ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Hrvatska nema nikakve populacijske politike, izjavila je u interviewu za najnoviji broj "Glasa Koncila" (5. kolovoza) pročelnica Katedre za demografiju na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu akademkinja Alica
Wertheimer-Baletić, koja je prije tri desetljeća u razgovoru za isti list predvidjela crnu budućnost hrvatskoga naroda.
ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Hrvatska nema nikakve populacijske
politike, izjavila je u interviewu za najnoviji broj "Glasa
Koncila" (5. kolovoza) pročelnica Katedre za demografiju na
zagrebačkom Ekonomskom fakultetu akademkinja Alica Wertheimer-
Baletić, koja je prije tri desetljeća u razgovoru za isti list
predvidjela crnu budućnost hrvatskoga naroda.#L#
"Hrvatska je sada u daleko težoj situaciji nego što je bila 1969.,
1970. i 1971. kad su demografi počeli upozoravati na moguće
konzekvencije nepovoljnih demografskih kretanja. Da ne
zaboravimo, Hrvatska danas ima stopu smanjenja ukupnog
stanovništva, ima smanjenje apsolutnog broja stanovništva i
bilježi sve veću prirodnu depopulaciju - višak umrlih nad rođenim",
upozorava Alica Wertheimer-Baletić.
U posljednjih deset godina Hrvatska ima stalno negativan prirodni
prirast stanovništva. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku
1998. prirodni prirast bio je - 5243, 1999. - 6774, a prošle godine -
6500.
Govoreći o trima aktualnim mjerama redukcije "javne potrošnje" -
smanjivanje rodiljskih naknada, skraćivanje rodiljskog dopusta i
smanjivanje dječjeg doplatka, Alica Wertheimer-Baletić napominje
kako se one neposredno tiču demografskog stanja u nas. Te su mjere
bez sumnje protunatalitetne, pa ne začuđuje da je već prva od njih,
tj. smanjivanje rodiljskih naknada, izazvala reakciju političke
javnosti i pojedinih demografa, dodala je.
Smatra kako bi politika prema stanovništvu morala imati određenu
stabilnost i kontinuitet bez obzira na to tko je na vlasti.
"Adekvatna populacijska politika je izraz brige za buduće
generacije. Može se varirati u određenim mjerama, ali politika ne
može biti parcijalna i kratkoročna, jer je onda neefikasna. Ona
mora biti dio dugoročne strategije razvoja", ističe Wertheimer-
Baletić.
Po njezinim riječima da bi se poboljšala reprodukcija, potrebno bi
bilo da jedna žena rodi prosječno troje djece, jer upravo naglasak
na treće dijete i mjere koje su poticale njegovo rođenje u mnogome
su pomogle demografskom oporavku nordijskih zemalja.
Po prvim rezultatima popisa stanovništva 2001. proizlazi da je od
21 županije u njih 18 zabilježeno smanjenje broja stanovništva, a u
samo tri županije povećao se - u Zagrebačkoj 9 posto, Istarskoj 1
posto i Međimurskoj 0,4 posto. Najveće smanjenje stanovništva
zabilježeno je u Ličko-senjskoj županiji 37,6 posto, podsjeća u
interviewu "Glasu Koncila" akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.
(Hina) mc