RU-YU-vojska-Organizacije/savezi-Vlada-Organizacije/savezi-Parlament RU-NEZ.GAZETA-14.7.-PUTIN SMANJUJE BROJ VOJNIKA IZVAN ZEMLJE RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA14. VII. 2001.Putin poku{ava opetovati De Gaulleovu politiku "Izvor 'NG-a'
doznaje da }e se smanjiti ruske vojne snage (RVS) na Kosovu. To se ~ini jako neobi~no, pogledamo li kako je te{ko RVS tamo do{ao. Jo{ je neobi~nije uzmemo li u obzir da nije rije{eno pitanje srpskog puka u toj pokrajini i da NATO kani poslati postrojbe u Makedoniju gdje, prema tvrdnji predsjednika Vladimira Putina, Rusija ima svoje interese. No dobro informirani diplomatski izvori potvr|uju da }e se broj ruskih mirotvoraca na Kosovu ipak smanjiti. Pritom se daje do znanja kako to nije 'spontana' odluka Kremlja, ve} sastavnica njegove nove politike. Rusija smanjuje vojnu nazo~nost izvan granica.Podsjetimo da je ve} donesena odluka o smanjenju mirovne brigade u Bosni i Hercegovini za dvjesto pedeset vojnika i o njezinu preustroju u pukovniju. Moskva vodi aktivan dijalog s ~elni{tvom Moldavije i Gruzije o raspu{tanju ruskih vojnih baza na tom podru~ju. 'Za{to odlazimo s podru~ja gdje su o~iti ruski geopoliti~ki interesi?' - pitaju se danas mnogi politi~ari i promatra~i kritiziraju}i Kremlj. Ovih je dana ~ak i vrlo neutralan
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
14. VII. 2001.
Putin poku{ava opetovati De Gaulleovu politiku
"Izvor 'NG-a' doznaje da }e se smanjiti ruske vojne snage (RVS) na
Kosovu. To se ~ini jako neobi~no, pogledamo li kako je te{ko RVS
tamo do{ao. Jo{ je neobi~nije uzmemo li u obzir da nije rije{eno
pitanje srpskog puka u toj pokrajini i da NATO kani poslati
postrojbe u Makedoniju gdje, prema tvrdnji predsjednika Vladimira
Putina, Rusija ima svoje interese. No dobro informirani
diplomatski izvori potvr|uju da }e se broj ruskih mirotvoraca na
Kosovu ipak smanjiti. Pritom se daje do znanja kako to nije
'spontana' odluka Kremlja, ve} sastavnica njegove nove politike.
Rusija smanjuje vojnu nazo~nost izvan granica.
Podsjetimo da je ve} donesena odluka o smanjenju mirovne brigade u
Bosni i Hercegovini za dvjesto pedeset vojnika i o njezinu
preustroju u pukovniju. Moskva vodi aktivan dijalog s ~elni{tvom
Moldavije i Gruzije o raspu{tanju ruskih vojnih baza na tom
podru~ju. 'Za{to odlazimo s podru~ja gdje su o~iti ruski
geopoliti~ki interesi?' - pitaju se danas mnogi politi~ari i
promatra~i kritiziraju}i Kremlj. Ovih je dana ~ak i vrlo neutralan
i suzdr`ani predsjednik dumskog odbora Andrej Nikolajev na susretu
s vojnim ata{eima nekolikih dr`ava rekao da se ne sla`e s
raspu{tanjem Gudautske baze u Abhaziji. Prepiru se oko toga
komunisti i domoljubi. [to se doga|a?
Postupci Kremlja mogu se razli~ito tuma~iti. No vladini izvori
tuma~e to posve obi~no: uza sve pozitivne tendencije u
gospodarstvu, Moskva nema vi{ka novca da se, kao u doba SSSR-a,
uple}e u svakojake sva|ice. Veliki su financijski izdaci za
uzdr`avanje vojnih postrojba u inozemstvu. (...)
Tako je Kremlj odlu~io da }e, ne {tete}i ruskim probicima,
'postupno' ograni~avati svoje snage i usmjeriti napore na
rje{avanje unutra{njih problema kojih je, kao {to je poznato,
dosta. Ta nepopularna odluka za sada nije slu`beno potvr|ena. No
ve} je osje}aju neposredni sudionici procesa - na{i vojnici
mirotvorci koji se prije vremena vra}aju u domovinu.
Povijesne su usporedbe uvijek uvjetne. No o~ito je da Putin danas
donekle opetuje politiku Charlesa de Gaullea kada je ovaj, daju}i
Al`iru neovisnost, navukao na sebe srd`bu vojnika. Danas se isto
doga|a u Rusiji. Kao {to se zna, o zapovijedima se u vojsci ne
raspravlja, ali je o~ito da su vanjskom politikom Kremlja
nezadovoljni mnogi generali u parlamentu (Andrej Nikolajev, Igor
Rodionov i drugi), ali i neki vojni du`nosnici i obi~ni ~asnici i
ro~nici (napose oni koji su slu`ili u inozemstvu, a sada su vi{ak).
(...)
Za razliku od prije, danas je u vrhovima vlasti pravilo da o
me|unarodnim vojnim problemima govore diplomati i gra|anski
ministar obrane, a ne generali.
Tako sada{nja vlast donosi nepopularne odluke ne samo u
unutra{njoj, nego i u vanjskoj politici. (...) Potpuno je
razumljivo da se to u dru{tvu razli~ito tuma~i. O~ito je da Kremlj,
prvi put u poslijesovjetskoj povijesti, pokazuje strogost i
dosljednost u me|unarodnoj politici. No to se mora temeljiti na
stvarnoj, a ne na virtualnoj vojno-politi~koj nazo~nosti u va`nim
podru~jima, barem u Europi i bli`em inozemstvu", pi{e Vladimir
Muhin.