DE-HR-KOMENTARI-Politika NJ 17.VII.-TAZ-HRVATSKA NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG17. VII. 2001.S druge strane Haaga"Koalicija u Hrvatskoj možda je raskoljena i mogla bi se raspasti - ali s UN-ovim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji
surađuje. To je dobar znak. Jer želja da se približe Europi i da jednoga dana budu primljeni u EU ne samo među zastupnicima nego i u narodu ima veću težinu od argumenata oporbenih desnih stranaka.Oni koji danas izručenje vjerojatnih ratnih zločinaca nazivaju nacionalnom sramotom, možda diraju osjećaje onih koji su u ratu od 1991.-1995. aktivno sudjelovali, no na većinu Hrvata to ne ostavlja dojam. Oni žele bolji život i žele si priuštiti ono što nudi međunarodna promidžba. Želja za trošenjem pobijedila je 'nacionalnu čast'.Ta okolnost ipak nameće pitanje: može li se otrov koji je u društvu ostavio rat, isisati na taj način? U to treba dvojiti. Dakako, jedan će se dio istine o ratnim zločinima putem procesa u Haagu prenijeti i na hrvatsku javnost. I nacionalnim će krugovima biti teže osuđivati zločine protivnika rata a poricati vlastite zločine. Tadašnja promidžba zahvaljujući procesima u Haagu neće više moći
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
17. VII. 2001.
S druge strane Haaga
"Koalicija u Hrvatskoj možda je raskoljena i mogla bi se raspasti -
ali s UN-ovim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji surađuje.
To je dobar znak. Jer želja da se približe Europi i da jednoga dana
budu primljeni u EU ne samo među zastupnicima nego i u narodu ima
veću težinu od argumenata oporbenih desnih stranaka.
Oni koji danas izručenje vjerojatnih ratnih zločinaca nazivaju
nacionalnom sramotom, možda diraju osjećaje onih koji su u ratu od
1991.-1995. aktivno sudjelovali, no na većinu Hrvata to ne ostavlja
dojam. Oni žele bolji život i žele si priuštiti ono što nudi
međunarodna promidžba. Želja za trošenjem pobijedila je
'nacionalnu čast'.
Ta okolnost ipak nameće pitanje: može li se otrov koji je u društvu
ostavio rat, isisati na taj način? U to treba dvojiti. Dakako, jedan
će se dio istine o ratnim zločinima putem procesa u Haagu prenijeti
i na hrvatsku javnost. I nacionalnim će krugovima biti teže
osuđivati zločine protivnika rata a poricati vlastite zločine.
Tadašnja promidžba zahvaljujući procesima u Haagu neće više moći
služiti kao samoopravdanje. S Haagom će napokon biti osuđena i
individualna odgovornost. To je napredak, iako je iznuđen izvana.
Pa ipak ostaje ponešto nelagode. Jer individualizacija krivnje, ma
koliko bila potrebna u državnopravnim uvjetima, rasteretit će sve
ostale: ako se procesi u Haagu 'konzumiraju' poput utrke formule 1,
više se nitko ne mora pitati zašto je tada podupirao politiku
nacionalne histerije. Sad intelektualci kritični prema potrošnji
moraju nastaviti društvenu raspravu o krivnji i pokori", piše Erich
Rathfelder.