NJ-DIE WELT-17.7.-HRVATSKA VLADA

NJEMAČKA DIE WELT 17. VII. 2001. Hrvatski parlament podupire Račanovu vladu "Hrvatski predsjednik vlade Ivica Račan izlazi ojačan iz glasovanja o povjerenju u parlamentu, nakon što je već vladao strah da bi njegova vlada mogla pasti. Kriza je izbila prije tjedan dana. Pri tomu je posrijedi izručenje dvojice generala, Rahima Ademija i Ante Gotovine haaškom sudu za ratne zločine. Socijalno-liberalna stranka (HSLS) koja sudjeluje u vladinoj koaliciji, prosvjedujući protiv te odluke, povukla je iz kabineta četvoricu ministara. Račan je nakon toga zatražio glasovanje o povjerenju u parlamentu. Najprije je rečeno da se glasovanje mora održati smjesta, no tada je ipak dao tjedan dana vremena da se pokrpaju pukotine u vladi. S uspjehom: samo je 36 od 151 zastupnika glasovalo protiv njega nakon rasprave koja je trajala gotovo 16 sati. Rasprava je ipak bila izrazito emotivna. Spor sa socijalno-liberalnom strankom Dražena Budiše ima dva uzroka. Budiša načelno odbija pravovaljanost haaških optužnica ako se odnose samo na 'zapovjednu odgovornost' (commmand responibility). U njegovim su očima prihvatljive samo optužnice protiv konkretnih počinitelja. No ipak je možda presudnije što ga je Račan o događajima kasno izvijestio. Haaške optužbe protiv generala dugo su bile šefova stvar - Račan nije čak ni predsjednika države Stipu Mesića obavijestio o svemu. Račan je morao preskočiti svoju sjenu kad je odlučio udovoljiti željama Haaga. Jer i dalje cijelo hrvatsko vodstvo formulaciju optužnice drži netočnom i politički punom predrasuda. Navodno se u optužnici govori da je cilj obje vojne operacije za koje su bili odgovorni generali, bio progon srpskog civilnog stanovništva, osobito operacije 'Oluja' koja je iz zemlje izbacila zadnje srpske postrojbe. U Hrvatskoj ta bitka, naprotiv, slovi kao junačko oslobađanje od srpskih agresora. Račan je tim i drugim argumentima glavnoj haaškoj tužiteljici dugo odbijao izručenje. Na kraju je ipak morao popustiti međunarodnom pritisku: ili izručenje ili politička izolacija Hrvatske. Prepreka u parlamentu je svladana, ali sada prijete nasilni prosvjedi hrvatskih veterana i drugih 'domoljuba', ako uistinu dođe do izručenja. Račan se ipak nada da će obojicu optuženih nagovoriti da se sami predaju. Bivši general Rahim Ademi već je prema podacima iz vlade na to pristao - optužen je da su njegove postrojbe 1993. nakon ograničene ofenzive na desetak sela u srednjoj Hrvatskoj koja su držali Srbi spalile oko 500 kuća. Pri tom su navodno deseci civila izgubili živote. Ademi je tada bio regionalni zapovjednik. Gotovinine su postrojbe navodno tijekom operacije 'Oluja' i nakon nje spalile 22 tisuće kuća krajinskih Srba i pobile oko 400 srpskih civila", izvješćuje Boris Kalnoky.