FINANCIJSKI BILTEN 19. DO 26. SRPNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 19. do 26. SRPNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: O proračunu, gospodarskim kretanjima... 9. Javna dražba Zagrebačke burze 10. Javna dražba Varaždinskog tržišta vrijednosnica 11. Kuna u svibnju ojačala 3,3 posto, u lipnju oslabila, u srpnju ponovo jača 12. Plasmani banaka 65,8 milijardi kuna 13. Ukupna aktiva banaka u Hrvatskoj 117 milijardi kuna 14. Kamate na oročene depozite na najnižim razinama 15. Uredu za reviziju pristiglo 496 zahtjeva za reviziju pretvorbe i privatizacije 16. Osiguranje Helios, TBI Holding i HUP osnivaju mirovinski fond 17. PBZ i Croatia osiguranje osnovale mirovinsko društvo 18. Potraživanja Županjske banke prenesena DAB-u 19. Ugovor PBZ-a i grada Zagreba o kreditiranju malih poduzetnika 20. Europska unija Allianzu odobrila preuzimanje Dredsner bank 21. Uskoro četiri velike "greenfield" investicije u Hrvatskoj? 22. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 19. VII 6.550.000 6.550.000 2,60 60.300.000 2,15 20. VII 28.800.000 28.800.000 2,12 5.000.000 0,40 23. VII 21.500.000 21.500.000 2,00 21.000.000 4,45 24. VII 33.000.000 33.000.000 0,39 12.200.000 4,80 25. VII 9.630.000 9.630.000 2,09 6.200.000 5,58 26. VII 38.750.000 38.750.000 1,69 3.200.000 8,00 Dnevni prosjek 23.038.000 23.038.000 1,81 17.983.000 4,23 Vrlo dobra stanja na računima sudionika te bogata ponuda novca osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Tržištu. Stoga nije iznenađujuće da je uspješno podmirena cjelokupno prijavljena potražnja kako u dnevnom tako i u noćnom trgovanju. U dnevnom je kreditiranju ovotjedna ponuda novca (1,25 milijardi) bila čak devet puta veća od ukupno prijavljene potražnje (138,2 milijuna kuna). Stoga nije bilo poteškoća da se u potpunosti podmiri cjelokupno prijavljena potražnja. Vrlo dobra ponuda utjecala je i na cijenu novca, koje je pak zabilježila značajniji pad. Naime, u prosjeku je ona iznosila tek 1,81 posto, što je u usporedbi s tjednom ranije manje za 1,44 postotna boda ili oko 44 posto. I u prekonoćnom je trgovanju ponuda novca bila više no bogata. Naime, iznosila je čak oko 2,6 milijardi kuna dok je ukupno prijavljena potražnja bila 24 puta manja. Stoga ni ovdje nije bilo poteškoća u podmirenu cjelokupno prijavljene potražnje. Cijena je novca pak, unatoč bogatoj ponudi, značajnije porasla. Naime, posljedica je to vrlo slabe potražnje banaka te je dobar dio sredstava plasiran štedionicama i osiguravajućim društvima po višim kamatnim stopama. Tako je u prosjeku ovoga tjedna kamatna stopa iznosila 4,23 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 19. do 26. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 450 461,10 455 5.371.757 Podravka 147 151 147 5.571.047 Viktor Lenac 71,50 85 85 338.369 Zagrebačka banka 0 1.683 1.750 1.700 11.174.819 Arenaturist 60 60 60 30.840 Atlantska plovidba 50 54 50 7.852 Croatia osiguranje-R 1.250 1.250 1.250 519.999 Hotel Inter-continental 90 90 90 540 Istraturist 83 85 83,50 86.923 Jadranski naftovod 3.000 3.000 3.000 27.000 Jadran-turist 50,19 50,19 50,19 11.543 Karlovačka pivovara 380 385 380 125.144 Končar 49 50 49 7.200 Kraš 165 180 170 672.956 Privredna banka 117 125 125 180.498 Plava laguna 500 525 505 38.950 Riječka banka 155 155 155 15.500 Riviera 154 170 162 2.727.936 Slavonska banka 550 700 700 10.050 Splitska banka 131 131 131 1.310 Sunčani Hvar 35 37,50 36,50 72.824 Tvornica duhana Zagreb 650 650 650 16.900 Varaždinska banka 101 101 101 6.061 Varteks 38 38,50 38,49 47.413 Zagrebačka banka C 1.049 1.100 1.049 22.748 Zagrebačka pivovara 1.300 1.300 1.300 6.500 DAB-O-03CA* 103,10 103,10 103,10 2.841.915 DAB-O-05CA** 105,00 105,40 105,40 9.346.215 HZZO*** 104,50 104,50 104,50 1.139.260 RHMJ**** 38,00 41,50 41,50 989.055 38.410.316 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ***obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje-cijena u % nominale. ****Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 38,4 milijuna kuna, a aktivno je bilo 26 dionica. Pritom je njih 11 dobilo, a deset izgubilo na vrijednosti. Najveći dio ovotjednog prometa ostvaren je ponajviše zahvaljujući trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (11,1 milijun), Podravke (5,5 milijuna), Plive (5,3 milijuna), Riviere 2,7 milijuna te trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (9,3 milijuna), obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine (2,8 milijuna) i obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (1,1 milijun kuna). Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 180 kuna ili više od 34 posto, zauzela dionica Slavonske banke. Slijedila ju je, s dobitkom od 50 kuna, dionica Tvornice duhana Zagreb. Cijena pak obične dionice Zagrebačke banke viša je 18, Viktora Lenca 15, a Karlovačke pivovare deset kuna. Dionica Privredne banke Zagreb poskupila je 7,1, Kraša pet, a Arenaturista dvije kune. Dionice pak Podravke i Splitske banke skuplje su po jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od pola kune, našla se dionica Sunčanog Hvara. Porasla je, čak 3,5 postotnih bodova od nominalne cijene, vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dok je vrijednost obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine viša 0,40 postotnih bodova od nominalne cijene. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 470 kuna ili više od 13 posto, zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Značajnije je, 200 kuna ili više od 13 posto, potonula cijena dionice Zagrebačke pivovare. Dionica Plive pojeftinila je 5,28, Plave lagune pet, a Jadran-turista 4,81 kunu. Dionice pak Atlantske plovidbe i Varaždinske banke jeftinije su po četiri kune. Dionica Riviere jeftinija je tri, a Istraturista 1,5 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Zagrebačke banke serije C. Na vrijednosti su, 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine. CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan osam bodova - na 971 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 19. do 26. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 490 499 499 19.690 Anita 1.780 1.780 1.780 17.800 Arenaturist 58 62 62 18.484 Ericsson-Tesla 145 160 160 238.403 Hlađenje 61 61 61 397.110 Hotel Inter-Continental 90 90 90 8.280 HUT Kukljica 111,71 111,71 111,71 7.000.530 Istraturist 82 82 82 6.724 Jadranski naftovod 3.000 3.000 3.000 6.000 Končar 48 48 48 4.176 Kraš 170 170 170 42.500 Laguna Novigrad 146 163,25 147 105.765 Neon 135 135 135 1.485 Pastor 90 90 90 1.800 Plava laguna 505 505 505 2.525 Riadria banka 110 110 110 5.280 Riviera 131 170 170 557.064 Sljeme 14,70 14,70 14,70 940.535 Štedionica Sonic-P 100 100 100 1.000 Tankerska plovidba 300 300 300 6.000 Tvornica kruha Zadar 230 230 230 2.530 Tekstilni kombinat Zagreb 43 43 43 9.945.083 Var. štedionica kovanica 20 20 20 94.000 PIF Dom 31,01 35,27 31,01 3.430.138 PIF Expandia 32,26 33,70 33,49 2.200.312 PIF Pleter 15,01 15,80 15,50 172.049 PIF Slavonski 13,51 15,00 14,50 1.251.739 PIF Sunce 11,72 12,50 12,01 346.392 PIF Središnji nacionalni 39,00 39,61 39,50 4.744.542 PIF Velebit 32,00 35,25 33,00 1.088.359 RHMJ* 38,00 43,00 42,01 8.015.598 41.094.942 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 41 milijun kuna, a aktivno je bilo 30 dionica. Pritom je njih 15 dobilo, a deset izgubilo na vrijednosti. Najveći dio prometa ostvaren je ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama PIF-ova (13,2 milijuna), Tekstilnog kombinata Zagreb (9,9 milijuna), HUT Kukljica (sedam milijuna) te Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (osam milijuna kuna). Vodeća je mjesto na listi dobitnica, s rastom cijene od čak 1.245 kuna ili gotovo 71 posto, zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je, s dobitkom od 23,4 kune, dionica Neona. Značajnije je, 22 kune ili više od 56 posto, skočila cijena dionice Hlađenja. Dionica pak Arenaturista poskupila je 16 kuna ili gotovo 35 posto, Plave lagune 14 kuna, dok su dionice Ericsson-Tesle i Riviere skuplje po deset kuna. Cijena dionice ACI Opatije viša je devet, Kraša šest, a Končara dvije kune. I dionice pet PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je najviše, jednu kunu, porasla vrijednost dionice Slavonskog fonda. Dionica pak Expandia fonda dobila je na vrijednosti 64, Pletera 48, a Središnjeg nacionalnog fonda 40 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 31 lipe, našla se dionica fonda Sunce. Na vrijednosti su, čak 4,01 postotni bod ili više od deset posto od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 70,78 kuna ili više od 44 posto, zauzela dionica Pastora. Značajnije je, 48,3 kune ili više od 76 posto, potonula cijena dionice Sljemena. Slijedila ju je, s gubitkom od 20 kuna, dionica Anite. Dionica pak Lagune pojeftinila je 16,3, Tankerske plovidbe pet, a HUT Kukljica 3,29 kuna. Dionica Istraturista jeftinija je tri, a Tvornice kruha Zadar 1,85 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od dvije kune odnosno 49 lipa, našle su se dionice Velebit i Dom fonda. Vrijednost VIN indeksa u odnosu na prošli tjedan porasla je 16 bodova - na 575 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 19. srpnja 26. srpnja Promjena u % New York/DJIA 10.610,00 10.455,63 -1,45 Tokyo/Nikkei 11.908,39 11.858,56 -0,41 London/FTSE-100 5.437,40 5.286,10 -2,78 Frankfurt/DAX 30 5.829,69 5.675,76 -2,64 Na Wall Streetu ovoga je tjedna, kao i dva prethodna, sve bilo u znaku rezultata poslovanja američkih kompanija u drugom tromjesečju. Većina je izvješća ukazala na pad dobiti, pa čak i gubitke, te najavila lošije poslovanje u trećem tromjesečju. Među njima bile su i telekom AT&T te tehnološka kompanija Lucent Technologies. To je u utorak spustilo cijene blue-chip dionica na najnižu razinu u zadnjih 14 tjedana. Po ocjeni jednog trgovca, sudionici su se već umorili od ulaganja u sektor tzv. nove tehnologije i gubitka novca. Razočarala ih je i teška industrija Minnesota Mining & Manufacturing. Dosad su sudionici vjerovali da će tzv. stara ekonomija biti pošteđena posljedica usporavanja gospodarske aktivnosti u SAD-u, ali i cijelom svijetu. Ono što ih najviše brine jest nemogućnost korporativne Amerike da predvidi kad bi se njihove zarade mogle oporaviti. Ovoga tjedna sudionici iščekuju i podatak američke vlade o BDP-u u drugom tromjesečju. Većina ekonomista očekuje manji rast nego u prvom tromejsečju, odnosno oko 0,9 posto. Indeks Dow Jones u ovom je razdoblju oslabio 1,45 posto, na 10.455 bodova. Na Tokijskoj burzi početkom tjedna indeks Nikkei završio je na najnižoj razini u zadnjih 16 godina, odnosno 11.609 bodova ili gotovo 300 bodova niže nego prošloga tjedna. Ulagači su se povlačili s tog tržišta kapitala, ne vjerujući u skori oporavak tamošnjeg gospodarstva, ali i zbog sumnje da će se uspješno riješiti problemi u japanskom bankarskom sustavu, opterećenom loše plasiranim kreditima. Vodeće japanske banke u ponedjeljak su redom zabilježile oštar pad cijena dionica, jer je japanski premijer Koizumi razočarao tržišta tijekom vikenda. Naime, nadali su se da će Koizumi na sastanku osam najrazvijenijih zemalja svijeta predočiti konkretne poteze za riješavanje problema bankarskog sektora. Ipak, od utorka cijene bankarskog sektora se oporavljaju, nakon što su predstavnici vladajuće japanske koalicije na sastanku pokušali utvrditi korake za rješavanje problema loše plasiranih kredita. Oporavile su se ponešto i dionice tehnološkog sektora, no loše poslovanje vodećeg japanskog proizvođača telefona Matsushita Communication Industries te Sonya snizila je cijene krajem tjedna. Indeks Nikkei je pao u zadnjih tjedna dana 0,41 posto, na 11.858 bodova. Na europskim burzama ovoga su tjedna također najviše "stradale" dionice tehnoloških i telekom kompanija. Iako ih je većina u drugom tromjesečju zabilježila pad dobiti koji nije premašio očekivanja tržišta, razina dobiti i po nekoliko je puta niža nego u istom lanjskom razdoblju, primjerice francuskog Alcatela. Njemački Siemens je zabilježio u tom rzadoblju zabilježio golem gubitak. Pad njegovih dionica ublažila je tek najava poslovodstva da će u srednjem roku uspjeti ostvariti 20 posto veću operativnu dobit. Njemački proizvođač čipova Infineon, pak, predvidio je da neće do kraja godine zabilježiti oporavak potražnje. U drugom je tromjesečju imao gubitak od 598 milijuna eura. Pod pritiskom takvih vijesti, indeks Londonske burze Ftse je ovoga tjedna oslabio 2,78 posto, na 5.286 bodova, a Frankfurtske DAX 2,64 posto, na 5.675 bodova.. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 19. srpnja 26. srpnja Promjena u % Euro/USD 0,8704 0,8780 0,87 Euro/JPY 107,30 108,66 1,27 USD/JPY 123,28 123,68 0,32 Tečaj američke valute ovoga se tjedna spustio se na najnižu razinu prema euru u zadnja dva mjeseca, tako da je euro u srijedu stajao 0,8803 dolara, pritisnut sumnjama sudionika deviznih tržišta da se američko gospodarstvo neće oporaviti onako brzo kako predviđaju. A i nadalje ostaje pitanje politike snažnog tečaja dolara. Naime, tržišni sudionici nisu uvjereni da američka vlada neće odustati od te politike, suočena sa smanjenjem prihoda i zarada korporativne Amerike. Fed je već šest puta snizio kamatne stope, najavio je da razmatra i njihovo daljnje spuštanje, a ulagači po prvi puta počinju sumnjati u to da se ključ problema usporavanja američkog gospodarskog rasta nalazi samo u monetarnoj politici. Ekonomisti Goldman Sachsa i Morgan Stanleya vjeruju da bi politiku snažnog dolara trebalo napustiti. Čak i bivši predsjednik Fed-a Paul Volcker smatra da će biti nužno oslabiti dolar. Volckera ulagači uvijek pozorno slušaju, jer je u 80-tima uspješno vodio bitku s inflacijom, te napravio dobre temelje za svog nasljednika, sadašnjeg predsjednika Greenspana. Istodobno, tečaj eura neprestano jača. Novi ekonomski pokazatelji euro zone govore o smanjenju inflatornih pritisaka, pa iako Europska središnja banka ne razmišlja još o snižavanju kamatnih stopa, takvi podaci daju joj više prostora za taj potez, pa ulagači vjeruju da će ih u budućnosti ECB ipak morati sniziti. I ugledni njemački Ifo institut požuruje ECB na taj potez, te traži već idući tjedan njihovo snižavanje za pola postotnih bodova. Taj je insitutt predvidio da će do kraja godine razina inflacije u euro zoni biti 2,75 posto, revidirajući tako prijašnju ocjenu od 2,90 posto. Rast gospodarstava, pak, Ifo institut do kraja godine procijenjuje na 2,0 posto. Tržište impresionira i odnos eura i jena. Naime, očekuje se da će euro uskoro probiti psihološki važnu granicu od 109,5 jena, a onda je moguće njegovo jačanje i do 110 jena. Istodobno, ovoga je tjedna i švicarski franak ojačao na najvišu razinu prema dolaru u zadnja tri mjeseca, a raste i prema euru, budući sve više ulagača procijenjuje da je franak sigurnije utočište za njihov kapital. Dolar tako stoji 1,7098 franaka, a očekuje se njegov pad do 1,60 franaka. Predviđa se i da će euro uskoro stajati 1,5 franaka. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 20. do 27. srpnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 20. srpnja 27. srpnja u % Euro 1 7,1254 7,1466 0,29 DEM 1 3,6432 3,6540 0,29 USD 1 8,1313 8,1258 -0,06 GBP 1 11,5523 11,6243 0,62 JPY 100 6,5940 6,5734 -0,31 ATS 1 0,5178 0,5193 0,28 ITL 100 0,3680 0,3690 0,27 CHF 1 4,7317 4,7316 0,00 SIT 100 3,2591 3,2661 0,21 Na tečajnici HNB-a ovoga je tjedna kuna, nakon tri tjedna rasta, zabilježila pad tečaja prema euru i ostalim valutama euro zone. Euro, njemačka marka, talijanska lira i austrijski šiling poskupili su 0,29 posto. Vrijednost američkog dolara, pak, nastavila je padati. U tri je tjedna dolar oslabio 6,37 posto. Japanski je jen u tom razdoblju izgubio 5,03 posto na vrijednosti. Britanska je funta ovoga tjedna poskupila 0,62 posto, a švicarski franak govoto da i nije mijenjao vrijednost. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 450 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnija povećan na 565,4 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 81,6 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 76,6 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,519 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,485 kuna, uz kamatu od 4,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,496 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,40 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 1,70 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 436,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 278,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,769 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,599 kuna, uz kamatu od 5,70 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,672 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,40 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 37,81 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 217,6 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 210,6 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,954 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,30 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,884 kunu, uz kamatu od 6,45 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,906 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,40 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 14,53 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,428 milijardi kuna. Od toga je 529,7 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,948 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,913 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 31. srpnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 8. Vlada: O proračunu, gospodarskim kretanjima... Deficit državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine iznosi 4,38 milijardi kuna, pa je prijeko potrebno da Vlada poduzme mjere za rješavanje problema povećanja proračunskog deficita i usklađivanje prihodne i rashodne strane proračuna, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade koja je izviještena o osnovnim gospodarskim kretanjima i izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine. Prihodi proračuna u prvih šest mjeseci iznosili su 20,1 milijardu kuna, što je 40,6 posto od plana za ovu godinu, dok su rashodi dosegnuli 24,5 milijardi kuna, ili 49,9 posto planiranih rashoda. Državni proračun imamo pod potpunom kontrolom, država je likvidna i sve obveze izvršava prema planu, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. No, upozorava da su najveći problemi povećanje proračunskog deficita, te povećanje rashodne strane iznad proračunskih okvira, posebno transfera mirovinskom fondu, za dječje doplatke i druga socijalna davanja. Ti će problemi biti predmet pozornosti Vlade u idućem razdoblju, najavio je Crkvenac na današnjoj sjednici Vlade, posljednjoj pred jednomjesečni ljetni odmor. Na probleme deficita i rasta rashoda Crkvenac je upozorio i izvješćujući o makroekonomskim pokazateljima, upućujući ujedno i na oprez vezano za zaduživanje. Ukupni vanjski dug krajem prošle godine iznosio je 10,9 milijardi dolara, a u ovoj je godini povećan za 450 milijuna dolara, na 11,3 milijarde, od čega se polovica vanjskog duga odnosi na državu. Zaduženost Hrvatske je podnošljiva, prihvatljiva i tolerantna, ocjenjuje Crkvenac, no upozorava da se na neki način "pali crvena lampica", jer se ne smije nastaviti trend zaduživanja, a da bi eventualno novo zaduživanje trebalo biti orijentirano povećanju investicija. Crkvenac se osvrnuo i na jačanje kune, odnosno pitanje tečaja pri čemu sadašnji tečaj kune ocjenjuje normalnim sezonskim tečajem kao i posljednjih šest, sedam godina. Crkvenac kaže da je zaustavljen trend daljnjeg jačanja kune, najavljujući da će se, ako bude potrebe, reagirati na moguće novo jačanje kune. Uz to, osnovnim značajkama gospodarskih kretanja Crkvenac je označio nastavljanje oživljavanja gospodarskih aktivnosti, pozitivne trendove na području zapošljavanja koji nisu samo sezonskog karaktera već je i rezultat oživljavanja gospodarskih aktivnosti, te postupno oživljavanje investicijskih aktivnosti. Ministrica turizma Pave Župan Rusković ističe pak da je u prvih šest mjeseci broj turističkih noćenja povećan za 21,2 posto, pri čemu je broj noćenja stranaca veći za 25 posto, a domaćih turista za 5 posto. Sve upućuje da će na kraju turističke sezone rast biti 10 do 15 posto, kazala je. Vlada je na sjednici odlučila i raspisati novi natječaj za prodaju Brodogradilišta Kraljevica i to pod posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu, ali uz podmirivanje ukupnih obveza, zadržavanje zaposlenih barem godinu dana, podnošenje plana razvoja, te uz obvezu da se imovina neće prodavati godinu dana. Vlada je osnovala i koordinaciju za otklanjanje administrativnih prepreka ulaganjima, na čelu s potpredsjednikom Slavkom Linićem. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio je pritom da se u ovoj godini očekuju prve velike greenfield investicije i to na područjima Nove Gradiške i Varaždina, investicije vrijedne od 300 do 350 milijuna njemačkih maraka. Kazna od 20 tisuća do 500 tisuća kuna prijeti upraviteljima tržnica na kojima se omogući prodaja pravnim i fizičkim osobama koje za to nemaju odobrenje. Ponovi li se taj prekršaj, prijeti i oduzimanje koncesije. Vlada se na takvu uredbu odlučila i zbog podatka da je udjel sive ekonomije dosegnuo 25 posto bruto domaćeg proizvoda. Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o platnom prometu kojim bi platni promet u potpunosti prešao u Hrvatsku narodnu banku i poslovne banke. Pitanje Zavoda za platni promet i statusa zaposlenih u ZAP-u, najavio je ministar Crkvenac, riješit će se posebnim zakonom. 9. Javna dražba Zagrebačke burze Od ukupno deset tvrtki u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele, a koje su u ponedjeljak ponuđene na javnoj dražbi Zagrebačke burze, otkupljeno je jedino 649 dionica zadarskog Borika. Za 649 dionica zadarskog Borika postignuta je cijena od 29.101 kuna, što je ujedno bio i ukupan promet na javnoj dražbi. Osim Borika na dražbi su danas bile ponuđene i 16 dionica Agromeđimurja iz Čakovca, 217 dionica zagrebačke tvrtke Automobilia, 66 dionice zadarske tvrtke Dirno kao i 1018 dionica tvrtke Elektromehanika-sklad, također iz Zadra. Uz njih, ponuđeno je bilo i 11,63 posto udjela u tvrtki Elektroosijek, 86 dionica Geodetskog zavoda iz Osijeka, dok je od ostalih zagrebačkih tvrtki bilo ponuđeno 7,58 posto udjela u tvrtki Grič, 15,05 posto udjela u poduzeću Ilirik trend, te 241 dionica Jelen-stolarija d.d. U utorak pak na javnoj dražbi Zagrebačke burze otkupljeno je 1,80 posto udjela u tvrtki Mehanika iz Kraljevice i 3673 dionice osječke Saponia-e. Tom je prodajom ostvareno ukupno 284.445 kuna prometa budući su spomenute dionice Saponia-e postigle cijenu od 275.475 kuna, a udjel Mehanike - 8970 kuna. Na dražbi ponuđeno je bilo i 635 dionica bjelovarskog konditora Koestlin, 68 dionica zagrebačkog Lipa mill, 9025 dionica osječke Nivete, 0,36 posto udjela riječke Parket-plastike. Uz njih na dražbi je sudjelovalo i 1290 dionica tvrtke Precizna mehanika iz Zagreba, 385 dionica sisačkog Pristaništa i skladišta, te 1599 dionica osječkog poduzeća Rekord. U srijedu je na dražbi Zagrebačke burze sudjelovalo je 11 tvrtki u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele. Kupca su na dražbi pronašle 72 dionice našičke Slavonke koje su postigle cijenu od 5400 kuna, 539 dionice osječke Slobode prodane su za 16.170 kuna, zagrebački Unialata za 1,40 udjela postigao je cijenu od 19.375,50 kuna, dok je 5714 dionica Slavonijatekstila prodano za više od milijun kuna. Uz njih kupce su "pronašla" i 29,92 posto udjela sisačke tvrtke Stari Grad sa postignutom cijenom od 144.593 kuna, karlovački Velebit (72.668 dionica) za 145.336 kuna, dok je 8864 dionica Veleprometa iz Slavonskog Broda prodano za 26.592 kuna. Dionice zagrebačkog TEP-Tvornice elektrotehničkih proizvoda (njih 36.013), Termotehnike (966 dionica), Tiskare Poreč (1114 dionica), te 5157 dionica Jadranke iz Pule nije našlo kupca. U četvrtak su na javnoj dražbi Zagrebačke burze sudjelovale četiri tvrtke, a kupca su pronašle dionice svih tvrtki koje su bile ponuđene. Tako su najveći promet odnosno postignutu cijenu imale dionice sesvetske mesne industrije Sljeme - 201.894 dionica Sljemena postiglo je cijenu od 787.386 kuna. Kupca su pronašle i 3134 dionice tvrtke Ilova iz Hercegovca i to za 6269 kuna, dok je 5722 dionice Napretka iz Orahovice postiglo cijenu od 11.444 kuna. Dionice trogirske tvrtke Plošnjak, njih ukupno 4359, prodano je za 17.004 kuna. Rezultati dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Agromeđimurje d.d. Čakovec 16 dionica 7.800,00 Automobilia d.d. Zagreb 217 dionica 8.463,00 Borik d.d. Zadar 649 dionica 1,00 29.101,00 HYVR Dimo d.d. Zadar 66 dionica 6.435,00 Elektromehanika-sklad d.d. Zadar 1018dionica 79.404,00 Elektoosijek d.o.o. Osijek 11,63 % udjela 563.128,00 Geodetski zavod d.d. Osijek 86 dionica 23.478,00 Grič d.o.o. Zagreb 7,58 % udjela 106.582,00 Ilirik d.o.o. Zagreb 15,05 % udjela 157.700,00 Jelen-stolarija d.d. Zagreb 241 dionica 117.487,50 Koestlin d.d. Bjelovar 635 dionica 44.450,00 Lipa mill d.d. Zagreb 68 dionica 13.260,00 Mehanika d.o.o. Kraljevica 1,80 % udjela 8.970,00 8.970,00 RIBP Niveta d.d. Osijek 9025 dionica 676.875,00 Parket-plastika d.o.o. Rijeka 0,36 % udjela 231,00 Precizna mehanika d.d. Zagreb 1290 dionica 96.750,00 Pristanište i skladišta d.d. Sisak 385 dionica 30.030,00 Rekord d.d. Osijek 1599 dionica 159.900,00 Saponia d.d. Osijek 3673 dionica 275.475,00 275.475,00 PBZK Slavonka d.d. Našice 72 dionice 5.400,00 5.400,00 FMVR Sloboda d.d. Osijek 539 dionica 16.170,00 16.170,00 FMVR TEP-Tv.tlektrote.proizvoda d.d. Zagreb 36013 dionica 1.404.507,00 Termomehanika d.d. Zagreb 966 dionica 188.370,00 Tiskara Poreč J.R. d.d. Poreč 1114 dionica 108.615,00 Unialat d.o.o. Zagreb 1,40 % udjela 19.375,50 19.375,50 ZBB Jadranka d.d. Pula 5157 dionica 50.281,00 Slavonijatekstil d.d. Osijek 5714 dionica 1.028.520,00 1.028.520,00 CEFB Stari grad d.o.o. Sisak 29,92 % udjela 9.393,00 144.593,00 COLN Velebit d.d. Karlovac 72668 dionica 145.336,00 145.336,00 KAVR Velepromet d.d. Slavonski Brod 8864 dionice 26.592,00 26.592,00 CEFB Ilova d.d. Hercegovac 3134 dionice 6.269,00 6.269,00 CRVB Napredak d.d. Orahovica 5722 dionice 11.444,00 11.444,00 CEFB Plošnjak d.d. Trogir 4359 dionica 17.004,00 17.004,00 FINT Sljeme d.d. Sesvete 201894 dionice 787.386,00 787.386,00 CEFB UKUPNO 2521.635,50 10. Javna dražba Varaždinskog tržišta vrijednosnica Sukladno Pravilniku o prodaji dionica iz portfelja PIF-ova u četvrtak je održana javna dražba na VTV-u na kojoj je ponuđeno 21,25 posto udjela u društvu Okiroto d.o.o. iz Pregrade, ukupne nominalne vrijednosti 3.906.812,50 kuna. Udio je prodan po iskličnoj cijeni, odnosno za 312.545 kuna, što predstavlja osam posto od nominalne vrijednosti paketa. Kupoprodaja je izvršena između brokerske kuće Fima vrijednosnice iz Varaždina, koja je zastupala prodavatelja te splitske brokerske kuće Fintrade koja je zastupala kupca. 11. Kuna u svibnju ojačala 3,3 posto, u lipnju oslabila, u srpnju ponovo jača Kretanja na domaćem deviznom tržištu krajem travnja i u svibnju bila su u znaku snažne nominalne aprecijacije tečaja kune prema euru, a samo tijekom svibnja kuna je prema euru ojačala za ukupno 3,30 posto, podatak je iz srpanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Središnja je banka stoga, kako bi usporila jačanje kune prema euru, na deviznim aukcijama u travnju i svibnju od poslovnih banaka otkupila ukupno 206 milijuna eura. Tako je krajem svibnja zaustavljen daljnji ubrzani rast kune prema euru, te je kuna tijekom lipnja ukupno oslabila 0,7 posto u usporedbi s tečajem zabilježenim koncem prethodnog mjeseca. Ocijenivši da se situacija tijekom lipnja smirila, središnja banka nije intervenirala na domaćem deviznom tržištu. No, već je srpanj donio daljnje jačanje kune prema euru. Tako je kuna, prema tečajnici početkom ovog tjedna ojačala za 2,76 posto u odnosu na tečaj krajem lipnja. Stoga je središnja banka u srpnju ponovno intervenirala, sa ukupno 245 milijuna eura. HNB, prema izjavama guvernera Željka Rohatinskog, poduzima i druge mjere, a bude li potrebno dodatno će ih radikalizirati, očekujući da u tom smjeru djeluju i ostali segmenti ukupne ekonomske politike. No, Rohatinski podsjeća da je temeljni cilj monetarne politike održavanje stabilnosti domaćih cijena, tako da je intenzitet djelovanja centralne banke na deviznom tržištu objektivno ograničen mogućnošću neinflacijske emisije domaćeg novca i ukupnim troškovima njegove sterilizacije. Jačanje kune posljednjih mjeseci analitičari objašnjavaju s nekoliko razloga. Među njima je i zaduživanje države u inozemstvu za financiranje domaće potrošnje, što je devizni priljev koji se konvertira u kune. Početak ove godine obilježen je izlaskom države na inozemna tržišta kapitala. Tako su početkom veljače plasirane samurai obveznice u iznosu od 215 milijuna dolara, a koncem veljače plasirano je i 500 milijuna eura euroobveznica, a to je izdanje početkom srpnja povećano za još 250 milijuna eura. Jačanje kune posljedica je i smanjenja inozemne aktive poslovnih banaka zbog njihove pojačane kreditne aktivnosti na domaćem tržištu, a jačanju pridonosi i povećana ponuda deviza zbog dobre turističke sezone. 12. Plasmani banaka 65,8 milijardi kuna Plasmani hrvatskih poslovnih banaka privatnom sektoru na kraju svibnja su iznosili 65,8 milijardi kuna i bili su za 8,1 posto veći nego na početku godine, objavljeno je u srpanjskom Biltenu hrvatske narodne banke. Budući da je veliki dio plasmana indeksiran u stranim valutama (krediti sa valutnom klauzulom i devizni krediti čine više od 70 posto ukupnih plasmana), stvarni je rast plasmana u prvih pet mjeseci bio veći i iznosio je gotovo 11 posto, napominju iz središnje banke. Samo u svibnju krediti stanovništvu nominalno su povećani za 1,4 posto, dok su krediti poduzećima smanjeni za 0,5 posto. Plasmani poduzećima inače su zabilježili ohrabrujući porast u prvom ovogodišnjem tromjesečju - sa godišnjim rastom od 7,8 posto. Analitičari središnje banke ističu da poslovne banke nastavljaju povlačiti sredstva iz inozemstva radi plasiranja u Hrvatskoj, a ta je konverzija deviza u kune utjecala i na aprecijaciju domaće valute. Prema podatcima središnje banke, u svibnju je kuna prema euru aprecirala za 3,3 posto. To se odrazilo i na pad kunsku vrijednost deviznih depozita, jer se u euru čuva gotovo 80 posto svih deviznih depozita. Tako devizni depoziti, izraženi u kunama, već drugi mjesec za redom bilježe pad. Krajem svibnja devizni depoziti u hrvatskim poslovnim bankama iznose 49,59 milijardi kuna. Izraženo pak u valutama u kojima su položeni devizni depoziti kontinuirano rastu tijekom svih pet mjeseci ove godine, a samo su u svibnju povećani za 1,4 posto. 13. Ukupna aktiva banaka u Hrvatskoj 117 milijardi kuna Ukupna aktiva banaka u Hrvatskoj krajem prvog tromjesečja ove godine iznosila je 117,4 milijardi kuna, što je za 4,2 posto više nego na kraju prošle godine, a za 25,5 posto više nego na kraju 1999. godine. Pri tome u hrvatskom bankarstvu dominira strano vlasništvo, o čemu govori podatak da je udjel stranog vlasništva u hrvatskom bankovnom sustavu krajem ovogodišnjeg ožujka iznosio 84,2 posto. Pokazatelji vlasničke strukture banaka u Hrvatskoj, koje je objavila Hrvatska narodna banka, pokazuju da se tek 9,8 posto od ukupne imovine odnosi na privatne domaće banke, a 6 posto na državno vlasništvo plus privatno vlasništvo s pretežitim državnim udjelom. Po podacima središnje banke, krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja u Hrvatskoj su poslovale ukupno 43 banke, od toga je 20 stranih banaka odnosno banaka u većinskom stranom vlasništvu, isto toliko privatnih domaćih banaka, a tri su banke u državnom vlasništvu. Uz proces stranog "preuzimanja" hrvatsko bankarstvo obilježava i sve izraženija koncentracija. Tako dvije najveće banke (Zagrebačka i Privredna banka Zagreb), po podacima krajem ožujka, već imaju udjel u ukupnoj aktivi bankarskog sustava u Hrvatskoj od 48 posto. To je daljnje povećanje u odnosu na kraj 2000. kada je taj udio bio 47 posto. Istodobno, četiri najveće banke u ukupnoj aktivi bankovnog sustava sudjeluju sa 62 posto, prema 61 posto krajem prošle godine. 14. Kamate na oročene depozite na najnižim razinama Kamatne stope poslovnih banaka na oročene depozite pale su u svibnju na do sada najniže razine i iznosile su 6,7 posto za kunske, odnosno 4 posto za devizne depozite, podatci su iz najnovijeg, srpanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Prema tim podatcima pasivne kamate i nadalje padaju, znatno su pale i prosječne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb, ali je zaustavljen trend pada aktivnih kamatnih stopa, odnosno kamata na bankarske kredite. Uz daljnji pad pasivnih kamata prosječna je kamatna stopa na ukupne depozite spuštena na 3,2 posto. Znatno padaju i veoma su niske pritom kamate na depozite po viđenju - na kunske depozite 1,3 posto, a na devizne 0,9 posto. Na najniže su razine pale i kamatne stope na oročene depozite (6,7 posto na kunske, a 4 posto za devizne depozite), no, usprkos takvoj razlici devizni su oročeni depoziti atraktivniji i na njih otpada više od 70 posto depozita, dok je tek 12,6 posto depozita na kunske štedne i oročene depozite. U svibnju je pak nakratko zaustavljen trend pada aktivnih kamatnih stop i prosječna je kamata povećana u odnosu prema travnju. Tako je u svibnju prosječna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite iznosila 9,5 posto, dok je na nešto više, 9,66 posto bila prosječna kamata na ukupne novoodobrene kunske kredite. Pad je zabilježen kod prosječnih kamatnih stopa na kratkoročne kunske kredite poduzećima i na razini je od 5,57 posto. Prema podatcima središnje banke, iznos novoodobrenih kredita u svibnju je dosegnuo razinu od 8,8 milijardi kuna. To je, ocjenjuju u HNB-u, još vrlo visoko nakon rekordnog travnja kada je taj iznos dosegnuo 9,9 milijardi kuna, što je najviše u posljednje četiri godine. U svibnju i u lipnju znatno su pale i prosječne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb i u dnevnom i u noćnom trgovanju. U lipnju je tako prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju bila na razini od 2,89 posto, što je za čak 42,7 posto niže nego u travnju. Intenziviran je i promet u dnevnom trgovanju na Tržištu novca Zagreb i prosječni je dnevni promet iznosio u lipnju oko 47 milijuna kuna, što je 42 posto više nego u svibnju. Analitičari središnje banke podsjećaju da je tako velik promet ostvaren posljednji put prije tri godine uz mnogo slabiju likvidnost bankovnog sustava i potpuno drukčije odnose ponude i potražnje. Sada, naime, ponuda gotovo dvostruko premašuje potražnju, pa je i pad kamatnih stopa očekivan. 15. Uredu za reviziju pristiglo 496 zahtjeva za reviziju pretvorbe i privatizacije Državni je ured za reviziju do ponedjeljka prije podne zaprimio 496 zahtjeva za revizijom pretvorbe i privatizacije, izjavio je za Hinu zamjenik glavnog državnog revizora Jozo Serdarušić. Zahtjev za reviziju pretvorbe i privatizacije poduzeća za koja postoji osnovana sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji mogli su u posljednja dva mjeseca podnijeti svi koji se smatraju oštećenima. Iako je rok za podnošenje zahtjeva istekao ovaj vikend, kako je riječ o nedjelji u Državnom uredu za reviziju zahtjeve primaju još danas, a zaprimit će i zahtjeve koji im pristignu poštom poslane u zakonskom roku. U Državnom uredu za reviziju napominju da je dovoljan samo jedan zahtjev dioničara, ili bivših dioničara, udruga malih dioničara, sindikata da bi se revizija u određenom poduzeću provela. No, za neke je tvrtke stiglo i više zahtjeva, pa je tako primjerice danas za jednu tvrtku stiglo čak 50-ak zahtjeva zaposlenika ili bivših zaposlenih. U Državnom uredu također procjenjuju da je gotovo najveći broj zahtjeva podnijeto temeljem potraživanja konfiscirane imovine, odnosno podnijeli su ih vlasnici nacionalizirane i konfiscirane imovine, a koja je ušla u proces pretvorbe i privatizacije. Uz dioničare i udruge malih dioničara, sindikate, vlasnike nacionalizirane i konfiscirane imovine, zahtjeve za reviziju pretvorbe i privatizacije mogli su podnijeti i upravni i nadzorni odbori, mirovinski i zdravstveni fondovi, državno pravobraniteljstvo i odvjetništvo, Vlada, Hrvatska narodna banka, Komisija za vrijednosne papire, Državna agencija za sanaciju banaka, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Po Zakonu o reviziji pretvorbe i privatizacije, svi oni mogu pokrenuti reviziju u poduzećima za koja postoji osnovana sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji. Primjerice, da kupnja i otplata dionica nisu obavljene u skladu sa zakonom, kada su poduzeća prodana po nižoj vrijednosti od procijenjene, čija su ukupna dugovanja veća od ukupne imovine poduzeća, u kojima dodatno ulaganje nije obavljeno prema programu dokapitalizacije, u kojima su potraživanja vjerovnika pretvorena u dionice, u kojima je smanjen broj zaposlenih mimo plana i slično. Zakon propisuje i slučajeve u kojima se revizija mora obavezno provesti, a u Državnom uredu za reviziju procjenjuju da će broj poduzeća u kojima će se revizija provesti temeljem izričite zakonske obveze premašiti broj zahtjeva koje su podnijele zakonom ovlaštene osobe. Naime, Zakon precizira da će se revizija obavezno provesti u poduzećima koje je jednom ili više puta sanirala Vlada, koja se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna, poduzećima koja su u pretvorbi i privatizaciji koristile kredite ili druga sredstva mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zavoda za zapošljavanje ili kod banaka uzimale kredite koje su jamčile imovinom poduzeća. Izričita je i zakonska odredba da se revizija mora provesti i u pravnim osobama u kojima je provedena kuponska privatizacija, izvršena zamjena i davanje dionica na upravljanje, izvršeno otpisivanje potraživanja na temelju dužničko-vjerovničkih odnosa u prometu i upravljanju dioničkim kapitalom, ili izvršeno otpisivanje potraživanja na temelju neplaćenih poreza i doprinosa. Prema Zakonu, Državni ured za reviziju o svom radu treba svakih šest mjeseci podnijeti izvješće Hrvatskom saboru. Svi postupci revizije pretvorbe i privatizacije moraju, po Zakonu, završiti najkasnije do 1. siječnja 2003. 16. Osiguranje Helios, TBI Holding i HUP osnivaju mirovinski fond Helios osiguranje d.d. sa svojim većinskim dioničarom nizozemskom financijskom grupacijom TBI Holding i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) osnovat će društva za upravljanje mirovinskim fondovima, te se tako uključiti u proces mirovinske reforme u Hrvatskoj, objavilo je to osiguravajuće društvo. TBI Holding (TBIH) je 88 postotni vlasnik Helios osiguranja, a dioničari pak te financijske grupacije sa sjedištem u Nizozemskoj su Deutsche Bank, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te izraelska investicijska grupacija Kardan, čije se dionice nalaze na svjetskim burzama. Kako ističu iz Helios osiguranja, koje posluje na hrvatskom tržištu desetak godina, TBI Holding je jedan od najvećih investitora u osiguravateljnu i mirovinsku industriju u srednjoj i istočnoj Europi. Konzorciju TBIH nedavno se pridružila Hrvatska udruga poslodavaca kao partner i jedan od budućih suosnivača društva za upravljanje mirovinskim fondovima. Namjera HUP-a je u suradnji sa strateškim partnerima ponuditi kvalitetnu opciju sudjelovanja u mirovinskoj reformi za buduće članove mirovinskih fondova, ali i preuzimanje aktivne uloge u ime svojih članica pri kreiranju programa i fondova trećeg stupa. Na čelo Heliosova društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom u osnivanju imenovan je Nenad Bakić, koji je dosad bio voditelj projekta osnivanja mirovinskog društva za HUP, a prije toga je radio na projektu mirovinskih fondova u Zagrebačkoj banci. 17. PBZ i Croatia osiguranje osnovale mirovinsko društvo Poslovodstva Privredne banke Zagreb (PBZ) i Croatia osiguranje potpisali su u četvrtak statut budućeg društva za upravljanje mirovinskim fondovima, u kojem će te dvije financijske institucije imati jednake udjele. Konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora, te sjednica osnivača tog mirovinskog društva održane su danas, a usvojene temeljne dokumente potpisali su predsjednici Uprava PBZ-a Božo Prka, te Croatia osiguranja Marijan Ćurković. Za predsjednika NO novoosnovanog društva imenovana je Mirjana Rašeta, dok je predsjednik Uprave postao Dubravko Štimac. Ovim ugovorom kompletirani su svi potrebni dokumenti, temeljem kojih će osnivači zatražiti dozvolu za rad od strane Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, rekao je Prka, napominjući kako dvije partnerske tvrtke nastavljaju dalje ozbiljan rad na tom važnom projektu. Ćurković je predstojeću mirovinsku reformu u Hrvatskoj ocijenio najzahtjevnijim financijskim poduhvatom dosad u Hrvatskoj, a istaknuo je i kako poslovodstvo Croatia osiguranja nikad nije ni dvojilo o uključivanju najvećeg hrvatskog osiguravatelja u taj posao. U neformalnom razgovoru s novinarima, nakon potpisivanja današnjeg ugovora, poslovodstvo budućeg mirovinskog društva istaknulo je kako se do sredine kolovoza očekuje da svi potencijalni osnivači mirovinskih društava predaju dokumentaciju za početak rada u Agenciju, koja bi im pak najesen i izdala dozvole za poslovanje. O bilo kakvim procjenama budućeg udjela na tržištu tog društva, članovi poslovodstva tog društva nisu željeli govoriti, kao ni o početku marketinške kampanje, koja je inače, propisana pravilima Agencije. 18. Potraživanja Županjske banke prenesena DAB-u Direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) Marijan Marinko Filipović i stečajna upraviteljica Županjske banke u stečaju Vinka Ivanković potpisali su u četvrtak ugovor o kupnji potraživanja Županjske banke d.d. u stečaju koja je ta banka imala prema 13 poduzeća u ukupnom iznosu 604 milijuna kuna. Preuzimanjem bančinih potraživanja od županjskih poduzeća (Dukat d.d., Fooder d.o.o., Mednik d.d., Sava d.d., Stočar d.d., Slavonija d.d., Vinka d.d., Domil d.d., Lužnjak d.d. i Sladorana d.d.) u iznosu 602 milijuna kuna, te Vupika d.d., Belja d.d. i IPK ratarstva u iznosu od 2 milijuna kuna, DAB će Županjskoj banci za uzvrat otpisati potraživanja na ime isplaćene zajamčene štednje koja je također iznosila 604 milijuna kuna. Naime, nakon što je prije dvije godine proglašen stečaj Županjske banke DAB je u stečajnom postupku isplatio na ime osigurane štednje štedišama Županjske banke 604 milijuna kuna postavši na taj način najvećim bančinim vjerovnikom. "Glavni cilj nam je da svaka od ovih tvrtki počne gospodarski živjeti" izjavio je nakon potpisivanja ugovora Filipović dodavši kako je već sada nužno razmišljati o privatizaciji preuzetih tvrtki. Zadovoljstvo potpisivanjem ugovora iskazala je i stečajna upraviteljica Županjske banke Vinka Ivanković rekavši kako se DAB- ovim preuzimanjem dugova 13 tvrtki, banka riješila najvećeg vjerovnika, što će otvoriti mogućnosti bržeg okončanja stečajnog postupka te pružiti priliku županjskom gospodarstvu da pronađe izlaz iz trogodišnje agonije. 19. Ugovor PBZ-a i grada Zagreba o kreditiranju malih poduzetnika Ugovor o oročavanju novčanog depozita za kreditiranje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika na području grada Zagreba potpisali su danas zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka. Tim ugovorom grad Zagreb oročava 5,5 milijuna kuna, a Privredna banka Zagreb iz vlastitih sredstava odobrava kredite poduzetnicima, izjavio je na svečanosti potpisivanja ugovora Milan Bandić. Krediti se odobravaju na rok od sedam godina (uvećan za dvije godine počeka) s promjenjivom kamatnom stopom od osam posto, pri čemu će grad subvencionirati kamatu sa 2 posto za deficitarne, proizvodne djelatnosti te tradicionalne zagrebačke obrte. Za kredite se mogu natjecati sva mala i srednja poduzeća, obrtnici, zadruge, a minimalni iznos kredita je u protuvrijednosti 5000 eura. Sklapanje ugovora omogućit će realizaciju projekata koji su od posebnog gospodarskog značaja za grad, a posebno želimo potaknuti očuvanja i daljnji razvoj proizvodnje, zapošljavanja više od 20 novih radnika, razvoj deficitarnih i tradicionalnih djelatnosti te primjene i razvoja inovacija i novih tehnologija, kazao je Bandić. Dodao je kako je kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva jedan od sedam razvojnih projekata grada, a posebno je istaknuo suradnju poduzetnika sa velikim sustavima na projektima od kapitalnog značaja. Grad Zagreb već je, po njegovim riječima, realizirao jedan projekt kreditiranja poduzetništva vrijedan 15 milijuna kuna. PBZ svjesna je važnosti malog i srednjeg poduzetništva za razvoj gospodarstva, a da je to tako potvrđuje i podataka da je u posljednjih nekoliko godina PBZ plasirala 100 milijuna njemačkim maraka kredita za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kazao je predsjednik uprave banke Božo Prka. 20. Europska unija Allianzu odobrila preuzimanje Dredsner bank Europska unija objavila je u četvrtka da odobrava njemačkom Allinazu 20 milijardi dolara "teško" preuzimanje Dresdner Banke, uz uvjet da u razdoblju kroz dvije godine umanje svoje vlasničke udjele u banci Muencher Ruck. Allianz i Dresdner Bank trenutno zajedno drže 32,3 posto dionica te njemačke banke, a EU im je naložio da do 2003. godine taj udjel trebaju smanjiti na 20,5 posto. Tim nalogom EU želi izbjeći eventualnu mogućnost stvaranja monopola na bankarskom i osiguravateljskom tržištu. Allianz je dan prije odobrenja EU obavijestio frankfurtsku Deutsche Boerse kako trenutno drži 96,4 posto dionica Dresdner Bank. Nakon današnjeg zatvaranja dionice Dresdner Banka neće više kotirati na toj burzi. Dioničari Dresdner Banka preuzimanje su odobrili gotovo tri mjeseca nakon što ga je Allianz najavio u travnju ove godine. Kompletna operacija pripajanja tih dviju financijskih institucija trebala bit biti završena do 23. srpnja. 21. Uskoro četiri velike "greenfield" investicije u Hrvatskoj? Ministarstvo gospodarstva pregovora sa stranim investitorima o realizaciji četiri velike "greenfield" investicije (ulaganja u nove kapacitete i proizvodnje) od kojih su tri metaloprerađivačke djelatnosti te jedna u proizvodnji hrane, a svaka pojedinačno prelazi vrijednost od 150 milijuna njemačkih maraka. Izjavila je to u srijedu pomoćnica ministra gospodarstva Renata Šeperić u razgovoru s novinarima vezanom uz rad Vlade na uklanjanju administrativnih prepreka ulaganjima u Hrvatsku. Realizacija dva projekta vezana za metalsku industriju mogla bi započeti već do kraja ove godine, a putem njih bi se direktno moglo zaposliti između 3200 i 3500 ljudi i to na području gdje je veliki broj nezaposlenih upravo metalske struke. Osim što bi krenuli u proizvodnju i direktno zaposlili veliki broj ljudi, spomenuti investitori povezati će se i sa malim poduzetnicima i poduzećima koji bi za njih mogli obavljati određene kooperacijske poslove. O kojim se investitorima radi i kojim gradovima Šeparić nije htjela "odati" a razlog tome je, po njezinim riječima, i taj što je jedan od spomenutih investitora imao neugodna iskustva u jednoj od županija u kojoj je prvotno planirao započeti svoj proizvodnju. Sve će se doznati vrlo skoro kada pregovori budu završeni i kada se krene u potpisivanje ugovora, kazala je Šeperić. Vlada bi sutra na sjednici trebala donijeti odluku o osnivanju Koordinacijskog tijela za otklanjanje administrativnih barijera ulaganjima u Hrvatskoj, a na čijem bi čelu trebao biti potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Koordinacijsko bi tijelo, pak, trebalo osnovati četiri radne skupine i to za otklanjanje barijera vezanih za ulazak ulagača u Hrvatsku, registraciju trgovačkih društava i pokretanje poslovne aktivnosti, otklanjanje barijera vezanih uz lociranje poslovanja, te radnu skupinu za otklanjanje barijera vezanih uz režim poslovanja. Radne skupine trebale bi svaka na svom području identificirati probleme, a sve to bi skupa, sukladno i preporukama FIAS-a (Foreign Investment Advisory Service), trebalo rezultirati provođenjem reformi institucija i pravnog sustava, te povećanjem suradnje između državnih struktura na svim razinama vlasti, državnih agencija i investitora. Cilj svega toga je uklanjanje administrativnih prepreka za ulaganja i privlačenje kako stranih tako i domaćih investitora. 22. Statistika Hrvatski robni deficit iznad očekivanja - Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih pet mjeseci ove godine, u iznosu većem od 1,8 milijardi dolara, čak je nešto nadmašio ostvareni izvoz, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na svega 49,5 posto. Takav je robni deficit, čija je razina nadmašila očekivanja, rezultat visokog rasta uvoza od 26,6 posto, te blagog povećanja izvoza od svega 1,4 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je iz Hrvatske u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno roba za 1.813 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio 3.666 milijuna dolara. Rezultat je takvih kretanja deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu od 1.853 milijuna dolara, koji je za čak 67,4 posto veći nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Na stani uvoza bilježi se snažan porast uvoza automobila, za 70 posto (na 467 milijuna dolara) uzrokovan ukidanjem povlastica za uvoz vozila do početka lipnja. Uvoz strojeva i uređaja povećan za 54 posto (na 362 milijuna dolara), što, uz rast uvoza poluproizvoda, daje dobru perspektivu za daljnji rast proizvodnje. Rastao je i uvoz koji većim dijelom završava u sektoru kućanstva - roba trajne i netrajne široke potrošnje - u prosjeku čak 17,1 posto. Od značajnijih pak izvoznih djelatnosti oživljavanje izvozne aktivnosti bilježe proizvodnja tekstila (10,8 posto), odjeće (2,9 posto), proizvodnja kože (14,6 posto), dakle djelatnosti koje se pretežno bave doradnim poslovima. To ima za posljedicu da su u izvoznoj strukturi Hrvatske sve više zastupljeni poslovi izvoza nakon unutarnje proizvodnje, gdje su većim dijelom zastupljeni poslovi dorade, a udio tih poslova već je dostigao gotovo 57 posto, ukupnog izvoza. Udio redovni izvoz smanjen je sa 44,5 posto u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci na 39,9 posto u istom razdoblju ove godine. Istodobno, izvoz kemijske industrije (ostvaren u vrijednosti od 204 milijuna dolara) manji je za 19,3 posto nego u prvih pet mjeseci lani. U zemlje Europske unije, na koje otpada više od polovine hrvatskog izvoza, u prvih je pet mjeseci ove godine izvezeno roba za 982,8 milijuna dolara, što je za 1,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Takvo je usporavanje dijelom posljedica smanjene uvozne potražnje u zemljama EU koje bilježe niže stope rasta od očekivanih. Značajno je da se ipak ostvaruje rast izvoza u zemlje hrvatske najznačajnije vanjskotrgovinske partnere - u Italiju za 4,7 posto na 428,9 milijuna dolara i Njemačku za 3 posto na 267 milijuna dolara. Istodobno, nastavlja se tendencija porasta hrvatskog izvoza u BiH i SRJ. Tako je u prvih pet mjeseci na tržište Bosne i Hercegovine izvezeno roba u vrijednosti od 203 milijuna dolara, što je 12,2 posto više nego u istom razdoblju lani. U Jugoslaviju je pak izvoz povećan za gotovo 165 posto, na 68 milijuna dolara.