FR-LE FIGARO-26.7.-CHIRAC U POSJETU BALTIČKIM ZEMLJAMA

FRANCUSKA LE FIGARO 26. VII. 2001. Chirac pruža ruku baltičkim zemljama "Predsjednik danas kreće u obilazak Litve, Latvije i Estonije. Njegova je zadaća utvrditi njihovu težnju za ulaskom u Europsku uniju i u NATO. Državni poglavar želi istaknuti zanimanje Francuske za te tri bivše zemlje Sovjetskog Saveza koje su sada liberalne i prozapadne demokracije. One više ne žele da ih se promatra kao 'sijamske trojke', kako kaže latvijska predsjednica Vaira Vike-Freiberga, koje se međusobno ne razlikuju. Kad su prije deset godina, nakon sloma SSSR-a, stekle neovisnost, tri baltičke države žele da se prema njima ponaša ovisno o njihovim osobitostima, premda svi imaju istu, gotovo bjesomučnu želju: ulazak u Europsku uniju i, napose, u NATO. 'Sada nam je zajednička tek patnja koju smo dijelili u doba Sovjetskog Saveza', kaže sociolog Valts Kalnins iz Rige. I želja da zauvijek okrenemo tu stranicu. Što ni u jednoj prijestolnici ne ide bez članstva u dvjema bruxelleskim organizacijama. U Litvi, Latviji i Estoniji Jacques Chirac će pronaći tri zemlje koje su jasno prozapadno usmjerene i obilježene istim problemima naslijeđenim iz prošlosti: teškoćom u prilagodbi pravilima rada EU-a, prijetećom nazočnošću susjeda - bivšeg kolonizatora, velikim stupnjem kriminaliteta kao posljedice pretvorbe i zajednicom govornika ruskog jezika koji se smatraju ugroženima. Tri baltičke države žele da se sa svakom pregovara u skladu s njihovim specifičnostima. U utrci za NATO-om, tri države napreduju ruku pod ruku, ističući da čine zajednički 'strateški prostor'. Naprotiv, u pregovorima s Europskim povjerenstvom nastupaju posebno. 'Natječemo se', kaže Andris Berzins, šef latvijske vlade. Svaka prijestolnica ljubomorno prati napredak drugih i svaka ističe vlastite rezultate. 'Živimo više-manje u Americi', zadovoljan je Madis Mikko, službeni predstavnik estonskog ministarstva obrane. Na ulicama zapadni automobili, dok stari ruski 'Žigulji' izazivaju radnoznalost. Estonija je, prema riječima europskog diplomata, 'zemlja za yuppije'. No to nije zemlja dembelija. Premda se prijestolnica Tallinn blista, prosječna plaća milijuna i pol Estonaca iznosi 36 posto prosječne plaće u EU-u. 'Čak i s rastom od pet do šest posto na godinu trebat će nam četvrt stoljeća da nadoknadimo kašnjenje', kaže Andres Sutt, viceguverner središnje banke. U najmanju ruku, primjećuje estonski dužnosnik, 'našim gospodarstvom ne upravljaju Rusi, kao latvijskim'. (...) 'Siva' ekonomija koja, ovisno o zemlji, čini od 25 do 40 posto BDP- a, tek je jedna u nizu zapreka na putu prema Europskoj uniji. Svi žele biti u 'prvom valu' prijama, završiti pregovore do konca 2002. i, nakon ratifikacije, simbolično sudjelovati na izborima za strasbourški Parlament u 2004. Kada je riječ o 'europskim stečevinama', o osamdeset tisuća stranica zajedničkih zakona koje treba prihvatiti, svaki se kandidat muči u vlastitom ritmu. Uvođenje zakonskih propisa se ubrzava, ali njihova konkretna primjena posvuda je problematična zbog nedostatka kvalificiranog osoblja. (...) Jer, Rusija još zabrinjava deset godina nakon sloma SSSR-a. Hoće li prema Baltima primijeniti gospodarsku osvetu ako uđu u NATO, kao što se nadaju, nakon susreta na vrhu Saveza koji se planira održati u Pragu, u studenom 2002? 'Naši ruski sugovornici kažu da hoće', tvrdi litavski diplomat. Nil Jansons, direktor odjela za sigurnosnu politiku u ministarstvu vanjskih poslova u Rigi, nije odveć sklon tom mišljenju: 'Trebalo bi biti kao i s prethodnim proširenjem. Ulazak Poljske bio je tema ruskih napada, a danas je luka Gdanjsk još važnija Rusima nego u sovjetsko doba'. Premda su stvarne nakane Kremlja nejasne, njegovo verbalno protivljenje trima kandidaturama za NATO je stalno. I jednako odlučno kao i želja Balta da na nj odgovore jednom zauvijek, prelazeći Rubikon Atlantskog saveza, sinonima sigurnosti. Dakako, slaže se litavski ministar obrane Linas Linkevicius, 'nikakvi se napadi ne predviđaju sljedećih godina'. No 'još postoji osjećaj da smo sami', šest desetljeća pošto je SSSR pripojio tri baltičke države. Isto misli njegov kolega J?ri Luik u Tallinnu: 'Što je NATO jasniji u svojoj odlučnosti bit će manje problema s Rusijom'. Naprotiv, pokažu li saveznici neslogu prije presudnog summita u Pragu, Moskva će 'iskoristiti jedne protiv drugih'. U svezi s tom temom, kao i s ulaskom u Europsku uniju, Jacquesa Chiraca nestrpljivo očekuju u trima prijestolnicama. Nadamo se da će ih ohrabriti. Premda, naspram velikoj nazočnosti Amerikanaca, Nijemaca i Skandinavaca, Francuska tu ima tek sporednu ulogu", izvješćuje Pierre Bocev.