LJUBLJANA, 22. srpnja (Hina) - Oko 60 posto slovenske javnosti podržalo bi granični sporazum s Hrvatskom, pokazala su prva ispitivanja što su ih ovih dana objavili slovenski mediji.
LJUBLJANA, 22. srpnja (Hina) - Oko 60 posto slovenske javnosti
podržalo bi granični sporazum s Hrvatskom, pokazala su prva
ispitivanja što su ih ovih dana objavili slovenski mediji. #L#
Ispitivanje javnog mišljenja što ga je u srijedu i četvrtak, kad je
došlo do proboja u pregovorima premijera Račana i Drnovšeka, za
ljubljanski list "Dnevnik" napravila agencija Ninamedia na 700
ispitanika pokazalo je da 59,8 posto ispitanika daje prioritet
izlasku Slovenije na otvoreno more preko koridora u Piranskom
zaljevu, dok je ostalima važnija kopnena granica.
Kako je slovenska vlada obavijestila javnost, postignuti sporazum
o granici što su ga u inzenzivnim pregovorima postigli Drnovšek i
Račan, omogućuje Sloveniji da dobije teritorijalni dodir s
međunarodnim vodama, a Hrvatska zadržava neposrednu morsku granicu
s Italijom preko manjeg dijela svog teritorijalnog mora u obliku
trokuta pored slovenskog koridora do međunarodnih voda.
Nakon što su predstavnici ministarstava vanjskih poslova Miha
Pogačnik i Olga Kresović Rogulja uskladili nacrt sporazuma, o njemu
će u srijedu raspravljati vanjskopolitički odbor slovenskog
parlamenta i odlučiti da li ga uputiti u parlamentarnu proceduru za
ratifikaciju.
Detalji sporazuma ostaju međutim do daljnjega povjerljive naravi
jer će on, kako navodi ured za informiranje slovenske vlade, za
objavu u javnosti biti spreman nakon što prođe proceduru u oba
parlamenta.
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel tvrdi da su
slovenski novinari sa sadržajem sporazuma upoznati na briefingu u
ministarstvu u četvrtak, ali da su unatoč tome idućeg dana objavili
neke pogrešne informacije, uključujući i "nepravilan zemljovid"
razgraničenja na moru.
Rupel u osvrtu na događanja oko graničnog sporazuma u proteklom
tjednu - objavljenom na svojoj internet stranici - tvrdi da će
sporazum o granici učvrstiti i slovensku i hrvatsku državnost jer
je to bilo središnje pitanje bilateralnih odnosa u deset godina od
raspada Jugoslavije.
"Naši su odnosi varirali između idiličnih i suparničkih, ljubaznih
i vrlo hladnih, a zapravo smo se cijelo vrijeme bavili granicom",
navodi Rupel.
Slovenska politika sada dogovor o granici interpretira kao
povijesni sporazum i veliku priliku da dođe do razvoja međusobnih
odnosa.
Rupel tvrdi da je psihološki problem i u jednoj i u drugoj državi,
"kod nekih ljudi", bio da se nisu znali suočiti s činjenicom da su
Slovenija i Hrvatska dvije samostalne države koje odvaja granica.
"Mnogi bi na toj granici postavili berlinski zid, a neki bi se
htjeli vratiti u Jugoslaviju, kad granice nije bilo."
Dugogodišnji šef slovenske diplomacije tvrdi da su Hrvatska i
Slovenija već i ranije bili na pragu dogovora o granici i da je
najviše mogućnosti za to bilo u vrijeme vlasde bivšeg premijera
Mateše.
Rupel trvdi da će sada biti lakše riješiti i ostala bilateralna
pitanja. "Temeljni problem je bila granica, a cijeli niz ostalih
spornih pitanja može se u krajnjoj liniji povezati s granicom. S
njom je povezana i nuklearka Krško, štediše Ljubljanske banke u
Zagrebu. Sve je povezano s raspadom bivše Jugoslavije i njezinim
nasljeđem", kaže navodi Rupel.
(Hina) fl sd