AU 29.VII.-KZ-MORSKA GRANICA

AUSTRIJA KLEINE ZEITUNG 29. VII. 2001. Sada Slovenija prvi put ima slobodan izlaz u Jadran "Popodnevni povjetarac šumi u palmama Pirana, bisera slovenske jadranske obale. Poslije podne, kad se razišla sumaglica, s hotelskih se terasa lučkoga grada vidi cijeli zaljev. Brojni surferi, uglavnom vikend-sportaši iz Ljubljane, režu morsku površinu zaljeva. Idila za turiste je jedna strana. Činjenica da se iza toga krije težak međunarodno-pravni problem i teška smetnja u odnosima između Slovenije i Hrvatske, druga je strana. Kraj zaljeva dosad je označavao i kraj slovenskog teritorijalnog mora, jer susjedna Hrvatska posjeduje poluotok Savudriju čije se kopneno podnožje po međunarodnom pomorskom pravu protezalo još osam milja na otvoreno more. Tako je dosad slovensko teritorijalno more bilo zatvoreno između talijanskog i hrvatskog teritorijalnog mora. Slovenija nije imala pristup međunarodnim vodama, jer je granica između Slovenije i Hrvatske protjecala sredinom Piranskoga zaljeva i slovensko je teritorijalno more graničilo s hrvatskim teritorijalnim morem. Poslije najnovijeg sporazuma o granicama, Slovenija može svoje teritorijalno more protegnuti do međunarodnih voda. 'Sada je Slovenija prvi put uistinu postala pomorska zemlja', povikao je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel oduševljeno na TV. Oduševljenje ipak ima kvaku: parlamenti obiju država još nisu odobrili trgovinu svojih vlada. U hrvatskom parlamentu nije na vidiku potrebna dvotrećinska većina. Pitanja pristupa otvorenom moru postalo je aktualno tek poslije neovisnosti Slovenije 1991. godine. Prije toga su Slovenija i Hrvatska pripadale Jugoslaviji. Slovenci su od 1992. tražili ne samo cijeli zaljev, nego su zahtijevali i priključenje četiri sela na lijevoj obali Dragonje koja čini granicu između Slovenije i Hrvatske u Istri. Dragonja sjeverno od Savudrije utječe u Jadran. Po pitanju granice bilo je još prijepornih točaka, poput radarske postaje Sveta Gera, oko 80 kilometara od Zagreba. Radarsku su postaju zauzeli Slovenci, no nalazi se na hrvatskom području. Slovenci su se u međuvremenu odande povukli. Poslije više uzaludnih pokušaja, između predsjednika hrvatske vlade Ivice Račana i predsjednika slovenske vlade Janeza Drnovšeka iznenada je došlo do pomaka po pitanju granica. 'Jednostavno smo satima telefonirali i raspravljali', priča Račan. Podsjetio je da put Hrvatske u EU 'gledano zemljopisno', vodi preko Slovenije. 'Uređenje granice između susjednih država u Europi je prvi uvjet za uspješnu integraciju u EU', naglasio je Račan. Facit: Slovenci su nakon tih intenzivnih razgovora dobili 80 posto Piranskoga zaljeva. Hrvati su jednostavno 750 četvornih kilometara svojih voda u Piranskom zaljevu proglasili međunarodnim vodama, čime slovenske vode dobivaju izravnu vezu s međunarodnim vodama. Uspjeh za Hrvatsku: četiri dosad slovenska sela uz Dragonju pripala su Hrvatskoj. Za Slovence je zaključak sporazuma o granicama 'pogodak u pravom trenutku'. Zbog unutarnjih i vanjskih nevolja koje još muče Hrvatsku, u Zagrebu neće uskoro postojati tako kooperativna ekipa vlade. U Ljubljani su stranke zato uglavnom jako ili nešto manje zadovoljne sporazumom. Drnovšek je bio neumoran u promicanju prednosti toga sporazuma u parlamentu. U Hrvatskoj zbog graničnog sporazuma sa Slovenijom vlada malo oduševljenja. Mnogi stranački političari drže da je Hrvatska morala 'žrtvovati' nacionalne interese. Predsjednik vlade Račan morao je priznati da zna kako za sada ne može skupiti dvotrećinsku većinu u parlamentu, potrebnu za ratifikaciju. No Račan je dodao: 'Prije ili poslije morat ćemo ratificirati taj sporazum'", izvješćuje Aleksandar Oršić.