanosti bosansko-hercegovačkog prostora nije u stanju pratiti sklapanje svih kreditnih aranžmana koji se konačno pretvaraju u dužničku obavezu države. Time se ne bavi ni središnja banka jer ona u Bosni i Hercegovini nema niz dužnosti koje takve institucije imaju u drugim državama, na primjer u Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka u svakom trenutku je osposobljena izvijestiti o trenutnom saldu hrvatskih kreditnih zaduženja. Ona s takvim izvještajima pred javnost izlazi svakog mjeseca, pa je ovih dana priopćila da je tempo i saldo zaduživanja smanjen. Nešto slično mora se hitno uspostaviti i u Bosni i Hercegovini. U suprotnom će doći do nezgodnih iznenađenja kada se sazna da su određena 'grace razdoblja' istekla i da su pojedine rate dospjele. A one su goleme, čak i kod najpovoljnijih zajmova jer je riječ o vrlo visokim zaduženjima. Zašto ovaj problem ističem u prvi plan? Zato što su bosanskohercegovački dužnosnici i tijela vlasti u stanju u kojem državi neprestano nedostaje novca i kapitala, stalno okrenuti dobivanju novih zajmova. Oni mnogo manje vode brigu o stvaranju stanja i prihoda koji će omogućiti vraćanje starih dugova. A to je najkraći put do šoka u koji su i vlast i ljudi ovih prostora već jednom bili. Bilo je to prije dvadeset godina, kada su zaspali bezbrižni, a probudili se s informacijom da su dužni dvadeset milijardi dolara. Ta bi se zbrka Bosni i Hercegovini nažalost mogla ponoviti. (RFE)