UREDU ZA REVIZIJU PRISTIGLO 496 ZAHTJEVA ZA REVIZIJU PRETVORBE I

UREDU ZA REVIZIJU PRISTIGLO 496 ZAHTJEVA ZA REVIZIJU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE Državni je ured za reviziju do danas prije podne zaprimio 496 zahtjeva za revizijom pretvorbe i privatizacije, izjavio je za Hinu zamjenik glavnog državnog revizora Jozo Serdarušić. Zahtjev za reviziju pretvorbe i privatizacije poduzeća za koja postoji osnovana sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji mogli su u posljednja dva mjeseca podnijeti svi koji se smatraju oštećenima. Iako je rok za podnošenje zahtjeva istekao ovaj vikend, kako je riječ o nedjelji u Državnom uredu za reviziju zahtjeve primaju još danas, a zaprimit će i zahtjeve koji im pristignu poštom poslane u zakonskom roku. U Državnom uredu za reviziju napominju da je dovoljan samo jedan zahtjev dioničara, ili bivših dioničara, udruga malih dioničara, sindikata da bi se revizija u određenom poduzeću provela. No, za neke je tvrtke stiglo i više zahtjeva, pa je tako primjerice danas za jednu tvrtku stiglo čak 50-ak zahtjeva zaposlenika ili bivših zaposlenih. U Državnom uredu također procjenjuju da je gotovo najveći broj zahtjeva podnijeto temeljem potraživanja konfiscirane imovine, odnosno podnijeli su ih vlasnici nacionalizirane i konfiscirane imovine, a koja je ušla u proces pretvorbe i privatizacije. Uz dioničare i udruge malih dioničara, sindikate, vlasnike nacionalizirane i konfiscirane imovine, zahtjeve za reviziju pretvorbe i privatizacije mogli su podnijeti i upravni i nadzorni odbori, mirovinski i zdravstveni fondovi, državno pravobraniteljstvo i odvjetništvo, Vlada, Hrvatska narodna banka, Komisija za vrijednosne papire, Državna agencija za sanaciju banaka, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Po Zakonu o reviziji pretvorbe i privatizacije, svi oni mogu pokrenuti reviziju u poduzećima za koja postoji osnovana sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji. Primjerice, da kupnja i otplata dionica nisu obavljene u skladu sa zakonom, kada su poduzeća prodana po nižoj vrijednosti od procijenjene, čija su ukupna dugovanja veća od ukupne imovine poduzeća, u kojima dodatno ulaganje nije obavljeno prema programu dokapitalizacije, u kojima su potraživanja vjerovnika pretvorena u dionice, u kojima je smanjen broj zaposlenih mimo plana i slično. Zakon propisuje i slučajeve u kojima se revizija mora obavezno provesti, a u Državnom uredu za reviziju procjenjuju da će broj poduzeća u kojima će se revizija provesti temeljem izričite zakonske obveze premašiti broj zahtjeva koje su podnijele zakonom ovlaštene osobe. Naime, Zakon precizira da će se revizija obavezno provesti u poduzećima koje je jednom ili više puta sanirala Vlada, koja se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna, poduzećima koja su u pretvorbi i privatizaciji koristile kredite ili druga sredstva mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zavoda za zapošljavanje ili kod banaka uzimale kredite koje su jamčile imovinom poduzeća. Izričita je i zakonska odredba da se revizija mora provesti i u pravnim osobama u kojima je provedena kuponska privatizacija, izvršena zamjena i davanje dionica na upravljanje, izvršeno otpisivanje potraživanja na temelju dužničko-vjerovničkih odnosa u prometu i upravljanju dioničkim kapitalom, ili izvršeno otpisivanje potraživanja na temelju neplaćenih poreza i doprinosa. Prema Zakonu, Državni ured za reviziju o svom radu treba svakih šest mjeseci podnijeti izvješće Hrvatskom saboru. Svi postupci revizije pretvorbe i privatizacije moraju, po Zakonu, završiti najkasnije do 1. siječnja 2003.