DE-IZVJEŠĆA-Politika RDW-PREGLED TISKA-16-7 NJEMAČKI RADIO - RDW 16. VII. 2001.Pregled tiska"Nakon dva neuspjela pokušaja, SAD su u subotu navečer uspješno isprobale kako bi trebao funkcionirati američki proturaketni štit, a to je
tema i brojnih komentara u njemačkim medijima. 'Berliner Zeitung' tvrdi: 'Tehnika oduševljava: s osam tisuća kilometara udaljenosti jučer je američka obrambena raketa 230 kilometara visoko u svemiru pogodila interkontinentalnu raketu - tek srednje veličine. 'Rat zvijezda' je stvarnost. Jasno je to upozorenje svim 'lupeškim' državama da ne započinju sukob s SAD-om. Samo s SAD-om? Amerikanci su Europi, pa čak i Rusima ponudili da i njih štite raketnim štitom. Ali Europljani se dvoume, dok Rusi kažu ne. To neće ostaviti dojam na SAD, ali možda na nas, kada jednoga dana ostanemo bez zaštite', upozorava 'Berliner Zeitung'.'Deister und Weserzeitung' iz Hamelna kreće od činjenice kako se svijet i sigurnost u svijetu u posljednjih nekoliko godina bitno promijenio: 'Prošla su vremena bipolarne prijetnje i zastrašivanja između Washingtona i Moskve. Danas je stanje multipolarno - pet država službeno raspolaže nuklearnim oružjem, najmanje sedam drugih radi na atomskom istraživanju i vlastitom oružju:
NJEMAČKI RADIO - RDW
16. VII. 2001.
Pregled tiska
"Nakon dva neuspjela pokušaja, SAD su u subotu navečer uspješno
isprobale kako bi trebao funkcionirati američki proturaketni štit,
a to je tema i brojnih komentara u njemačkim medijima. 'Berliner
Zeitung' tvrdi: 'Tehnika oduševljava: s osam tisuća kilometara
udaljenosti jučer je američka obrambena raketa 230 kilometara
visoko u svemiru pogodila interkontinentalnu raketu - tek srednje
veličine. 'Rat zvijezda' je stvarnost. Jasno je to upozorenje svim
'lupeškim' državama da ne započinju sukob s SAD-om. Samo s SAD-om?
Amerikanci su Europi, pa čak i Rusima ponudili da i njih štite
raketnim štitom. Ali Europljani se dvoume, dok Rusi kažu ne. To neće
ostaviti dojam na SAD, ali možda na nas, kada jednoga dana ostanemo
bez zaštite', upozorava 'Berliner Zeitung'.
'Deister und Weserzeitung' iz Hamelna kreće od činjenice kako se
svijet i sigurnost u svijetu u posljednjih nekoliko godina bitno
promijenio: 'Prošla su vremena bipolarne prijetnje i zastrašivanja
između Washingtona i Moskve. Danas je stanje multipolarno - pet
država službeno raspolaže nuklearnim oružjem, najmanje sedam
drugih radi na atomskom istraživanju i vlastitom oružju:
sredstvima za biološko i kemijsko masovno uništavanje i raketama
dometa i do dvije tisuće kilometara. Među njima su i zemlje koje
pobuđuju tako malo povjerenja kao što su Irak, Iran, Sirija,
Sjeverna Koreja i Libija. (...) Zaštititi vlastitu zemlju ostaje
pravo, a čak je i obveza američkog predsjednika i njegove vlade, a
riječ je o zaštiti od koje Europa ima dobit već više od 50 godina.
Mora se zato vrlo pomno razmisliti treba li se protiviti Bushovom
putu ili bi, bolje, trebalo konstruktivnije poći tim putem', smatra
'Deister und Weserzeitung'.
Amerikanci su glavna tema i u komentarima kojima njemački tisak
uvodi u početak bonnske konferencije o klimi.
'Neue Rhein/Neue Ruhr Zeitung' iz Essena piše: ''American way of
life' kojemu se dive posvuda u svijetu - a toga će se sjetiti i na
početku konferencije u Bonnu - u ekološkom je smislu krivi put. Jer,
počiva na prekomjernoj potrošnji...', podsjeća taj esenski
dnevnik.
'Dresdner Neueste Nachrichten' konstatira kako će nakon Rija,
Berlina, Kyota, Haaga i Bonna popis gradova u kojima se nastojalo
izboriti za zaštitu klime biti sve duži... 'Pa ipak nedostaje
efektan mehanizam kojim bi se države u svijetu obvezale smanjiti
emisiju plinova koji pospješuju efekt staklenika. U Bonnu počinje
sljedeća runda. (...) Posljedice neuspjeha bile bi katastrofalne.
Znanstvenici, koje valja shvatiti ozbiljno, više ne sumnjaju u to
da su uzrok zagrijavanju zemlje štetni plinovi koji su dospjeli u
atmosferu, a za što su odgovorni ljudi. Zato je važno što brže
smanjiti njihove količine. Ali otkako su Amerikanci, koji su
odgovorni za gotovo četvrtinu ukupne svjetske emisije plinova,
istupili iz protokola iz Kyota, na mjestu je načelna dvojba imaju li
dugogodišnja nastojanja uopće smisla', pita se 'Dresdner Neueste
Nachrichten'.
'Frankenpost' iz Hofa je siguran u neuspjeh konferencije u Bonnu,
pitanje je samo hoće li to biti objavljeno otvoreno uz veliku buku
ili će se diplomatski 'zataškati': '(To će se dogoditi) jer s jedne
strane nitko nikoga nije sprječavao da čini ono što je već priznato
kao dobro i razborito - hoće li Europa, hoće li Njemačka nastaviti s
vlastitim naporima za zaštitom klime i time za nekoliko godina one
koji se sada premišljaju i koji se opiru udariti vlastitim oružjem:
zaštitom klime? Štednja energije i otvaranje alternativnih izvora
energije, s obzirom da su zalihe nafte i plina pri kraju, što će
sigurno enormno povećati i cijene, i ekonomski su potrebni. Nemojmo
se zavaravati: već danas nam prijete suše i poplave, oluje i glad.
Za nekoliko će godina prijetiti ratovi za komadiće zemlje na kojima
se još može živjeti. Imati prirodu za neprijatelja - to neće
preživjeti ni jedan čovjek', pesimističan je komentator lista
'Frankenpost' iz Hofa".
(RDW)