ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Hrvatski sabor završio je večeras rad raspravom, na trenutke vrlo žućnom, o izmjenama Zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija i Zakona o telekomunikacijama, o kojima bi Sabor trebao glasovati
sutra, u nastavku 15. izvanredne sjednice.
ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Hrvatski sabor završio je večeras rad
raspravom, na trenutke vrlo žućnom, o izmjenama Zakona o
privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija i Zakona o
telekomunikacijama, o kojima bi Sabor trebao glasovati sutra, u
nastavku 15. izvanredne sjednice. #L#
Izmjenama tih zakona najviše se protivi Klub zastupnika HDZ-a koji
drži da je prodaja 16 posto dionica HT-a vrlo nepovoljna, pa je
Dario Vukić pitao zašto prošle godine nije prihvaćena ponuda
Deutsche Telekoma od 650 milijuna američkih dolara.
Zbog toga je, smatra, državni proračun oštećen za 320 milijuna kuna
koliko iznose kamate na kredit za premošćivanje, uzet krajem prošle
godine zbog odgode privatizacije HT-a.
Vladino mijenjanje strategije i odugovlačenje dovelo je do
nepovoljnih uvjeta za prodaju HT-a, a predloženim izmjenama zakona
želi se pokriti nepovoljan aranžman s MMF-om, ustvrdio je Vukić.
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić odgovorio je da prošle
godine nije bilo nikakve ponude DT-a, a da je HT ostvario dobit od
927 milijuna kuna, pa je prihod države od dividende veći od kamate
na "mostni" kredit koji je država uzela za pokrivanje proračuna.
Na Vukićeve tvrdnje o netransparentnosti sadašnje privatizacije
HT-a, Fižulić je oštro reagirao, pitavši kako zastupnici HDZ-a mogu
dijeliti lekcije o transparentnosti kada HT sada za koncesiju plaća
pet, a trebao bi plaćati 50 milijuna kuna, što mu je omogućila bivša
vlast.
Naveo je da je prilikom prodaje 35 posto dionica HT-a 1999. potpisan
ugovor o plaćanju naknade na koncesiju od svega 0,1 posto, a
nekoliko dana kasnije donijet je Pravilnik o naknadi za koncesiju
od jedan posto, što se nije odnosilo na HT. Vlada sada ne može
jednostarno mijenjati naknadu za koncesiju, istaknuo je Fižulić.
Na Vukićev prijedlog da se osnuje istražno povjerenstvo o
privatizaciji HT-a, Fižulić je odgovorio da bi to želio jer bi se
pokazalo da je ova Vlada privatizaciju provela transparentno, dok
je bivša vlast prodavala HT "kao jagode na tržnici".
Na to je reagirao potpredsjednik Sabora Mato Arlović zatraživši
malo više tolerancije u raspravi.
U nastavku su klubovi HSP/HKDU-a i DC-a najavili da neće podržati
zakonske izmjene.
Mate Granić (DC) kaže da se hrvatskim braniteljima odriče pravo
raspolaganja državnim vlasništvom, te da se zaposlenicima HT-a
smanjuje mogućnost stjecanja dionica, zbog čega će DC glasovati
protiv izmjena zakona.
Nekoliko zastupnika vladajuće koalicije opovrgnulo je da će
branitelji i zaposleni biti oštećeni jer se u tim odredbama ništa ne
mijenja.
Miroslav Korenika (Klub SDP-a) podržao je izmjene zakona o
telekomunikacijama, ističući kako postojeći zakon daje osnovu za
liberalizaciju tržišta telekomunikacija, ali da njime nisu uvedeni
europski standardi o neovisnom regulatoru telekomunikacijskog
tržišta, koje je u predloženom zakonu predviđeno kroz Vijeće za
telekomunikacije.
Petar Turčinović (Klub IDS-a) neprihvatljivim je ocijenio rješenje
po kojem Sabor ubuduće ne bi imao nadležnost nad odlukama o
privatizaciji HT-a, koje bi, po predloženom, donosila isključivo
Vlada.
Usprotivio se i davanju HT-u prava na monopol do kraja 2004.,
ističući kako će se time liberalizacija tržišta i restrukturiranje
HT-a svaliti na leđa građana, kroz povećanje cijena fiksne
telefonije.
O
(Hina) ibob/nb sšh