ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Ove se godine ne očekuje promjena cijena struje i naftnih derivata, ako ne bude poremećaja u odnosu eura i dolara i ne poskupi nafta na svjetskom tržištu, kazao je danas u Hrvatskom saboru ministar
gospodarstva Goranko Fižulić.
ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Ove se godine ne očekuje promjena cijena
struje i naftnih derivata, ako ne bude poremećaja u odnosu eura i
dolara i ne poskupi nafta na svjetskom tržištu, kazao je danas u
Hrvatskom saboru ministar gospodarstva Goranko Fižulić. #L#
Energetska reforma neće poskupjeti cijenu struje, no što će se
dogoditi za dvije-tri godine, teško je reći, istaknuo je Fižulić,
odgovarajući na pitanja nekolicine zastupnika u današnjoj raspravi
o paketu energetskih zakona.
Tonči Tadić kazao je u ime Kluba HSP/HKDU-a da će predložena
energetska reforma zbog zaostale tehnologije u distribuciji
energenata uzrokovati znatno poskupljenje energenata, napose
struje. Ustvrdivši da će zastarjela tehnologija i sloboda kupca da
izabere dobavljača i dobavljača da izabere kupca izvan Hrvatske
biti uzrokom i nestašice struje, Tadić je donio tri svijeće, koje
će, kaže, u ograničenoj opskrbi dobro doći zastupnicima i
predsjedniku Sabora. Usprotivio se uvođenju slobodnog tržišta
energenata bez donošenja gospodarske strategije, na temelju koje
bi se jasno moglo utvrditi kolike će biti potrebe za energentima u
Hrvatskoj u idućih nekoliko godina.
Nejasno je, kaže Tadić, i tko će bez tržišnog interesa
distribuirati energente u manje razvijene ili udaljene hrvatske
krajeve, kakvi su, primjerice, Lika ili Lastovo. Usprotivio se i
planiranoj privatizaciji Ine i HEP-a, čiji će profitni dijelovi,
tvrdi Tadić, biti rasprodani, a neprofitni ostati na teretu
državnog proračuna.
Fižulić mu je odgovorio kako nema govora o takvu načinu
privatizacije, jer će, ističe, i HEP i Ina ostati nepodijeljeni,
privatizacija će se odnositi na ulazak strateških partnera u
pojedine dijelove tih poduzeća, a veći dio distribucije energenata
i dalje će nadzirati država. Odbacio je i tvrdnju da će distribucija
struje u nerazvijenije krajeve biti otežana jer zakoni predviđaju
da HEP dio svoje djelatnosti obavlja kao javnu uslugu, pa je obvezan
struju distribuirati i po nekomercijalnim uvjetima.
Predloženom zakonskom paketu usprotivili su se i klubovi HDZ-a i
DC-a, tvrdeći da je energetska reforma prenagljena, a cilj je
punjenje državnog proračuna privatizacijom Ine i HEP-a. Nikica
Valentić (Klub HDZ-a) kazao je kako predloženi zakoni ne sadrže
program skrbi za višak radnika nakon preustroja i privatizacije Ine
i HEP-a. Predložene ovlasti Vijeća za regulaciju energetskih
djelatnosti Valentić je ocijenio prevelikima, a usprotivio se i
odredbi da stručne poslove za Vijeće vodi neprofitna pravna osoba.
Tko će određivati cijenu rada tog poduzeća ako se neće birati putem
javnog natječaja, pitao je.
Vesna Škare-Ožbolt najavila je da će DC poduprijeti jedino
donošenje zakona o regulaciji tržišta energenata, a za ostale je,
zakone, smatra, potrebno treće čitanje.
Klubovi pet vladajućih stranaka poduprli su zakonske prijedloge,
ističući da se temelje na Strategiji reforme energetskog sektora
koju je Sabor donio prošle godine, te se domaće zakonodavtsvo u tom
području usklađuje s onim u Europskoj uniji. Istaknuli su i da bi
reforma trebala osigurati stabilnu, kvalitetnu i učinkovitu
opskrbu energentima te pridonijeti konkrenciji na tržištu.
Ministar Fižulić je u završnoj riječi istaknuo da je smisao
predložena zakonskog paketa da se prije same privatizacije Ine i
HEP-a utvrde pravila po kojima će se taj proces provoditi. Da je
sličan zakon, kojim bi se reguliralo tržište telekomunikacija,
donesen prije privatizacije HT-a, ta bi se privatizacija provela
pod znatno povoljnijim uvjetima, ustvrdio je. Iznio je i podatak da
je Inina vrijednost procijenjena na 1,7, a HEP-ova na 2,6 milijarda
dolara te da se, uspoređujući te podatke s HT-om, "može vidjeti
kakvom imovinom Hrvatska još raspolaže".
Istina je da će privatizacija samo trećine tih dviju energetskih
tvrtaka sljedeće godine biti više nego dostatna za podmirenje svih
proračunskih potreba. No cilj privatizacije nije punjenje
proračuna, nego jačanje Ine i HEP-a, koje će ostati cjelovite i
hrvatske tvrtke, a zauzet će dobar položaj na regionalnom tržištu,
rekao je Fižulić. Dodao je da bi privatizacija tih tvrtaka trebala
oživjeti tržište kapitala i ponuditi mirovinskim fondovima
kvalitetne dionice.
Rasprava o paketu od pet zakona - energiji, regulaciji energetskih
djelatnosti te tržištu struje, plina, nafte i naftnih derivata -
završila je, a o tim bi se zakonskim prijedlozima trebalo glasovati
sutra.
Hrvatski je sabor rad nastavio raspravom o prijedlogu izmjena
Zakona o privatizaciji HT-a.
(Hina) ibob/nb