FINANCIJSKI BILTEN 12. DO 19. SRPNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 12. do 19. SRPNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada potpisala pismo namjere s Detusche Telekomom 9. Vlada povukla konačni prijedlog zakona o privatizaciji, prihvaćen paket zakona o energetici 10. Na VTV-u završena osma dražba dionica iz portfelja HFP-a 11. Devizne rezerve HNB-a gotovo 3,7 milijardi dolara 12. Inozemna ulaganja u prvom tromjesečju 65 milijuna dolara 13. Zagreb dobio sindicirani kredit od 250 milijuna kuna 14. HŽ-U kredit konzorcija banaka u iznosu 52 milijuna eura 15. Privatizacija devet PIK-ova kreće krajem rujna 16. Unicredito i Aallianz traže mišljenje o koncentraciji na tržištu 17. ZABA demantira mogućnost prodaje Varaždinske banke 18. Ugovor ZABA-e i Plive o prvom platnoprometnom računu 19. Pripreme za prijenos platnog prometa iz ZAP-a u banke 20. D&B: Kreditni rejting Hrvatske i dalje isti - DB4D 21. U srpnju smanjen indeks poslovne optimističnosti 22. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 12. VII 99.650.000 92.650.000 3,46 30.500.000 3,40 13. VII 25.600.000 25.600.000 3,85 8.000.000 0,30 16. VII 160.000.000 140.500.000 3,74 96.300.000 1,76 17. VII 8.000.000 8.000.000 2,56 75.000.000 2,01 18. VII 27.750.000 27.750.000 3,32 97.900.000 1,66 19. VII 6.550.000 6.550.000 2,60 60.300.000 2,15 Dnevni prosjek 54.591.000 50.175.000 3,25 1,88 Dobra ponuda novca, ali i nepodmireni dio potražnje, okarakterizirali su ovotjedno trgovanje na Tržištu novca. Naime, unatoč uglavnom bogatijoj ponudi od prijavljene potražnje, dio potražnje ostajao je, zbog nepodudarnost rokova ali i cijena novca koju pak korisnici nisu bili spremni platiti, nepodmiren. Tako je ovoga tjedna u dnevnom kreditiranju, unatoč tome što je ponuda novca bila za više od dva puta veća no ukupno prijavljene potražnje, oko osam posto potražnje ostalo nepodmireno. Tek djelomično krivac je tome bio nedostatak sredstava u ponudi (petak). Ipak, većinom je za nepodmirenje ukupno prijavljene potražnje krivac bila nepodudarnost rokova ali i cijena novca koju pak korisnici nisu bili spremni platiti. Značajno je napomenuti kako su dobra stanja na računima sudionika omogućila nekima od njih samovoljno vračanje ranije uzetih pozajmica. Cijena se novca pritom zadržala na uobičajenim razinama zabilježivši tek laganiji pad od 0,16 postotnih bodova. Stoga je ona u prosjeku ovoga tjedna iznosila 3,25 posto. I u noćnom je trgovanju situacija bila vrlo slična dnevnom kreditiranju. Naime, vrlo bogata ponuda, više od milijarde kuna, tek je djelomično iskorištena. Tako je ovoga tjedna iskorišteno tek nešto više od 35 posto ponude, dok je istodobno nešto više od sedam posto ukupno prijavljene potražnje ostalo bez pokrića. Vrlo dobra ponuda utjecala je i na cijenu novca. Stoga je ona, u odnosu na prošli tjedan, pala čak 2,9 postotnih bodova ili više od 60 posto. U prosjeku je ovoga tjedna iznosila 1,88 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16. do 19. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 460 500 460,28 1.490.260 Podravka 144 147 146 1.642.629 Viktor Lenac 67 70 70 54.000 Zagrebačka banka 0 1.682 1.700 1.682 4.850.881 Arenaturist 58 58 58 3.944 Atlantska plovidba 54 54 54 17.874 Badel 1862 40 40 40 360 Brodomerkur 180 180 180 180.000 Croatia osiguranje-P 1.100 1.100 1.100 5.500 Croatia osiguranje-R 1.100 1.250 1.250 63.000 Istraturist 85 85 85 44.455 Jadranski naftovod 3.470 3.470 3.470 13.880 Karlovačka pivovara 370 370 370 14.800 Končar 49 50,50 49 68.367 Kraš 163,50 166 165 271.502 Privredna banka 108 117,90 117,90 384.059 Plava laguna 490 510 510 44.060 Riječka banka 155 164 155 87.648 Riviera 145 170 165 2.714.466 Splitska banka 130 130 130 3.250 Sunčani Hvar 33 36 36 31.174 Varaždinska banka 105 120 105 13.575 Varteks 35 38,50 38,50 84.604 Zlatni rat 35 35 35 3.745 Zagrebačka banka C 1.050 1.050 1.050 2.100 DAB-O-05CA* 104,50 105,30 105,00 8.254.679 HZZO** 104,00 104,30 104,00 358.837 20.541.659 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje-cijena u % nominale. Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 20,5 milijuna kuna, što je u usporedbi s tjednom ranije povećanje za gotovo 50 posto. Najveći dio prometa ostvaren je ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (8,2 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (4,8 milijuna), Riviere (2,7 milijuna) Podravke (1,6 milijuna) i Plive (1,4 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 25 dionica, a pritom je njih deset dobilo, a osam izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše su, po 30 kuna, profitirale dionice Riviere (22,2 posto) i Splitske banke (30 posto). Slijedila ih je, s rastom cijene od 15 kuna, dionica Karlovačke pivovare. Cijena pak Privredne banke viša je 10,4, a Plave lagune deset kuna. Dionica Varteksa poskupila je 6,5 kuna ili više od 20 posto, dok je dionica Varaždinske banke skuplja 3,42, a Kraša tri kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od jedne, našle su se dionice Podravke i Istraturista. Na vrijednosti su, 0,2 postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 100 kuna, zauzela povlaštena dionica Croatia osiguranja. Cijena dionice Jadranskog naftovoda potonula je 30 kuna. Obična dionica Zagrebačke banke pojeftinila je osam, dok je dionica Plive jeftinija 4,72 kune. Cijena pak dionice Končara niža je tri, a Atlantske plovidbe i Sunčanog Hvara dvije kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune našla se dionica Riječke banke. Na vrijednosti su, 0,3 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zahvaljujući rastu cijena ovotjednih dobitnica, CROBEX indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije 16 bodova - na 963 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 16. do 19. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 490 490 490 48.020 Belišće 50 50 50 1.250 Ericsson-Tesla 143 150 150 212.400 Galeb 171 171 171 2.482.065 Istraturist 85 85 85 16.830 Kraš 164 164 164 15.908 Laguna Novigrad 155 170 163,30 129.624 Ledo 180 180 180 5.760 Plava laguna 491 491 491 1.964 Riviera 147 170 160 387.965 Štedionica Sonic-P 100 100 100 1.000 Tankerska plovidba 305 305 305 2.745 Varteks 35 35 35 14.000 Var. štedionica kovanica 20 20 20 87.960 PIF Dom 29,50 34,00 31,50 1.464.623 PIF Expandia 32,80 34,00 32,85 649.912 PIF Pleter 15,02 16,00 15,02 119.619 PIF Slavonski 13,34 14,90 13,50 1.040.741 PIF Sunce 11,61 12,99 11,70 311.202 PIF Središnji nacionalni 39,00 39,70 39,10 2.039.217 PIF Velebit 34,27 36,99 35,00 639.218 RHMJ* 36,00 38,00 38,00 1.443.955 11.297.990 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 11,2 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama PIF-ova (6,2 milijuna), Galeba (2,4 milijuna) te Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (1,4 milijuna kuna). Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 29 kuna ili više od 22 posto, profitirala dionica Riviere. Značajnije je, 19 kuna ili više od 61 posto, porasla cijena dionice Belišća. Rast cijene od po deset kuna zabilježile su dionice Ericsson-Tesle i Tankerske plovidbe, dok su cijene dionica Kraša i Varteksa više četiri kune. Dionica pak Lagune iz Novigrada poskupila je 2,37, a Plave lagune jednu kunu. I dionice pet PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je, čak 4,5 kuna ili 16,6 posto, porasla vrijednost dionice Dom fonda, dok je vrijednost dionice fonda Velebit viša 1,5 kunu. Dionica pak Slavonskog fonda skuplja je 30, a fonda Sunce 11 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega dvije lipe, našla se dionica Pleter fonda. Među gubitnicama ovoga se tjedna našlo pet dionica. Tako je najviše, 40 kuna, na cijeni izgubila dionica ACI Opatije. Slijedila ju je, s padom cijene od šest kuna, dionica Galeba. Cijena pak dionice Istraturista niža je dvije kune. Na začelju liste gubitnica našle su se dionice dva PIF-a. Tako je dionica Expandia fonda pojeftinila 15, a Središnjeg nacionalnog fonda deset lipa. Na vrijednosti su, jedan postotni bod od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, vrijednost VIN indeksa porasla je ovoga tjedna 49 bodova ili 9,6 posto - na 559 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 12. srpnja 19. srpnja Promjena u % New York/DJIA 10.478,99 10.610,00 1,25 Tokyo/Nikkei 12.407,95 11.908,39 -4,02 London/FTSE-100 5.481,60 5.437,40 -0,80 Frankfurt/DAX 30 5.889,88 5.829,69 -1,02 Na njujorškoj burzi u zadnjih su tjedan dana u središtu pozornosti poslovna izvješća korporativne Amerike za drugo ovogodišnje tromjesečje. Ovisno o rezultatima poslovanja, cijene dionica osciliraju naviše ili naniže. No, sredinom tjedna su pale zbog govora predsjednika američke središnje banke Alana Greenspana o monetarnoj politici pred američkim Kongresom. Greenspan je rekao da će možda biti potrebno još jedno smanjenje kamata jer se američko gospodarstvo ne oporavlja od usporavanja koje je počelo prije skoro godinu dana. U polugodišnjem izvještaju Kongresu Greenspan objašnjava da na sporost gospodarskog oporavka utječu "unutrašnja zbivanja i slaba potražnja u inozemstvu". Ove godine Fed je u šest navrata smanjivao kamate za ukupno 2,75 postotnih poena. Greenspan je neizravno najavio mogućnost novog smanjenja kamata na sjednici zakazanoj za 21. kolovoza. Američkoj privredi, po njegovu mišljenju, treba pomoći smanjenje cijena energije, oživljavanje investicija i brzo uvođenje novih tehnologija "koje su posljednjih nekoliko godina bile pokretači rasta i proizvodnosti". Negativno raspoloženje izazvao je i najveći svjetski proizvođač čipova, Intel, koji je najavio da će i u trećem tromjesečju loše poslovati. Financijska kompanija American Express razočarala je najavom otpuštanja čak 4000 radnika. No, IBM je ipak ulagačima dao tračak nade, objavivši u drugom tromjesečju zaradu neznatno višu od tržišnih očekivanja, pa je tehnološki sektor uglavnom bilježio oporavak cijena. Indeks Dow Jones je porastao u zadnjih tjedan dana 1,25 posto, na 10.610 bodova. Ovoga je tjedna na Tokijskoj burzi indeks Nikkei potonuo na najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca, zabilježivši u srijedu tek 11.892 boda. Tamošnje ulagače zabrinuo je vrlo vjerojatan veliki pad zarada tehnoloških i telekom kompanija, pogotovo nakon najave najvećeg svjetskog proizvođača čipova Intela da ne očekuju u idućem tromjesečju oporavak poslovanja. Dodatno je pritisak na cijene proizveo i pesimizam glede oporavka japanske ekonomije. Oštre korekcije zbile su se i u bankraskom sektoru, kojem predstoji restrukturiranje i rješavanje problema loše plasiranih kredita. Najveći svjetski bankarski holding Mizuho zabilježio je pad cijena dionica za čak šest posto, na najnižu razinu od lanjskoga rujna. Tamošnji ulagači procijenjuju da će upravo taj holding pretrpjeti najveći udarac na poslovanje prilikom otpisa velikih kredita koja japanska industrija više ne može vraćati. U spomenutom je razdoblju Nikkei oslabio 4,02 posto, na 11.908 bodova. Na europskim burzama cijene blue-chip dionica, pogotovo tzv. nove ekonomije tonu pod pritistkom najava loših poslovnih izvješća. Tržišni lideri bilježe pad cijena, ponajprije finska Nokija, britanski Marconi i Vodafone. Nizozemski Philips je objavio čak 770 milijuna eura gubitka u drugom tromjesečju, no poraznije od toga na ulagače djelovala je njegova ocjena da će i nadalje potražnja u proizvodnji čipova, kompjutora i sektoru telekoma usporavati. Ovoga je tjedna oslabio i energetski sektor, jer najnovije izvješće o stanju američkih zaliha sirove nafte pokazuje njihov iznenadni snažan skok. Rastuća ponuda, uz istodobno smanjivanje potražnje za sirovom naftom na svjetskom tržištu spustilo je cijene dionica energetskih kompanija samo u srijedu za dva posto. Primjerice, u zadnjih dva mjeseca taj sektor, koji se nekad smatrao sigurnim ulaganjem i kotirao je odmah iza dionica tzv. nove ekonomije, na američkoj burzi je oslabio 12 posto. Indeks londonske burze Ftse oštro tone prema 5.300 bodova, oslabivši ovoga tjedna 0,80 posto, na 5.437 bodova, na DAX 1,02 posto, na 5.829. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 12. srpnja 19. srpnja Promjena u % Euro/USD 0,8534 0,8704 1,99 Euro/JPY 105,65 107,30 1,56 USD/JPY 123,81 123,28 -0,42 Tečaj američke valute od sredine ovoga tjedna bio je pod pritiskom ocjena američkog predsjednika Georga Busha i predsjednika Fed-a Alana Greenspana. Bush je u intervjuu jednom talijanskom dnevniku dao naslutiti da je sklon odustati od politike snažnog dolara, jer to otežava američki izvoz. Greenspan je, pak, u srijedu pred američkim Kongresom u svom redovitom polugodišnjem govoru o monetarnoj politici ocjenio da se američko gospodarstvo još ne oporavlja, te naveo tržišne sudionike na zaključak da će ponovno sniziti kamatne stope, koje su od početka godine već snižene 2,75 postotnih poena. I najnovije izvješće Fed-a o industrijskoj proizvodnji SAD-a nije išlo u prilog dolaru. Američka je industrijska proizvodnja u lipnju pala 0,7 posto, a iskorištenost kapaciteta je dosegnula tek 77 posto, najnižu razinu od kolovoza 1983. godine. Dodatno, u Argentini još nije riješena financijska kriza, za koju tržišni sudionici još ne mogu procijeniti kojoj bi valuti mogla nanijeti veću štetu - američkoj ili europskoj. Osim eura, od takvog razvoja situacije koristi je imao i švicarski franak. U četvrtak je zelena valuta zabilježila najnižu razinu prema euru u zadnja dva mjeseca, 0,8789 dolara, a oslabila je i prema jenu na najnižu razinu u zadnjih tjedan dana. U korist eura trenutno idu i nagađanja tržišnih sudionika da bi Europska središnja banka uskoro ponovno mogla razmatrati snižavanje kamatnih stopa u euro zoni. Naime, podaci o razini inflacije u euro zoni ukazuju da se je ona pod kontrolom. U lipnju su potrošačke cijene pale čak 3,1 posto, što otvara prostor za manevar ECB-u. Japanski jen ovoga je tjedna oslabio 1,56 posto prema euru, budući se ne nazire oporavak japanskog gospodarstva. Bank of Japan ovoga je tjedna objavila u svom mjesečnom izvješću da se usporavanje gospodarske aktivnosti i nadalje intenzivira. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 13. do 20. srpnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 13. srpnja 20. srpnja u % Euro 1 7,2065 7,1254 -1,12 DEM 1 3,6846 3,6432 -1,12 USD 1 8,4405 8,1313 -3,66 GBP 1 11,8762 11,5523 -2,72 JPY 100 6,7947 6,5940 -2,95 ATS 1 0,5237 0,5178 -1,12 ITL 100 0,3721 0,3680 -1,10 CHF 1 4,7545 4,7317 -0,47 SIT 100 3,2935 3,2591 -1,04 I ovoga je tjedna na tečajnici HNB-a kuna ojačala prema svim promatranim valutama. Najviše je pala vrijednost američkog dolara, čak 3,66 posto, tako da je u dva tjedna dolar oslabio 6,31 posto. U tom je razdoblju britanska funta pojeftinila 5,32 posto, a japanski jen 4,72 posto. Njemačka je marka u tri tjedna oslabila 2,79 posto, kao i euro, austrijski šiling i talijanska lira. Švicarski je franak, pak, u tri tjedna izgubio 1,99 posto na vrijednosti prema kuni. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 400 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnija povećan na 451,8 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 217,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 153 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,485 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,428 kuna, uz kamatu od 5,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,485 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,50 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 205,8 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,708 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,25 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,587 kuna, uz kamatu od 5,75 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,587 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,75 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 12,54 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 179,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 93 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,884 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,45 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,791 kunu, uz kamatu od 6,65 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,861 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,50 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,306 milijardi kuna. Od toga je 509,1 milijun kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,861 milijarda, dok je na rok od 182 dana upisano 2,936 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 24. srpnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 450 milijuna kuna. 8. Vlada potpisala pismo namjere s Detusche Telekomom Ministar gospodarstva Goranko Fižulić i član uprave Deutsche Telekoma Jeffry A. Hedberg potpisali su u petak Pismo namjere prema kojem će Deutsche Telekom kupiti daljnjih 16 posto dionica Hrvatskog telekoma (HT) za 500 milijuna eura. Pregovori o tome, ističe ministar Fižulić, bili su dugi i odvijali su se u nepovoljnim okolnostima na tržištu kapitala, posebice telekomunikacijskih vrijednosnica. "Pregovori su završili iznimnim uspjehom za obje strane, cijena je fer i korektna", kazao je Fižulić. Napomenuo je da je to prva velika prodaja udjela u nekoj tvrtki za vrijeme mandata ove Vlade. U Deutsche Telekomu su, prema riječima Jeffrya Hedberga, apsolutno oduševljeni ulaskom u partnerstvo s hrvatskom Vladom. Izrazio je i zadovoljstvo što je Hrvatski telekom poduzeo daljnji korak u svom razvoju. Današnji je događaj ocijenio i važnim korakom za uključenje Hrvatske i njen put prema EU. Dogovor o kupnji 16 posto udjela u HT-u kojim Detusche Telekom dobiva većinski udio u HT-u (sada već ima 35 posto, a sa tih 16 posto imat će 51 posto udjela), postignut je prije desetak dana. Potpis samog ugovora očekuje se na jesen. Kako bi se omogućila ta transakcija u hitnu saborsku proceduru upućen je prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji HT-a. 9. Vlada povukla konačni prijedlog zakona o privatizaciji, prihvaćen paket zakona o energetici Ministar gospodarstva Goranko Fižulić povukao je u četvrtak u Hrvatskom saboru u ime Vlade Konačni prijedlog zakona o privatizaciji jer je Odbor za zakonodavstvo prosudio da su neke odredbe u suprotnosti s Ustavom. Fižulić je kazao da je Odbor na današnjoj sjednici predložio 3. čitanje zakonskog prijedloga jer drži da su neke odredbe u suprotnosti s Ustavom. Držimo da je to mišljenje Odbora neutemeljeno jer su te odredbe i u dosadašnjem zakonu koji je na snazi, no ipak povlačimo prijedlog iz rasprave, objasnio je Fižulić. Hrvatski sabor prihvatio je također u četvrtak paket od pet zakona kojima se u energetski sektor uvode tržišni odnosi i stvaraju preduvjeti za restrukturiranje i privatizaciju Ine i HEP-a. Riječ je o Zakonu o energiji, Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonu o tržištu električne energije, Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata te Zakonu o tržištu plina. Osim Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti koji stupa na snagu već ovaj mjesec, ostali zakoni primjenjivat će se od 1. siječnja 2002. Paket zakona temelji se na Strategiji reforme energetskog sektora koju je prošle godine donio Sabor i njime se domaće zakonodavstvo u tom području usklađuje s onim Europske unije. Po prihvaćenim zakonima velika bi poduzeća, njih 16, imala status povlaštenih kupaca, pa bi se mogla dogovarati o cijeni struje s dobavljačem, pa je čak i uvoziti. U plinskom bi sektoru bila dva takva povlaštena kupca. Tržište energenata bit će u ovlasti neovisnog Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti koje tvori pet članova, a imenuje ih Sabor na prijedlog Vlade. Paketom zakona stvaraju se preduvjeti za privatizaciju Ine i HEP-a, pri čemu bi te tvrtke trebale ostati cjelovite. Vrijednost Ine procjenjuje se na 1,7, a HEP-a na 2,6 milijarda dolara. 10. Na VTV-u završena osma dražba dionica iz portfelja HFP-a Osma po redu javna dražba za dionice iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo završila je tek četvrtog dana dražbovanja uz ostvareni ukupni promet od 38,8 milijuna kuna. Od ukupno 25 društava koliko ih je bilo ponuđeno na prodaju, prvog dana dražbovanja prodani su udjeli u njih deset. Dražbovanje se nastavilo za još njih četiri: Belišće d.d. Belišće, Cresanka d.d. Cres, ERC "Zagreb" Zagreb te Župa d.d. Srebreno. Dok je drugi dan dražba završila za društvo Belišće i ERC "Zagreb", treći dan za društvo Župa, a tek četvrti dan prodana je Cresanka te je na taj način dražba privedena kraju. Najveći porast cijene ostvarile su dionice Župe iz Srebrenog koje su inicijalno ponuđene po cijeni od 25, a prodane su po cijeni od 180 kuna ili 620 posto više. Najduže se dražbovalo društvom Cresanka iz Cresa (čak 130 nadjačavanja), dok je najveći broj kupaca, njih četiri, bilo zainteresirano za kupnju paketa dionica Belišća i Župe. Najveći je pak promet, 8,7 milijuna kuna, ostvarila brokerska kuća Zadravec d.o.o. iz Zagreba ispred najaktivnijeg Ceufin brokersa d.o.o. iz Zagreba, 8,7 milijuna kuna, koji su pak za račun svojih kupaca ostvarili kupnju paket četiri društva. Treće je mjesto po ostvarenom prometu, 7,2 milijuna kuna, zauzela brokerska kuća I.C.F. d.o.o. iz Zagreba. Rezultati dražbe: 16.-19.07. Društvod.d. Brokerska kućakupca d.o.o Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Prom-jena % Koli-čina Promet Autosaobračajno d.d. Đakovo Raiffeisen vrij. 100 104 4,00 3.863 401.752 Autotransport Karlovac d.d. Ceufin brokers 50 74 48,00 25.129 1.859.546 Belišće d.d. Belišće PBZ-Kapital 75 133 77,33 31.543 4.195.219 Cresanka d.d. Cres Zadravec 500 1.345 169,00 6.484 8.720.980 Drava d.d. Osijek Ceufin brokers 75 101 34,67 38.897 3.928.597 ERC "Zagreb" d.d. Zagreb Auctor 500 1.600 220,00 1.235 1.976.000 Farma Senkovac d.d. Slatina Ceufin brokers 90 108 20,00 26.883 2.903.364 Ghetaldus d.d. Zagreb Ilirika vri.papiri 25 36 44,00 8.350 300.600 Građevno d.d. Vrgorac Fintrade 100 148 48,00 3.736 552.928 Hlađenje d.d. Zagreb Fima vrijed. 100 160 60,00 2.662 425.920 Jadrankamen d.d. Pučišća I.C.F. 100 120 20,00 60.451 7.254.120 PPK Valpovo d.d. Valpovo Raiffeisen vrij. 75 75 0,00 57.243 4.293.225 Zagrebkart d.d Zagreb Ceufin brokers 50 84 68,00 257 21.588 Župa d.d. Srebreno Fima vrijed. 25 180 620,00 11.310 2.035.800 UKUPNO 278.043 38.869.639 11. Devizne rezerve HNB-a gotovo 3,7 milijardi dolara Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke krajem svibnja, po preliminarnim su podacima HNB-a, dostigle gotovo 3,7 milijardi američkih dolara (3.694 milijuna dolara), što je sudeći po raspoloživim pokazateljima njihova dosadašnja najviša razina. U odnosu na početak godine devizne su rezerve središnje banke veće za 300 milijuna dolara, a u odnosu na kraj travnja za oko 58 milijuna USD. Podaci o strukturi međunarodnih pričuva središnje banke pokazuju da se 3.568 milijuna dolara odnosi na devize, od čega 2.405 milijuna na valutu i depozite a 1.163 milijuna USD na obveznice i zadužnice. Specijalna prava vučenja su 125 milijuna, a pričuvna pozicija u MMF-u 0,2 milijuna USD. Devizne su pričuve poslovnih banaka krajem svibnja iznosile nešto više od dvije milijarde dolara, odnosno 2.077 milijuna USD, što je 209 milijuna dolara manje nego u mjesecu prije. Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja, a sastoje se od specijalnih prava vučenja, pričuvne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica. Devizne rezerve poslovnih banaka uključuju pak stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Te su devizne pričuve dopunska rezerva likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. 12. Inozemna ulaganja u prvom tromjesečju 65 milijuna dolara Unatoč stalnim porukama o potrebi i poticanju stranih ulaganja u Hrvatsku, najnoviji podatci središnje banke pokazuju da je u prvom tromjesečju ove godine u Hrvatsku stiglo tek 65,1 milijun dolara izravnih inozemnih investicija. Od toga se najveći dio ulaganja iskazao u statističkoj stavci ostalih ulaganja - 38,3 milijuna dolara, dok je 29,2 milijuna vlasničkih ulaganja. A od ukupnih vlasničkih ulaganja, prema najnovijim podatcima Hrvatske narodne banke (HNB), najveći je dio uložen u djelatnost izdavanja novina, 17,74 posto. Preračuna li se taj udio u apsolutne brojke, stranci su u prva tri mjeseca ove godine u novinsko izdavaštvo uložili oko 11,5 milijuna dolara. Ulazak stranaca u novinske kuće tako je i statistički obilježio početak ove godine. Naime, nakon višemjesečnih pravnih zavrzlama, koncem prošle godine austrijska je Styria postala većinski vlasnik Večernjeg lista, a to je preuzimanje formalizirano u veljači ove godine kada su najavljene i daljnje investicije Styrie u Večernjak. Prema podatcima HNB-a, nakon izdavanja novina po udjelima u izravnim vlasničkim ulaganjima slijede djelatnosti kupnja i prodaja vlastitih nekretnina (15,41 posto), vađenje sirove nafte i zemnog plina (14,61 posto), pomorski i obalni prijevoz (11,86 posto). Statistički podatci govore da su od 1993. do konca prvog tromjesečja ove godine izravna inozemna ulaganja ukupno iznosila 4,8 milijardi dolara. Od toga su 3,8 milijardi vlasnička ulaganja, pri čemu najveći udio ima djelatnost telekomunikacija. Udio telekomunikacija iznosi 23,18 posto, a može se očekivati da u drugom dijelu ove godine on i poraste jer se na jesen očekuje i formaliziranje ugovora o prodaji daljnjih 16 posto dionica Hrvatskog telekoma strateškom partneru - Deutsche Telekomu. Od ukupnih vlasničkih ulaganja od 1993. do konca prvog tromjesečja 2001. nešto više od petine, ili točno 20,53 posto, odnosi se na ostalo novčarsko posredovanje, a 18,85 posto na proizvodnju farmaceutskih pripravaka. 13. Zagreb dobio sindicirani kredit od 250 milijuna kuna Između Grada Zagreba i grupe banaka danas je potpisan ugovor o sindiciranom kreditu u iznosu od 34 milijuna eura (250 milijuna kuna) uz najpovoljniju kamatu, 5,9 posto, koju je Grad Zagreb do sada ugovorio s nekom bankom. Na svečanosti u Dvercima ugovor su potpisali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predstavnici banaka aranžera/ zajmodavatelja: DePfa Investment Bank Limited, Mizuho Financial Group (Fuji), Westdeutsche Landesbank Girozentrale) i Zagrebačke banke d.d. Kredit je dobiven na rok od pet godina s jednom godinom počeka. "Najveći dio novca, oko 70 posto, namijenjen je povećanju kvalitete u zagrebačkoj prometnoj i komunalnoj infrastrukturi, dok će preostalih 30 posto biti utrošeno za sanaciju i dovršenje objekata u zdravstvu, školstvu, kulturi i športu", kazao je nakon potpisivanja gradonačelnik Milan Bandić. Napomenuo je da Zagreb ima razmjerno dobar kreditni rejting što mu i omogućuje zaduživanje na tržištu kapitala dodajući da je prošle godine kreditni ugled Zagreba još porastao. U ime četiri aranžera/zajmodavatelja, predstavnik Mizuko Financial group (Fuji) Geoffrey Holgate ocijenio je današnju transakciju velikim uspjehom koju podržava skupina malih, ali kvalitetnih banaka. Rekao je i da je Zagreb treći srednjoeuropski grad koji je dospio na tržište sindiciranih zajmova te da su banke privučene mogućnostima za ulaganje u Zagreb, ali i u cijelu Hrvatsku. "Zadaća nam je da i dalje racionalno upravljamo gradskom imovinom i još povećamo kreditni rejting te jačamo naše odnose s kreditnim partnerima i našim partnerom Zagrebačkom bankom", kazao je gradonačelnik Bandić. 14. HŽ-U kredit konzorcija banaka u iznosu 52 milijuna eura Hrvatske željeznice (HŽ) i konzorcij banaka (Zagrebačka banka, Riječka banka i Raiffeisenbank) potpisale su u petak ugovor o dugoročnom kreditu HŽ-u u iznosu 52 milijuna eura (oko 375 milijuna kuna), objavili su iz HŽ-a. Od ukupnog iznosa kredita, za koji je jamstvo dala hrvatska Vlada, 26 milijuna eura plasira Zagrebačka banka, 13 milijuna eura Riječka banka i 13 milijuna eura Raiffeisenbank. Sredstva će se, pojašnjavaju u HŽ-u, koristiti za podmirenje obveza nastalih u prethodnim razdobljima te za održavanje likvidnosti tvrtke. Sredstva će se tako koristiti za podmirenje obveza kratkoročnih kredita, za plaćanje carina za rezervne dijelove, pokriće dugovanja prema stranim željezničkim upravama, za troškove energenata do kraja ove godine, pokriće obveza prema prioritetnim dobavljačima, uključujući i društva u vlasništvu HŽ-a, te za plaćanje starih obveza prema dobavljačima. Sredstva kredita povlačit će se sukcesivno, u skladu s ugovorima o kreditu, do kraja ove godine, prema dospijeću određenih obveza i prioriteta. Nakon potpisivanja ugovora predstavnici banaka izrazili su zadovoljstvo pruženom mogućnosti da plasmanom domaćih financijskih sredstava sudjeluju u financijskoj konsolidaciji HŽ- a. Predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić istaknuo je, kako je taj kredit značajan korak u procesu financijske konsolidacije HŽ-a, od kojeg će veliku korist imati i ostale hrvatske tvrtke - dobavljači HŽ-a, kojima će se iz tog kredita namiriti dugovanja. Planom poslovanja do 2005. godine, kazao je Drempetić, predviđa se da će HŽ 2005. godine poslovati bez gubitka. Današnji ugovor u ime HŽ-a potpisali su prokuristica Vesna Ribarić i predsjednik Uprave Marijan Drempetić, u ime Zagrebačke banke član Uprave Damir Odak, u ime Riječke banke direktor Sektora poslova pravnim osobama Zdenko Jurčić, te u ime Raiffeisenbanke izvršna direktorica Sektora poslovanja s poduzećima Vesna Ciganek Vuković i izvršna direktorica Sektora poslovanja s inozemstvom Vesna Muratović. 15. Privatizacija devet PIK-ova kreće krajem rujna Skupštine dioničara devet PIK-ova u kojima je provedena konsolidacija poslovanja, trebale bi tijekom kolovoza i rujna odlučivat o smanjenju ili povećanju kapitala društava, a nakon restrukturiranja već se u rujnu mogu očekivati i prvi natječaji za privatizaciju, doznaje se iz Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Da će privatizacija PIK-ova - županjske Sladorane, PIK-a Vrbovec, Vupika, Belja, Đakovštine, Kutjeva, Jasinja, Orahovice, te IPK Osijek - krenuti u kratkom roku ovog je tjedna na sjednici Vlade najavio i ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić podnoseći izvješće o provedbi nagodbenog okvira za konsolidaciju devet tvrtki agroindustrijskog kompleksa. Iako taj okvir za konsolidaciju poslovanja i rješavanje 3,8 milijardi duga koje su "nakupili" devet PIK-ova nije u potpunosti izvršen, u HFP kažu da su dugovanja otpisom, dokapitalizacijom i reprogramiranjem u većem dijelu riješena i dovedena u "normalnije okvire". Time su stvorene pretpostavke za nastavak poslovanja, predviđeno restrukturiranje i konačno privatizaciju što je bio i glavni cilj Vlade da krene u konsolidaciju poslovanja tih velikih sustava. Doprinos banaka tijekom konsolidacije Vlada je ocijenila zadovoljavajućim kako u odnosu na prihvaćanje nagodbenog okvira, tako i na brzinu i kooperativnost, budući je dio društava već potpisao ugovore o reprogramu kredita. Sa dobavljačima nije postignut definirani nagodbeni okvir, no sve postojeće obveze su kroz kompenzacije podmirene ili nagodbom riješene čime je omogućeno preživljavanje i ulazak u novi proizvodni ciklus PIK-ova. Najteži dio nagodbe odvijao se sa radnicima koji kako je na sjednici Vlade rekao njezin potpredsjednik Slavko Linić "ne žele sudjelovati u sanaciji, i misle da to trebaju plaćati ostali građani i uspješni gospodarstvenici". Što se tiče državnih vjerovnika u izvješću se ocjenjuje da se nisu u cijelosti držali nagodbenog okvira, što se posebno očituje u nerealno visoko obračunatim kamatama HZZO-a, kao i odstupanju od zaključaka Croatia osiguranja i Hrvatskih šuma. Unatoč tome iskazanim pristupom i uz redefinirani nagodbeni okvir državni vjerovnici dat će značajniji doprinos financijskoj konsolidaciji, kažu u HFP-u. Nakon "čišćenja" bilanci za sve je PIK-ove predviđeno restrukturiranje i "razbijanje" na manje cjeline (tvrtke kćeri), budući privatizacija velikih "pikovskih" sustava nije baš najbolje rješenje. Takve su i preporuke međunarodnih savjetnika koji su pripomogli u konsolidaciji, a koji smatraju da će investitori prije posegnuti za malim tvrtkama koje imaju perspektivu. Na tom tragu je i mišljenje u HFP-u da će se privatizacija pojedinih PIK-ova odvijati brže, primjerice IPK Osijek koji već ima tvrtke kćeri koje bi mogle i već pobuđuju interes investitora poput mljekare, Kandita, tvornice ulja Čepin, šećerane i dr. Brža se privatizacija također očekuje i kod Orahovice, Đakovštine, PPK Kutjevo. Prema informacijama iz HFP kao i iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva interes za privatizaciju pojedinih dijelova PIK-ova već postoji, a nedavno su mediji pisali i o investitoru koji je zainteresiran za privatizaciju kompletnog Belja. U Ministarstvu poljoprivrede postoje i razmišljanja da bi se, pokaže li se konsolidacija najvećih poljoprivredno-prehrambenih sustava pravim putem za njihovo i oživljavanje cijelog sektora i dovede li do ulaska investitora, sličan okvir "nagodbe s vjerovnicima" moga primijeniti i za druge poljoprivredno- prehrambene i druge tvrtke. Dolazak jeseni i početak privatizacije bit će i pravi test ispravnosti takvih razmišljanja. Nasuprot njima za sada su pak mišljenja pojedinih seljačkih udruga koje drže da i takav oblik "sanacije", kao i mnogi prije njega, idu izravno na štetu seljaka proizvođača, i nemaju šanse za uspjeh. 16. Unicredito i Aallianz traže mišljenje o koncentraciji na tržištu Talijanski Unicredito i njemački Allianz danas su Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja predali dokument kojim traže njeno mišljenje o pitanju moguće koncentracije na tržištu hrvatskog bankarskog sektora. Podnošenje tog dokumenta dio je pripreme za predaju novog zahtjeva Hrvatskoj narodnoj banci vezano za predloženo partnerstvo sa Zagrebačkom bankom, stoji u priopćenju Unicredita i Allianza. Unicredito i Allianz ističu kako i dalje snažno podržavaju partnerstvo sa Zagrebačkom bankom. Također uvažavaju i nastojanje hrvatskih vlasti u održavanju djelotvornog tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru kao i nezavisne monetarne politike. Tim savjetodavnim procesom, kako su obrazložili, Unicredito i Allianz namjeravaju izraditi ponudu koja će zadovoljiti sve uvjete. Konzorcij Unicredito i Allianz krajem svibnja je podnio a početkom lipnja povukao zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za izdavanjem suglasnosti središnje banke za njihovim stjecanjem do ukupno 90 posto dionica Zagrebačke banke (Unicredito do 70 posto te Allianz do 20 posto dionica). Zahtjev zbog povlačenja tada nije razmatran na Savjetu HNB-a, ali su ga prethodno razmotrile stručne službe HNB-a i predložile njegovo odbijanje, uz obrazloženje da bi preuzimanje Zagrebačke banke od strane konzorcija Unicredito i Allianza, s obzirom na koncentraciju, moglo imati negativne učinke na mjere monetarne i devizne politike, čime bi se otežalo ostvarivanje osnovnog cilja HNB-a - postizanje i održavanja stabilnosti cijena. Prema tadašnjim neslužbenim informacijama, ni odluka Savjeta HNB-a ne bi se razlikovala od prijedloga stručnih službi, a tada se nagađalo da je to i bio razlog povlačenja zahtjeva Unicredita i Allianza koji su još tada najavili kako će "ponovno razmotriti i riješiti sva pitanja od značaja za namjeravanu transakciju". Guverner HNB-a Željko Rohatinski izjavio je 7. lipnja da je negativan stav središnje banke prema, u međuvremenu povučenom, zahtjevu Unicredita i Allianza za izdavanjem prethodne suglasnosti za preuzimanjem Zagrebačke banke prvenstveno zasnovan na sagledavanu ukupnosti dugoročnije formiranih odnosa na hrvatskom financijskom tržištu. 17. ZABA demantira mogućnost prodaje Varaždinske banke Zagrebačka banka ne razmatra mogućnost prodaje Varaždinske banke, a takvo pitanje nije razmatrano niti u sklopu mogućeg strateškog partnerstva s UniCreditom i Allianzom, kao niti prilikom razgovor s državnim regulatornim tijelima, priopćili su danas iz ZABA-e. Tom objavom Zagrebačka banka odgovara na napise u današnjem dnevnom tisku kako je, navodno, ZABA radi osiguranja uspješnosti transakcije s inozemnim strateškim partnerima spremna prodati Varaždinsku banku. U ZABA-i ističu kako je Varaždinska banka jedna od vodećih regionalnih banaka u Hrvatskoj, ali i uz ZABA-u najsnažnija članica Grupe Zagrebačke banke, te da je prošlogodišnje stjecanje većinskog udjela u toj banci jedan od najvećih poslovnih uspjeha Zagrebačke banke. 18. Ugovor ZABA-e i Plive o prvom platnoprometnom računu Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković i član Uprave Plive zadužen za financije Željko Perić potpisali su u četvrtak Ugovor o otvaranju platnoprometnog računa, što je prvi ugovor između jedne pravne osobe i poslovne banke o obavljanju kunskog platnog prometa. Osnova za potpisivanje ovog Ugovora odobrenje je Hrvatske narodne banke (HNB) s početka ovog mjeseca Zagrebačkoj banci te još osam poslovnih banaka o vođenju računa pravnih osoba i obavljanju platnog prometa po tim računima, počevši od 15. listopada ove godine. Naime, do tada bi trebao biti prihvaćen i novi Zakon o platnom prometu, prema kojem nadležnost obavljanja platnog prometa prelazi sa Zavoda za platni promet (ZAP) na HNB (računi banka i države) te poslovne banke (računi pravnih osoba, tj. tvrtki, obrtnika i sl.). Ovo "otvaranje" banaka za platni promet, normalno u razvijenijim zemljama, kazao je tom prilikom Franjo Luković, zapravo je posljednji čin normalizacije financijskog i bankarskog sustava Hrvatske koji će dovesti i do daljnjeg smanjivanja nelikvidnosti u državi. Izbor ZABA-e kao banke u kojoj će Pliva imati svoj prvi kunski platnoprometni račun logičan je, kazao je Željko Perić, budući da ta kompanija već neko vrijeme koristi i elektronsko bankarstvo ZABA-e u deviznom poslovanju. Prilikom potpisivanja Ugovora predstavljene su i usluge koje je Zagrebačka banka pripremila za svoje buduće korisnike - vlasnike platnoprometnih računa, među kojim i "e-zaba bankarstvo". Riječ je o usluzi vođenja računa te obavljanja platnog prometa za pravne osobe u zemlji i inozemstvu u Internet okruženju, uz mogućnost integracije informacijskih sustava korisnika i Banke. 19. Pripreme za prijenos platnog prometa iz ZAP-a u banke Ugovor o otvaranju platnoprometnog računa pravne osobe - Plive kod Zagrebačke banke, prvi je takav zaključeni ugovor nakon što je devet poslovnih banaka prije desetak dana dobilo odobrenje Hrvatske narodne banke o vođenju računa pravnih osoba i obavljanju platnog prometa po tim računima. Savjet HNB-a početkom srpnja odobrio je vođenje računa i obavljanje platnog prometa Centar banci, Međimurskoj banci, Privrednoj banci, Riječkoj, Sisačkoj, Varaždinskoj, Zagrebačkoj, Raiffeisenbanci i Volksbanci. HNB je tada najavila da će poslove vođenja platnog prometa banke moći obavljati od 15. listopada ove godine, jer do tada treba donijeti ili izmijeniti niz propisa, uz ostalo i donijeti novi zakon o platnom prometu. Taj bi se prijedlog, kojim se zaokružuje reforma platnog prometa, pak uskoro trebao naći pred Vladom. Prema nacrtu prijedloga zakona koji je na svojim web stranicama objavila središnja banka, platni bi promet iz Zavoda za platni promet (ZAP) prešao u isključivu nadležnost depozitnih institucija, odnosno mogle bi ga obavljati HNB i poslovne banke, pri čemu bi HNB vodila račune banaka i države, a banke bi vodile račune i obavljale platni promet za poslovne subjekte i građane. Predviđeno je i ograničavanje broja računa koji tvrtka može imati za obavljanje platnog prometa, i to na maksimalno tri kunska računa u tri različite banke, te jedan devizni i to u banci u kojoj se već vodi račun za redovito poslovanje. Kako bi se osigurala naplata javnih prihoda i omogućila prisilna naplate sredstava dužnika na njegovim računima u svim bankama, banke bi vodile vlastiti registar računa koji su u njoj otvoreni, dok bi se na razini države ustrojio Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata. Taj bi registar vodila HNB, putem matičnog broja u njemu bi se mogli utvrditi svi računi jednog poslovnog subjekta otvoreni u svim bankama. Središnja bi banka također preuzela i regulativu i nadzor nad sustavom platnog prometa. Novi zakon uveo bi i rigoroznie mjere za sankcioniranje nelikvidnih tvrtki. Tako bi u slučaju da tvrtka na računu ima evidentirane nenamirene obveze neprekidno 60 dana, banka o tome morala obavijestiti Ministarstvo financija i nadležni trgovački sud. U idućih 30 dana, pak, Ministarstvo predlaže pokretanje stečajnog postupka. Jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja vezano za novi zakon je i pitanje sudbine ZAP-a, posebice više od 5.000 ljudi koji trenutno radi u ZAP-u. Naime, s predviđenim početkom primjene novog zakona od 1. siječnja iduće godine nestao bi i ZAP kao sadašnja institucija. No, iz ZAP-a najavljuju svoj preustroj i u poslovnom i u institucionalnom smislu, ponudu i sadašnjih usluga u širem obujmu, nuđenje novih proizvoda. Pa i same banke koje će preuzeti poslove platnog prometa najavljuju da bi sa ZAP-om mogli postići dogovor da on za njih nastavi obavljati poslove primanja platnih naloga od klijenata, pružanje usluga u manipulaciji gotovinom. Uz to u ZAP-u računaju da bi mogli dobiti i poslove na razini proračuna, fondova, lokalne uprave i samouprave, zadržati velik dio poslova s gotovinom, trezoriranju, transportu i slično. Postavlja se i pitanje što s Hrvatskim poštama, koje također trenutno obavljaju posao platnog prometa. Prema obrazloženjima iz zakona, Hrvatske pošte više ne bi mogle obavljati platni promet temeljem zakonske ovlasti već bi to mogla činiti samo temeljem ugovornog odnosa s bankama. 20. D&B: Kreditni rejting Hrvatske i dalje isti - DB4D Kreditni rejting Hrvatske za kolovoz, po posljednjem izvješću međunarodne agencije za poslovne informacije i bonitete Dun&Bradstreet (D&B), ostao je nepromijenjen - sa ocjenom DB4d, koja Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja sa umjerenim rizikom za ulaganje. Analitičari D&B u svom izvješću za kolovoz, koje prenosi zagrebačka tvrtka Bonline, između ostalog ističu kako su pri ocjeni političkog rizika u Hrvatskoj dominirali posljednji događaji vezani uz odluku hrvatske Vlade o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu. Izglasavanje povjerenja Vladi premijera Ivice Račana, prema procjeni analitičara D&B-a, imat će 'vrlo povoljan' utjecaj na profil političke rizičnosti Hrvatske. Pri izradi pokazatelja rizičnosti ulaganja i poslovanja u pojedinoj zemlji, agencija svojom ocjenom osigurava usporedni i granični prikaz poslovnih rizika, tj. taj pokazatelj traži rizike u poslovanju koji su rasprostranjeni u nekoj državi, a odnose se na izvozna plaćanja i povrat investicija. Pokazatelj rizičnosti ulaganja D&B obuhvaća zbirni indeks iz četiri posebne kategorije rizika - političke, komercijalne, vanjske i makroekonomske. Iz D&B-a također procjenjuju kako će hrvatski BDP zabilježiti tri postotni rast u ovoj, odnosno četiri postotni rast u idućoj godini. Što se pak tiče inflacije, ta agencija predviđa kako će u Hrvatskoj u 2001. inflacija iznositi 4,5 posto, odnosno iduće godine očekuju za pola postotna poena manju inflaciju. U analizi D&B-a, očekivana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj za 2001. godinu iznosit 20,5 posto, dok bi u idućoj godini trebala iznositi 19 posto. 21. U srpnju smanjen indeks poslovne optimističnosti Hrvatski indeks poslovne optimističnosti (IPO) u srpnju iznosi 52,5, što je nešto niže od njegove vrijednosti u lipnju kada je iznosio 54,6, podaci su devete ankete koju provode Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Tau savjetovanje. I u srpnju anketirani poduzetnici kao glavne faktore smetnje navode (redom) visoke kamatne stope, nedostatak potražnje, poreznu politiku i korupciju. U anketi je sudjelovalo jednak broj velikih te malih i srednjih poduzetnika. Veliki poduzetnici i dalje su optimističniji od malih i srednjih. Tako vrijednost IPO-a kod velikih poduzetnika u srpnju iznosi 59,2 (u lipnju je bila 60,3). Kod malih i srednjih poduzetnika vrijednost indeksa poslovne optimističnosti u srpnju je 45,9, što pokazuje smanjenje njihove poslovne optimističnosti u usporedbi s lipnjem kada je njihov IPO iznosio 48,9. Računanje hrvatskog Indeksa poslovne optimističnosti pokrenuli su HUP i Tau savjetovanje, a računa se mjesečno, anketnim postupkom pri kojem se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim faktorima trenutne i buduće gospodarske situacije (planiranje povećanja investicija, očekivanje povećanja profitabilnosti i sl.). Vrijednost IPO-a kreće se od nula do 100, a ne treba je interpretirati u apsolutnom iznosu nego promatrati relativno u odnosu na prethodne vrijednosti. IPO (BCI-Business Confidence Index) u svijetu je vrlo raširen pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobro predviđa kretanje osnovnih makroekonomskih varijabli, kao što je npr. rast BDP-a, a postupak računanja omogućava i kvantificiranje mnogih drugih aspekata gospodarskih aktivnosti. 22. Statistika Broj nezaposlenih u lipnju smanjen 2,3 posto - Broj nezaposlenih osoba potkraj lipnja smanjen je za 2,3 posto a na Državnom zavod za zapošljavanje evidentirao je 364,9 tisuća nezaposlenih osoba tj. 8,5 tisuća manje nego prethodnog mjeseca, ali i 22,8 tisuća više nego u istom mjesecu prošle godine. Od ukupnog broja nezaposlenih u lipnju 97 tisuća (26,6 posto) ih je posao tražilo prvi put, što je 3,4 posto više nego u istom mjesecu 2000. Preostalih 267,9 tisuća osoba imalo je prethodno iskustvo, a u toj brojci dominiraju žene sa 53,3 posto. Najveći broj osoba sa prethodnim iskustvom prije prijavljivanja na evidenciju Zavoda radilo je u prerađivačke industrije (27,9 posto). Tijekom lipnja HZS-u se prijavilo 17,1 tisuća novih osoba, dakle 5,6 posto više nego u lipnju prošle godine, a od tog broja 76,3 posto njih sa prethodnim radnim iskustvom. Najveći broj novoprijavljenih na evidenciju je došlo iz prerađivačke industrije (24,8 posto), te iz trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (18,8 posto). Prema podacima Zavoda s njihove se evidencije u lipnju zaposlilo 15,8 tisuća osoba ili 5,3 posto više nego lanjskog lipnja, a većina ih se zaposlila na određeno vrijeme (13,6 tisuća). Kako je turistička sezona uveliko započela kada se promatra prema djelatnostima vidljivo je da ih se najveći broj zaposlio u hotelima i restoranima (5,6 tisuća), a značajan broj i u prerađivačkoj industriji (2,3 tisuće). Zbog ostalih razloga sa evidencije je brisano 9,8 tisuća osoba tj. 3,1 posto manje nego u lipnju 2000. Promatrano po dobnim skupinama u registriranoj nezaposlenosti dominiraju najmlađi ljudi (od 20 do 24 godine) koji su činili 18,9 posto svih nezaposlenih. Slijede oni između 25 i 29 godina (14,6 posto) te stariji od 50 godina (12,9 posto). Kod najstarije populacije u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježen je i najveći rast nezaposlenosti (24,1 posto), dok je kod najmlađe skupine evidentirano smanjenje za 7,7 posto. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se značajno promijenila i još je uvijek najveći udio osoba sa KV i VKV stručnom spremom, dok među nezaposlenima najmanje ima onih s višom i visokom stručnom spremom. Nezaposlenost je povećana u 16 županija, a smanjena u pet. Najveći rast broja nezaposlenih u odnosu na lipanj prošle godine evidentiran je Sisačko-moslavačkoj županiji (20,9 posto), gradu Zagrebu (17,1 posto) te Zagrebačkoj županiji (15,8 posto). Broj nezaposlenih smanjio se u Istarskoj (6,8 posto), Međimurskoj (5,9 posto), Varaždinskoj (2,5 posto), Primorsko- goranskoj (0,6 posto) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (0,8 posto). Zbog prestanka rada poslodavaca na Zavodu je evidentirano 33,7 tisuća osoba (9,2 posto ukupnog broja nezaposlenih), a njihov se broj u odnosu na lipanj prošle godine povećao za 7,4 tisuće, a prema mjesecu ranije, pak, smanjio za 189 osobe. Tijekom prošlog mjeseca Zavodu je prijavljeno ukupno 19,6 tisuća slobodnih radnih mjesta. Rast industrijske proizvodnje u prvom polugodištu 5,9 posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u lipnju zabilježila rast od 1,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dok je ukupno u prvoj polovici ove godine bila za 5,9 posto veća nego u istom razdoblju lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine industrijska proizvodnja u ovogodišnjem je lipnju veća za 11,3 posto. Kako objašnjavaju statističari, dva su osnovna razloga što industrijska proizvodnja, koja je u prethodnim mjesecima ostvarila visoke stope rasta, u lipnju bilježi mali porast u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom. Prvi je u tome što ovogodišnji lipanj ima jedan radni dan manje, te drugi što je u prošlogodišnjem lipnju ostvarena izuzetno velika proizvodnja kapitalnih proizvoda, a u istom ovogodišnjem mjesecu uobičajena u usporedbi s dosadašnjom. To je utjecalo i na usporavanje ukupne stope rasta na 5,9 posto u prvoj polovici ove godine, dok je u prvih pet mjeseci industrijska proizvodnja zabilježila rast od 7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a u prva četiri mjeseca za 6,6 posto. Glavni poticaj rastu daje prerađivačka industrija, koja u ukupnoj proizvodnji sudjeluje sa gotovo 82 posto, a u prvom je polugodištu ostvarila rast od 7,1 posto u odnosu na isti razdoblje lani. Područje rudarstva i vađenja stagnira (odnosno bilježi smanjenje od 0,8 posto), dok opskrba električnom energijom, plinom i vodom bilježi rast od 2 posto. Samo u lipnju ove u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, proizvodnja prerađivačka industrija, zbog navedenih razloga, povećana je svega 1,1 posto. Gledano po glavnim industrijskim grupacijama u lipnju ove u odnosu na istim mjesec prošle godine, rast je ostvaren jedino u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, osim energije za 12,7 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,3 posto. U proizvodnji kapitalnih proizvoda bilježi se pad od 27,7 posto, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnji manja je za 5,6 posto, a energije za 0,8 posto u usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem. Istodobno, u prvom se polugodištu bilježi rast proizvodnje u svim grupacijama - najviše za 18,3 posto u proizvodnji kapitalnih proizvoda. Za 7,9 posto porasla je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,9 posto intermedijarnih proizvoda, za 2,3 posto trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja energije bila za samo 0,7 posto veća nego u prvom polugodištu lani. Rast BDP-a u prvom tromjesečju 4,2 posto - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju ove godine realno porastao za 4,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, procjena je Državnog zavoda za statistiku. Pozivajući se na taj kao i druge podatke o gospodarskim kretanjima predstavnici Vlade ocjenjuju da će se u ovoj godini i premašiti predviđeni rast BDP-a od 4 posto. U 2000. je godini BDP realno bio veći za 3,7 posto u odnosu na godinu prije. Gledajući tromjesečni obračun BDP-a po kategorijama potrošnje u prvom ovogodišnjem tromjesečju najznačajnija je promjena oporavak investicija. Nakon šest uzastopnih tromjesečja smanjivanja, u prva tri mjeseca ove godine investicije u fiksni kapital bilježe visok rast od 11,6 posto. Istodobno, nastavlja se - četvrto tromjesečje zaredom - pad potrošnje države - za 2,7 posto prema prva tri mjeseca lani, dok osobna potrošnja bilježi porast od 5,3 posto. Izvoz roba i usluga ostvario je rast od 4,3 posto, što je najmanji porast u posljednjih godinu dana, uz istodobni visoki rast uvoza roba i usluga za 11,7 posto, što bitno smanjuje realnu stopu rasta BDP-a. Tako visoka stopa rasta uvoza nije zabilježena ni u jednom tromjesečju počevši od 1997. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod u izražen u tekućim cijenama u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosio je 38,6 milijardi kuna, a izražen u stalnim cijenama (1997. godine) 31,6 milijardi kuna. Rast prometa u trgovini na malo - Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u svibnju je nominalno porastao 8,5 posto, a realno za 8 posto prema mjesecu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na svibanj prošle godine taj je promet nominalno veći za 17 posto, a realno za 9 posto, dok je u prvih pet mjeseci ove godine ukupan promet svih tvrtki kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost nominalno porastao 11,2 posto, a realno 4,2 posto prema istom razdoblju lani. Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sva poduzeća/trgovačka društva koja se bave tom djelatnošću, bez obzira na pretežnu djelatnost, u svibnju je prema mjesecu ranije nominalno porastao 5,6, a realno 5,1 posto. Na godišnjoj razini taj je promet veći 20,2 posto, dok je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci porastao 19,1 posto prema istom lanjskom razdoblju. Kod prodaje, održavanja i popravka motornih vozila promet je u svibnju porastao 44,6 posto prema istom mjesecu prošle godine, a u prvih je pet mjeseci uvećan 30,4 posto. Cijene na malo u svibnju su prema mjesecu ranije porasle 0,5 posto, dok su u odnosu na svibanj prošle godine povećane 7,3 posto. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci te su cijene porasle 6,7 posto prema istom razdoblju prošle godine. Povoljniji financijski rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika - Financijski rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika u 2000. uspješniji su nego u godini prije - ali su gubici još uvijek, premda u mnogo manjem iznosu, nešto veći -za 838 milijuna kuna - od ostvarene dobiti nakon oporezivanja. Izvještaje o financijskim rezultatima prošlogodišnjeg poslovanja Zavodu za platni promet poslala su 58.773 poduzetnika, a te su tvrtke u prošloj godini ostvarile ukupni prihod u iznosu od 305,1 milijardu kuna, što je za 9 posto nominalno više nego u godini prije. Istodobno, njihovi su rashodi rasli nešto sporije - povećani su za 6,1 posto na ukupno 303 milijarde kuna, pa su, za razliku od godine prije, prihodi premašili rashode za 2,1 milijardu kuna. Značajno je da je zabilježen visok rast dobiti - dobit prije oporezivanja, u iznosu od gotovo 15 milijardi kuna povećana je za 42,2 posto u odnosu na 1999., a stopa rasta dobiti nakon oporezivanja još je veća, i iznosi 47,9 posto. Ostvarena dobit nakon oporezivanja iznosi nešto više od 12 milijardi kuna. Gubici su pak na razini ukupnog gospodarstva u 2000. godini bili za 21,4 posto manji nego u godini prije. U apsolutnom iznosu gubici prije oporezivanja i nakon oporezivanja približno su isti i iznose 12,8 milijardi kuna, pokazuju podaci ZAP-a. Proizlazi, dakle, da su gledano u cjelini gubici ipak - za 838 milijuna kuna premašili ukupno ostvarenu dobit nakon oporezivanja. To je daleko bolji rezultat nego u 1999. godini, kada su, gledano na ukupnoj razini poduzetnika koji su podnijeli izvještaje ZAP-u, ukupni gubici za 6,7 milijardi kuna premašili ostvarenu dobit nakon oporezivanja.