JOSIPOVIĆ: PRAVNI PROPUST OPTUŽNICA -ZANEMARIVANJE MEĐUNARODNOG ASPEKTA SUKOBA

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - U pravnom, a tek potom u političkom smislu, najveći je propust haških optužnica protiv generala Rahima Ademija i Ante Gotovine što se u njima ne spominje da su akcije "Medački džep" i "Oluja" bile dio šireg međunarodnog sukoba, mišljenja je Ivo Josipović, profesor Kaznenog procesnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.#L# Kritika dviju optužnica usredotočila se na manje bitne stvari, koje hrvatskoj javnosti više znače, ali koje objektivno nemaju veći značaj i težinu, npr. je li tzv. Republika Srpska Krajina pod navodnicima ili ne, napominje Josipović. Smatra da je potpuno promašena interpretacija kako je to pokušaj Haškog suda da se Krajini da neki trajni državno pravni karakter. U optužnicama se izričito govori o samoproglašenosti Krajine i jasno je vidljivo da se to područje smatra hrvatskim teritorijem, odnosno da se ni na koji način ne dovodi u pitanje teritorijalna cjelovitost Hrvatske, ističe Josipović. Dodaje kako je iz optužnica jasno da su "sporna područja" za Haški sud sporna zbog sukoba, a ne zbog teritorijalne pripadnosti Hrvatskoj. Smatra da je u pravnom smislu najveći propust suda što nije prepoznao da je "Oluja", i sve što se događalo, bilo u okviru jednog većeg rata koji se događao na ovim prostorima i da je taj sukob imao međunarodni karakter, a što je sud, po njegovom mišljenju, u samim kvalifikacijama djela propustio naglasiti. I Krajina i ono što je prethodilo "Oluji" bilo je rezultat velikosrpske agresije na Hrvatsku, podsjeća Josipović. Propust suda, po njegovom je mišljenju, osobito vidljiv u obrazloženju optužnice i dodatnim činjenicama, gdje je pojednostavljeno opisan razvoj događaja od 1990. do 1995. "Govori se o osamostaljenju Hrvatske, samoproglašenju Krajine, ali se ni jednom riječju ne spominje međunarodni aspekt i okolnosti u kojim se sve to dogodilo, kao i da je iza samoproglašenja Krajine stajala logistička, vojna, politička i svaka druga podrška SR Jugoslavije", ističe Josipović. Napominje da su i do sada haške optužnice imale nedostataka, ali smatra da to nije rezultat političkog predumišljaja, već nedovoljno savjesne pripreme materijala. "Optužnica je samo inicijalni akt za vođenje postupka, a puno je važnije što će konačno pisati u presudi i što će se događati u sudskom postupku", napominje Josipović. Smatra da se Hrvatska mora zalagati za istinito utvrđivanje činjenica, bez obzira sviđale se one nekome ili ne. Usputnim spominjanjem bivšeg predsjednika Republike Franje Tuđmana u optužnici protiv Ante Gotovine, haško je tužiteljstvo, po njegovom mišljenju, pokušalo "kompenzirati činjenicu" da pravno više nije moguće voditi postupak protiv Tuđmana. "Ocjenu njegove uloge u povijesti stoga mogu dati samo povjesničari, politolozi i građani, ali ni jedan sud, pa ni Haški, ne može se baviti Tuđmanom kao izričitim ili kao 'skrivenim' optuženikom", drži Josipović. Napominje kako je zapovjedna odgovornost navedena u optužnici predmet dokazivanja pred sudom, kao i to je su li generali povrijedili principe zapovijedanja na način da nisu spriječili zločine. Ističe kako za presudu nije dovoljna sama činjenica da je netko bio na čelu vojnih formacija kada se dogodio zločin. "Potrebno je dokazati vezu između postupka zapovjednika i konkretnog zločina", naglašava Josipović. Za njega je razumljiva osjetljivost ljudi, osobito onih koji su u tim zbivanjima neposredno sudjelovali, na pojedine činjenično netočne ili neprecizne formulacije iz haških optužnica. No, te neprecizne formulacije, smatra Josipović, služe onima koji žele da se suradnja ne odvija prema Statutu i hrvatskom pravnom poretku ili pak zagovaraju prekid odnosa sa sudom. Drži da je nedostatak Haškog suda što ne pazi na nepotrebne pogreške koje nisu od važnosti za sam kazneni postupak. "Šteta je što Haški sud takvim postupcima daje auto gol i otežava poziciju svima koji podržavaju njegovo djelovanje i međunarodnu pravdu", kaže Josipović, te ističe kako se u političkim reakcijama gotovo potpuno zanemaruju nevine žrtve. "Pijetet prema nevinim žrtvama i kažnjavanje onih koji su počinili zločin morala bi biti hrvatska politika u odnosu na protekla ratna zbivanja", zaključuje Josipović. (Hina) ggrb so