KARLOVAC: JOŠ JEDNA TUŽBA ZA POVRAT VLASNIŠTVA SRPSKIH POVRATNIKA; OESS KRITIZIRA

KARLOVAC, 1. kolovoza (Hina) - Karlovački Općinski sud zaprimio je danas još jednu u nizu tužbi srpskih povratnika za povrat imovine koju koriste izbjegli Hrvati iz BiH za koje OESS u Hrvatskoj tvrdi da se sporo i nevoljko rješavaju. #L# Tužba Stevana Velimirovića protiv Jure Velića, naseljenika iz BiH, kojom Velimirović traži povrat svoje kuće na Brezovoj Glavi kod Vojnića, u kojoj Velić trenutačno živi, po OESS-ovim je podacima 26. neriješena tužba za povrat privatne imovine na karlovačkom općinskom sudu. S obzirom da se ti sporovi nalaze kod različitih sudaca, predsjednik Općinskog suda Ante Ujević ne zna točno koliko ih je, no OESS-ova brojka čini mu se pretjeranom. Stoga je Ujević pozvao OESS da mu preda listu tih zahtjeva, napominjući da je on spreman svojim autoritetom utjecati na brže rješavanje tih sporova. Glasnogovornik OESS-ove misije u Hrvatskoj Alessandro Fracassetti ocijenio je u ponedjeljak, za posjeta karlovačkom područnom uredu OESS - jednom od 15 u Hrvatskoj - kako se, kad je o imovini srpskih povratnika riječ, "vladavina prava odvija nevoljko". Zakon o obnovi iz prošle godine, koji uređuje tu materiju, nije diskriminirajući, ali ima nedorečenosti zbog kojih su moguća odugovlačenja u povratu imovine, kaže Fracassetti, dodajući kako lokalna vlast, osobito stambene komisije na terenu, aktivno štiti interese posjednika, korisnika te imovine. Nerijetko je razlog odugovlačenja s presudom odnosno njenim izvršenjem ulaganje u adaptaciju koju je obavio privremeni korisnik. Glasnogovornik Fracassetti objašnjava stav OESS-a da pitanje ulaganja ne može biti zapreka za povrat vlasništva. Vlasnik kuće nije korisnike "zamolio" da mu kuću pretvore u npr. pizzeriju. Takvih primjera ima u Korenici i Točku kod Slunja, kaže Fracassetti. Obitelj Turek ne vraća tri kuće kao privatno vlasništvo srpskom povratniku. Općinski sud u Slunju donio je presudu po kojoj moraju vratiti kuće, ali uz uvjet da se obitelji Turek osigura alternativni smještaj. To je odugovlačenje jer ta obitelj ima stan u svojem vlasništvu, rekao je glasnogovornik OESS- a, napominjući kako to nije jedini slučaj višestrukog zaposjedanja imovine, a višestruki i ilegalni posjednici prema Programu povratka nemaju pravo na alternativni smještaj (za razliku od onih koji u tuđim kućama žive s rješenjem.) Privremeni smještaj nikako ne može biti dugoročna zapreka vraćanja imovine, smatra OESS. Pravo na alternativni smještaj treba rješavati po Zakonu o socijalnoj skrbi, tj. alternativni smještaj treba osigurati samo onima koji nemaju gdje živjeti, a ne onima koji imaju osobnu imovinu, npr. stan u Zagrebu. Pravo povrata vlasništva treba i zakonski staviti ispred prava korisnika. Problema treba početi otuda rješavati, smatra OESS, i to je zadaća Vladine radne skupine za zakonodavstvo, u čijem radu sudjeluju i predstavnici OESS-a. Treba usvojiti sveobuhvatan režim povrata vlasništva da bio se izbjeglo političko ometanje rješavanja slučajeva povrata imovine, rekao je Fracassetti napominjući kako osim povrata vlasništva stoji i problem izgubljenih stanarskih prava. Naveo je da je OESS u kolovozu prošle godine proslijedio Vladi 88 jasno dokumentiranih primjera za rješavanje. U 63 primjera nitko ne bi završio na ulici - privremeni bi korisnici tuđih kuća bili smješteni u druge, također tuđe kuće u Hrvatskoj. Ostalima je trebalo naći alternativni smještaj. No, gotovo godinu dana kasnije riješeno je samo desetak tih slučajeva, rekao je glasnogovornik OESS-a. (Hina) vh jn