ICTY: OPTUŽNICA - U SREDNJOJ BOSNI UBIJENO NAJMANJE 200 HRVATA

Piše: posebna izvjestiteljica Hine iz Den Haaga Sanja Pucak DEN HAAG, 3. kolovoza (Hina) - Haški sud u petak je objavio da su generali Armije BiH Enver Hadžihasanović (51) i Mehmed Alagić (54) te pukovnik Amira Kubura (37) optuženi za zločine počinjene nad Hrvatima srednje Bosne u razdoblju od siječnja 1993. do siječnja 1994. godine.#L# Njih su u četvrtak uhitile vlasti Federacije BiH. Haško tužiteljstvo tereti ih, po zapovjednoj odgovornosti, za povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija odnosno za pogubljenja i masakre hrvatskih civila i vojnika HVO-a koji su uslijedili nakon napada Armije BiH na sela i gradove srednje Bosne. Najmanje je 200 civila, najvećim dijelom bosanskih Hrvata ubijeno, a mnogo više ranjeno, kaže optužnica. Uz stradanja civila, pripadnici armije BiH ubijali su i zarobljene vojnike HVO-a. Trojica zapovjednika, kaže tužiteljstvo, odgovorna su i za razaranja i pljačku sela i gradova u kojima su Hrvati živjeli te za zlostavljanje zatočenika, uključivši njihovo ubijanje, okrutno mučenje, korištenje za kopanje rovova i kao živi štit, pri čemu su neki poginuli. Optužnica navodi da su snage 3. korpusa Armije BiH, u kojem su sva trojica optuženih bili zapovjednici, u travnju 1993. godine i početkom ljeta iste godine "poduzele niz teških napada na HVO uključujući, uz ostalo, i područja općina Bugojno, Busovača, Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Travnik, Vareš, Vitez, Zavidovići, Zenica i Žepče". Te operacije kulminirale su masovnim napadom između 7. i 13. lipnja 1993. godine na područjima općina Kakanj, Travnik i Zenica, a u njima je važnu ulogu imala sedma muslimanska brdska brigada u kojoj su bili mudžahedini. Stanovništvo i zarobljeni vojnici ubijeni su u selima Dusina, Miletići, Maline i Bikoši. U Dusinama je ubijeno sedam civila i pripadnika HVO-a u siječnju 1993., u selu Miletići četiri pripadnika HVO-a u travnju 1993.; u Malinama i Bikošima 30-ak civila i pripadnika HVO-a u lipnju 1993. godine. Trojicu bivših zapovjednika Armije BiH tereti se za nehumano zatočenje hrvatskih civila i vojnika 1993. u školi u Zenici, vojarni u Travniku, u selu Mehurići na više lokacija, u logoru u Orašcu te na području Kaknja i Bugojna također na više lokacija. Zlostavljanja zatočenika uključivala su mučenje i batinanje, u nekim slučajevima do smrti, a zatvorenike se prisiljavalo da kopaju vlastite grobove. Uz to, držani su u nehumanim i nehigijenskim uvjetima. U tome su se, kaže optužnica, posebno isticali mudžahedini, pripadnici etnički čiste sedme muslimanske brigade. Oni su imali posebni kodeks "strogog pridržavanja islama" koji je definirao, primjerice, podjelu ratnog plijena između države i vojnika. Kodeksom je bilo zabranjeno ubijanje žena, djece i svećenika ili mučenje i iživljavanje nad zarobljenicima te masakriranje ranjenika i leševa, ali se dozvoljavalo da zapovjednik odluči da interes nalaže "drugačiji postupak". Tako je primjerice zapovjednik mogao odlučiti i da je u općem interesu likvidirati zatočenike. Među mjestima koja su bezobzirno razorena i opljačkana optužnica navodi Dusinu, Miletiće, Guču Goru, Maline, Čukle, Šušanj, Grahovčiće, Vareš i Buhine kuće. Vjerski objekti bosanskih Hrvata uništeni su u Gučoj Gori i Travniku. Hadžihasanović je bio zapovjednik 3. korpusa Armije BiH koji je pokrivao srednju Bosnu, Alagić je bio zapovjednik Operativne grupe 3. korpusa, a potom je naslijedio Hadžihasanovića na položaju zapovjednika korpusa. Kubura je bio zapovjednik sedme muslimanske brigade u čijem su sastavu bili mudžahedini koje se tereti za najteže i najokrutnije zločine. Optužnica je potvrđena 13. srpnja ove godine. I Hadžihasanović i Kubura bili su svjedoci na suđenju bivšem zapovjedniku Operativne zone Središnja Bosna Tihomiru Blaškiću prije nešto više od dvije godine. (Hina) ps maš