ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Znanost je navodno utvrdila da vino, osobito crno, sadrži tvari koje štite od arterioskleroze i srčanog infarkta.
ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Znanost je navodno utvrdila da vino,
osobito crno, sadrži tvari koje štite od arterioskleroze i srčanog
infarkta.#L#
Jedan je francuski znanstvenik iz Lyona još potkraj sedamdesetih
pokušao riješiti 'francuski paradoks': Francuzi puno puše, jedu
mnogo i masno, a ipak rjeđe obolijevaju od bolesti srca i krvotoka
nego ljudi u drugim industrijskim zemljama. Uz to, rjeđe
obolijevaju i od raka pluća i crijeva.
Znanstvenike je trag odveo do crnog vina, piše "Frankfurter
Rundschau". Uskoro su uistinu u soku crnog grožđa otkrili tvar
resveratrol koja pripada u polifenole. Djeluje antioksidativno i -
barem teoretski - sprječava oksidaciju 'lošeg' kolesterola LDL.
Grožđe sadrži i druge biljne tvari kao i ostalo voće i povrće. Zbog
toga se tvrdilo da je vino zdravo. Proizvođači su to spretno
iskoristili u reklami pa je prodaja crnoga vina dostigla neslućene
razmjere. Novine su javljale da ta tvar djeluje i protiv
osteoporoze, demencije i Alzheimerove bolesti.
Uglavnom su se svi pozivali na neimenovane američke znanstvenike po
kojima umjereni vinopije koji dnevno konzumiraju 20 do 30 grama
alkohola, imaju niži stopu smrtnosti, čak nižu od apstinenata.
No usporedba baš tu šepa, jer nitko nije ispitivao apstinira li
netko zato što mu je liječnik zabranio alkohol ili zbog već
postojeće bolesti. Naime, oni koji inače uopće ne piju alkohol,
žive zdravo, bave se sportom, idu spavati s kokošima i uglavnom žive
dulje od prosjeka.
Napokon se i ozbiljna znanost prihvatila teorije o crnom vinu pa je
opovrgnula pustolovne zdravstvene teorije. Očito se veći dio
antioksidativnog, a time i zaštitnog djelovanja vina može više
pripisati samom alkoholu nego sekundarnim biljnim tvarima.
Antioksidativna svojstva polifenola ipak su znanstveno dokazana
laboratorijskim pokusima. No do danas nema pouzdanog dokaza da
makar spomena vrijedna koncentracija dospijeva u krv ili na mjesto
oksidacije kolesterola LDL, naime u sloj između stijenka žile
(subendotelijalni prostor). Ocjenjivanje kakvoće crnoga vina po
sadržaju polifenola stoga je tek varanje potrošača.
Drukčije je s taninom koji dokazano neutralizira slobodne
radikale. Početkom ove godine udruga američkih kardiologa izjavila
je da nema nikakvih znanstvenih dokaza da uživanje crnog vina
nadomješta uobičajene metode zaštite srca, naime snižavanje
kolesterola i krvnog tlaka, kontrolu težine, sport i zdravu
prehranu.
Dugoročna studija dokazala je da vino kao sastavni dio mediteranske
prehrane ima pozitivan učinak. Ona inače sadrži puno svježeg voća i
povrća bogatog sekundarnim biljnim tvarima te maslinovo ulje s
visokim sadržajem nezasićenih masnih kiselina, više ribe s masnim
kiselinama omega 3 i naposljetku čašicu vina uz svaki obrok.
I ta empirijska studija govori protiv monokauzalnih pokušaja
pojašnjavanja 'francuskog paradoksa' i protiv usredotočenja na
pojedine namirnice. To istraživanje uzima u obzir i opušteni način
života južnih Europljana. 'Laissez faire' smanjuje stres i
zacijelo je jedan od čimbenika koji smanjuje opasnost od srčanih
bolesti.
Nije potrebno dokazivati da u takav način života spada i čašica
vina. No zbog toga ono nije lijek. Držati ga lijekom samo je alibi za
jedan od najstarijih užitaka. Vinogradari pak imaju tezu da je vino
zdravo i imaju vlastitu statistiku po kojoj ima više starih
vinogradara nego starih liječnika.
(Hina) rp dgk