ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Hrvatska sutra slavi Dan domovinske zahvalnosti, spominjući se subote, 5. kolovoza 1995. kada je u akciji "Oluja" oslobođen grad Knin, središte srpske pobune od početka 90-ih.
ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Hrvatska sutra slavi Dan domovinske
zahvalnosti, spominjući se subote, 5. kolovoza 1995. kada je u
akciji "Oluja" oslobođen grad Knin, središte srpske pobune od
početka 90-ih.#L#
Proslava tog Dana ove je godine zasjenjena optužbom što je iz
Haaškog suda stigla generalu Anti Gotovini, zapovjedniku operacija
u dijelu "Oluje". Gotovina je, naime, optužen za zločine protiv
čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene nad srpskim
stanovništvom tijekom "Oluje".
Dodatnu sjenu na akciju bacaju i, doduše nikad službeno potvrđene,
tvrdnje dijela medija da je predmet zanimanja Haaga i znatan broj
osoba (hrvatski politički i vojni vrh) sa povijesne fotografije na
oslobođenoj kninskoj tvrđavi.
U svakom slučaju, šest godina nakon "Oluje", Hrvatska s ponešto
promijenjenim "okusom u ustima" dočekuje dan koji treba trajno
podsjećati na oslobađanje hrvatskog teritorija kojeg su pobunjeni
lokalni Srbi držali pod okupacijom više od četiri godine.
Početkom 90-ih, "balvan revolucijom" - presijecanjem prometnih
veza sjevera i juga države, započela je pobuna lokalnih Srba koja
je, potpomognuta tzv. jugoslavenskom narodnom armijom, prerasla u
oružanu pobunu protiv legalne i legitimne hrvatske vlasti.
Iako dugo skrivana iza fraza o ugroženosti Srba, ta je pobuna u
svojoj biti imala isključivo velikosrpsku ideju.
U nešto više od četiri godine, koliko su lokalni Srbi pod okupacijom
držali dio hrvatskog državnog teritorija, s njega su protjerani
gotovo svi Hrvati. Rijetki koji su uspjeli preživjeti godine
okupacije svjedočili su o teroru i zločinima nad sunarodnjacima.
Akcijom "Oluja" oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara
okupiranog područja, a oslobađanje Knina bila je kruna akcije.
Iako će, sasvim sigurno, "Oluja" još dugo biti predmet istraživanja
i preispitivanja, valja još jednom podsjetiti na neke trenutke.
Akcija je počela u petak, 4. kolovoza u pet sati.
Građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina,
Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje porukom
se obratio tadašnji predsjednik države dr. Franjo Tuđman, pozvavši
ih da ostanu kod svojih kuća.
"Odlučni smo da prekinemo patnje i neizvjesnost hrvatskih
prognanika s okupiranih područja, a da hrvatskim Srbima zajamčimo
ljudska i etnička prava u ustavno-pravnom poretku demokratske
Hrvatske", naveo je Tuđman u poruci.
U ranim večernjim satima, 4. kolovoza javnost je upoznata da akcija
teče po planu. Te večeri, Hrvatska vojska i policija oslobodile su
Sveti Rok, svega su nekoliko kilometara od Knina koji je u
okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima.
U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi
zavijorio dvadesetmetarski hrvatski stijeg.
Hrvatska vojska i policija oslobodile su i Gračac, Lovinac,
Benkovac, Kijevo, Vrliku, Primišlje kod Slunja, te više
prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na
međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
U nedjelju, 6. kolovoza stigle su vijesti o oslobađanju Plaškog,
Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica...
Dan kasnije, 7. kolovoza, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak
objavio je da je, nakon 84 sata, akcija "Oluja" u bivšim sektorima
sjever i jug završena.
Poginula su 174 i ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih snaga.
Kako bi 5. kolovoza 1995., hrvatski stijeg na kninskoj tvrđavi, te
akciju "Oluja" hrvatski čovjek zadržao u trajnom sjećanju, godinu
dana nakon "Oluje", Hrvatski je sabor zakonom ustoličio novi
državni blagdan - Dan domovinske zahvalnosti.
(Hina) bm az