FR-HR-NL-Sabor-Parlament-Vlada-Oružani sukobi-Sudovi FR-AFP-16.7.-O GLASOVANJU O POVJERENJU HRVATSKOJ VLADI FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE16. VII. 2001.Hrvatski premijer dobio veliko povjerenje parlamenta"Hrvatski premijer dobio je u
ponedjeljak rano ujutro veliko povjerenje parlamenta pošto je zatražio da se glasuje o odgovornosti vlade zbog odluke o izručenju Međunarodnom kaznenom sudu (TPI) dvojice osumnjičenika za ratne zločine.Nakon gotovo šesnaest sati žestoke raspre, 93 od 151 zastupnika glasovali su za povjerenje vladi, dok ih je samo 36 bilo protiv.Premijer je dobio potporu pet stranaka koje čine većinu lijevog centra, kao i nekolicine zastupnika iz regionalnih stranaka i stranaka koje zastupaju etničke manjine.Povjerenje vladi su uskratili nacionalistički zastupnici iz glavne oporbene stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke bivšeg predsjednika Franje Tuđmana koja je prešla u oporbu nakon općih izbora u siječnju 2000.Povjerenje vladi nisu dale ni druge stranke iz desnice, kao ni Demokratski centar (DC).Na tribinama za gledatelje, nekoliko desetaka ratnih veterana pratili su raspru u majicama s natpisima namijenjenim za tu
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE
16. VII. 2001.
Hrvatski premijer dobio veliko povjerenje parlamenta
"Hrvatski premijer dobio je u ponedjeljak rano ujutro veliko
povjerenje parlamenta pošto je zatražio da se glasuje o
odgovornosti vlade zbog odluke o izručenju Međunarodnom kaznenom
sudu (TPI) dvojice osumnjičenika za ratne zločine.
Nakon gotovo šesnaest sati žestoke raspre, 93 od 151 zastupnika
glasovali su za povjerenje vladi, dok ih je samo 36 bilo protiv.
Premijer je dobio potporu pet stranaka koje čine većinu lijevog
centra, kao i nekolicine zastupnika iz regionalnih stranaka i
stranaka koje zastupaju etničke manjine.
Povjerenje vladi su uskratili nacionalistički zastupnici iz glavne
oporbene stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke
bivšeg predsjednika Franje Tuđmana koja je prešla u oporbu nakon
općih izbora u siječnju 2000.
Povjerenje vladi nisu dale ni druge stranke iz desnice, kao ni
Demokratski centar (DC).
Na tribinama za gledatelje, nekoliko desetaka ratnih veterana
pratili su raspru u majicama s natpisima namijenjenim za tu
prigodu, na kojima se moglo pročitati: 'Zaštitimo naše, nadamo se i
vaše heroje', uz potpise jedanaestorice uglednih hrvatskih
športaša.
Riječ je o dvojici hrvatskih generala koje traži TPI, generalu
Rahimu Ademiju i, najvjerojatnije, o umirovljenom generalu Anti
Gotovini kojeg neke novine podrugljivo nazivaju 'hrvatski Lawrence
od Arabije'.
I jednog i drugog nacionalisti drže za junake 'domovinskog rata'
(1991.-1995.) koji je hrvatska vojska povela radi ponovnog zauzeća
trećine svog područja, a koje su pobunjeni Srbi proglasili
neovisnim nakon proglašenja hrvatske neovisnosti.
To je prvi put da TPI traži privođenje Hrvata iz Hrvatske.
Na zahtjev HDZ-a, raspra o glasovanju povjerenja trebala se
nastaviti u ponedjeljak i utorak rasprom o dokumentima koji
utvrđuju pravila suradnje između Zagreba i TPI-ja, kao i rasprom o
prijedlogu o referendumu kojim bi se proglasio oprost za sve
hrvatske ratne veterane.
Premijer Ivica Račan koji se u nekoliko navrata uključio u raspru,
istaknuo je da bi neprihvaćanje suradnje s Haaškim sudom dovelo do
'izolacije' Hrvatske koja bi ju ponovno gurnula u 'balkanski mrak'
i izgubila bi svaku priliku da uđe, kao što želi, u euro-atlantske
integracije.
Protivnici izručenja dvojice generala Haagu, koje je prevodio
predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, htjeli su pak braniti čast
'domovinskog rata' i onih koji su u njemu zapovijedali.
Prema g. Sanaderu, Haag mora ogrančiti svoje optužnice na one koji
su osobno i izravno počinili ratne zločine, a poštedjeti progona
one koji su obnašali zapovjednu dužnost.
Premijer je u raspri istaknuo da hrvatske snage tijekom operacije
'Oluja', u kolovozu 1995. nisu progonile srpske civile i da su Srbi
otišli 'početkom operacije po nalogu njihovih političkih i vojnih
dužnosnika'. O tome je pisao glavnoj tužiteljici TPI-ja Carli del
Ponte, ali su njegovi prigovori odbačeni.
Premda se ne znaju potankosti iz optužnica protiv hrvatskih
generala, misli se da je u njima riječ o njihovu ponašanju u
operaciji 'Medački džep' (rujan 1993.) i u operaciji 'Oluja'.
General Ademi koji je službeno optužen, rekao je da će se
dragovoljno predati Haagu kako bi se branio. Pritom ga je hrvatski
predsjednik Stipe Mesić razriješio od obveze vojne tajne, a
premijer mu je obećao pomoć u obrani.
Naprotiv, general Gotovina izjavio je da je TPI 'politički' sud i da
se neće predati Haagu. Prema pisanju hrvatskog tiska, već je prešao
u ilegalu."