US-BA-HR-ENTITETI-Nac. manjine i etn. zajednice VOA-26.7.-S HRVATIMA SE NE POSTUPA JEDNAKO U BOSNI GLAS AMERIKE - VOA26. VII. 2001.'Molim Ameriku da učini pritisak kako bi se sva tri naroda u BiH tretirala jednako', kardinal Puljić u
Kongresu Prilog Bojana Klime: "Na Capitol Hillu jučer je održano svjedočenje o stanju u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Odbora Zastupničkog doma za vanjsku politiku. Naslov svjedočenja bio je Daytonski sporazum - pogled s terena. Gosti su bili sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, mostarski biskup Ratko Perić i bivši predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Ejup Ganić. Svjedočenje je karakterizirala oštra kritika međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini. Kritizirali su je i gosti iz te zemlje, ali i američki kongresmeni. Čelnici Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini žalili su se na - kako su rekli - neravnopravan položaj hrvatskog naroda. Kardinal Puljić je o ovom problemu rekao: 'Ja bih iskreno molio da Amerika učini da bude jednak pristup prema sva tri konstitutivna naroda. Mi Hrvati, koji smo brojčano manji, imamo osjećaj da nije jednak pristup i zbog toga bih svojim svjedočenjem molio da se učini pritisak da pristup bude jednak prema sva tri konstitutivna naroda.'Tvrdnje o neravnopravnom položaju Hrvata gospoda Puljić i Perić
GLAS AMERIKE - VOA
26. VII. 2001.
'Molim Ameriku da učini pritisak kako bi se sva tri naroda u BiH
tretirala jednako', kardinal Puljić u Kongresu
Prilog Bojana Klime: "Na Capitol Hillu jučer je održano svjedočenje
o stanju u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Odbora Zastupničkog
doma za vanjsku politiku. Naslov svjedočenja bio je Daytonski
sporazum - pogled s terena. Gosti su bili sarajevski nadbiskup
kardinal Vinko Puljić, mostarski biskup Ratko Perić i bivši
predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Ejup Ganić.
Svjedočenje je karakterizirala oštra kritika međunarodne uprave u
Bosni i Hercegovini. Kritizirali su je i gosti iz te zemlje, ali i
američki kongresmeni. Čelnici Katoličke crkve u Bosni i
Hercegovini žalili su se na - kako su rekli - neravnopravan položaj
hrvatskog naroda. Kardinal Puljić je o ovom problemu rekao: 'Ja bih
iskreno molio da Amerika učini da bude jednak pristup prema sva tri
konstitutivna naroda. Mi Hrvati, koji smo brojčano manji, imamo
osjećaj da nije jednak pristup i zbog toga bih svojim svjedočenjem
molio da se učini pritisak da pristup bude jednak prema sva tri
konstitutivna naroda.'
Tvrdnje o neravnopravnom položaju Hrvata gospoda Puljić i Perić
potkrijepili su nizom primjera: od neostvarivanja prava na
povratak u Republiku srpsku, nepostojanja samostalne hrvatske
televizijske postaje, pa do činjenice da - kako su rekli - Hrvati u
Bosni i Hercegovini gotovo uopće ne primaju pomoć iz međunarodnih
izvora.
Također je ukazano na - kako je rekao mostarski biskup Perić -
poricanje političkih prava Hrvata, što se iskazalo izbornom
diskvalifikacijom mnogih političara iz Hrvatske demokratske
zajednice od strane međunarodne uprave.
'Bošnjačke su političke predstavnike izabrali Bošnjaci, srpske
Srbi, a hrvatske su zastupnike izabrali ne Hrvati, nego Bošnjaci i
Srbi', izjavio je pred vanjskopolitičkim odborom Zastupničkog doma
mostarski biskup Perić.
Nadbiskup Puljić je izjavio da su hrvatski predstavnici u
vladajućoj koalicionoj vladi 'dobri ljudi', ali je problem u tome
što oni uživaju potporu manje od deset posto hrvatskog biračkog
tijela. Spomenut je i slučaj Hercegovačke banke, u koju je u travnju
u dva navrata nasilno ulazila međunarodna policija.
Kongresmeni, članovi vanjskopolitičkog odbora, kritizirali su
višegodišnje mirovne napore u Bosni i Hercegovini, koji - kako je
rekao predsjedatelj odbora Henry Hyde - nisu uspostavili
autentični mir i stabilnost.
'Zapad je preuzeo obavezu da policijom nameće sporazume koji su
možda neprovedivi. Dali smo si preširoke ovlasti. Nepostojanje
ograničenja kada su u pitanju međunarodni dužnosnici u Bosni i
Hercegovini neizbježno vodi zlorabama i neuspjehu. Povijest nas
uči da moramo biti oprezni kada se tvrdi da cilj opravdava sredstva.
Međutim, pogotovo moramo biti oprezni kada se pokazuje da čak ni
sredstva koja koristimo nisu učinkovita, a to je slučaj u Bosni i
Hercegovini', rekao je kongresmen Hyde.
Kongresmen Christopher Smith, kao i predsjedatelj kongresnog
Helsinškog povjerenstva, izjavio je da je nezadovoljan postignutim
napretkom u provedbi Daytonskog sporazuma. Kao posebno kritična
pitanja izdvojio je sprečavanje povratka izbjeglica u Republiku
srpsku i činjenicu da u srpskom entitetu i dalje na slobodi žive
mnogi optuženici za ratne zločine. Kongresmen Smith je kritizirao
navodnu izjavu američkog veleposlanika u Bosni i Hercegovini,
Thomasa Millera, koji je - prema kongresnom iskazu biskupa Perića -
podizanje kriza na jednoj planini nad Mostarom, povodom
prošlogodišnjeg jubileja Katoličke crkve, nazvao 'simbolom
netolerancije, koji neće biti toleriran'.
'Mislim da su veleposlanikove izjave bile netolerantne, ničim
izazvane, i vrijedne žaljenja. Ja nisam čuo za ovaj slučaj. Osobno
ću istražiti ovaj slučaj i obavijestiti našu vladu o tome', rekao je
kongresmen Smith.
Ejup Ganić, bivši predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, drži
da se Daytonski sporazum ne bi trebao mijenjati, ali bi se trebala
pojačati njegova primjena, pogotovo kada je riječ o povratku
izbjeglica u danas srpska područja i hvatanje preostalih ratnih
zločinaca. Na pitanje kongresmena Benjamina Gilmana smatra li da
postoji diskriminacija prema nekoj od nacionalnih zajednica u
Bosni, Ejup Ganić je rekao: 'Međunarodna zajednica, općenito
gledano, svaki narod tretira jednako. Međutim na političkoj
razini, međunarodna zajednica tolerira kršenje Daytonskog
sporazuma, i to u slučaju Republike srpske'.
(VOA)