ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Pri parafiranju Prijedloga državnog ugovora Hrvatske i Slovenije o granicama, hrvatske je vlada polazila od procjene da je rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima od strateške važnosti za Hrvatsku, rekao
je u srijedu hrvatski premijer Ivica Račan na konferenciji za novinare posvećene netom parafiranom sporazumu dviju vlada.
ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Pri parafiranju Prijedloga državnog
ugovora Hrvatske i Slovenije o granicama, hrvatske je vlada
polazila od procjene da je rješavanje otvorenih pitanja sa
susjedima od strateške važnosti za Hrvatsku, rekao je u srijedu
hrvatski premijer Ivica Račan na konferenciji za novinare
posvećene netom parafiranom sporazumu dviju vlada.#L#
"Neriješeno stanje na granicama je potencijalno krizno, i kao takvo
je neodrživo", rekao je premijer i dodao da naš put u Bruxelles vodi
kroz Sloveniju i da nam kroz tu zemlju stižu turisti.
Račan je rekao da je 99 posto kopnene granice riješeno tijekom
mandata bivše vlasti a da je sada postignut sporazum i oko
preostalog kopnenog dijela granice i granice na moru.
"Hrvatska je na moru statusno izgubila ali sadržajno nije izgubila
ništa", rekao je premijer, objasnivši da se kompromis sastoji u
tome što je Hrvatska dio svog teritorijalnog mora ustupila za
međunarodni koridor, te da je Slovenija tražila vlastiti
teritorijalni koridor.
Premijer je objasnio da taj međunarodni koridor ionako koincidira
sa tzv. uzlaznim koridorom predviđenim memorandumu o otvorenoj
plovidbi koji su prošle godine potpisale Hrvatska, Slovenija i
Italija.
Premijer je kazao da se tim ugovorom konačno rješava i
razgraničenje teritorijalnih mora dviju država.
Na novinarsko pitanje da objasni političke razloge ovakvog
rješenja morske granice kojom Kopar postaje trajno konkurentan
Rijeci, premijer je odgovorio da ne misli da je tim riječka luka
ugrožena već se, dapače, nada suradnji dviju luka.
Također je kategorički odbio mogućnost da ovaj presedan postane
obrazac za rješavanje pitanje Prevlake, naglasivši da je "Prevlaka
za Hrvatsku sigurnosno a ne teritorijalno pitanje".
Komisije za granice Hrvatske i Slovenije su pri određivanju granica
koristile dva kriterija: prvi je katastarska evidencija, a kao
drugi kriterij se navode ustavne odluke o stjecanju nezavisnosti,
kojima su tadašnje granice bivših republika prihvaćene kao
važeće.
Na novinarsko pitanje da obrazloži što smo dobili za četiri sela u
Istri, jer su ona 1991. godine ionako bila na našem teritoriju,
premijer je odgovorio da "ne prihvaća takvu logiku razmišljanja",
stalno ističući važnost dobrosusjedstva i suradnje sa Slovenijom
koja "teče uzlaznom linijom".
"Zahvaljujući plimi suradnje tu je i ratifikacija sporazuma o
Krškom, počet ćemo rješavati i pitanje štediša u Ljubljanskoj
banci, a nadamo se i boljoj prometnoj povezanosti sa zapadnom
Europom upravo preko Slovenije", rekao je Račan.
Na upit novinara je li od slovenske strane dobio ikakva jamstva ili
obećanja da bi Slovenija u skoroj budućnosti mogla izgraditi
autoceste prema Hrvatskoj, premijer je kazao da nikakva jamstva
nije dobio.
Upozorio je međutim da je sporazum postigao i svoj prvi rezultat, a
to je ratificiranje sporazuma o malograničnom prometu i suradnji.
Tim se sporazumom, kako je rekao, bitno olašavaju i poboljšavaju
uvjeti življenja za po 250.000 ljudi na svakoj granici.
"Otvara se dodatnih 27 malograničnih prijelaza, i sada ih je,
zajedno s međunarodnim i međudržavnim oko 60", rekao je Račan.
Podsjetio je i na približavanje Schengena, i još jednom istaknuo
važnost potpisivanja i moguće ratifikacije ugovora o granicama.
Otvorena, meka granica bit će samo na dobrobit hrvatskih građana",
dodao je.
Kriterije i načine donošenja rješenja na kopnenoj granici
objasnili su predsjednica Komisije za granice Olga Kresović
Rogulja i Željko Bačić iz Geodetskog instituta.
Predsjednica komisije je objasnila da su dvije strane prvenstveno
polazile od katastarskih evidencija, a tamo gdje to nije bilo
moguće (dvojna katastarska evidencija, ili teritorij koji nije
nigdje evidentiran), išlo se na podjelu u razmjeru pola-pola.
Pazilo se i na prometnu povezanost mjesta i sela, a gledalo se da
objekti koji su izgrađeni novcem jedne države ostanu ili pripadnu
toj državi.
"Najvećih je korekcija bilo na samoj graničnoj crti, i tu smo vodili
računa o tome da granična crta mora biti vidljiva, da na njoj mora
biti moguć nadzor, da ne siječe cestu...", objasnila je Olga
Kresović-Rogulja.
Hrvatska je u Murskom Središću dobila most a pripalo joj je i gotovo
cijelo Ormoško jezero. Na Sv. Geri Hrvatskoj je pripala vojarna i
drugi objekti bivše vojske. Granica na Muri sada je točno
definirana i neće ovisiti o mijenjanju toka rijeke.
Premijer Račan je izrazito jasno dao do znanja da ovim ugovorom o
granicama "nije izgubljeno niti jedno vlasničko pravo hrvatskih
građana".
Račan je rekao da vlada čvrsto stoji iza ovog ugovora, ponavljajući
svako malo da je kompromisni jer je jedino kao takav i moguć.
"Ako bi se svaka strana ukopala na svojim maksimalističkim
zahtjevima nikada do sporazuma ne bi došlo", ustvrdio je, i
unaprijed protivnike sporazuma optužio da ne žele da se u Hrvatskoj
riješe otvorena i sporna pitanja.
Izrazio je uvjerenje da će ugovor proći na zasjedanju saborskog
Odbora za vanjsku politiku, koje je najavljeno za zadnji tjedan u
kolovozu, dok će "put ratifikacije u parlamentu biti znatno duži".
Prisutni novinari, koje je, kao i hrvatsku javnost, najviše
zanimalo rješenje morske granice, mogli su vidjeti jedino konačni
prijedlog dviju strana, koji je i parafiran, pa ostaje nepoznanica
koja su sve rješenja bila ponuđena.
(Hina) vk sd