UVOĐENJE 40-SATNOG RADNOG TJEDNA - HOĆE LI PASTI PLAĆE?

piše: Mario Vrandečić ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Od 1. srpnja primjenjuje se odredba Zakona o radu o 40-satnom radnom tjednu, zbog čega bi nekim radnicima, koji su dosad tjedno radili 42 sata, po najavama poslodavaca mogle biti smanjene plaće.#L# Većina hrvatskih radnika i dosad je, zahvaljujući kolektivnim ugovorima, imala 40-satni radni tjedan, pa je, po mišljenju sindikata, bilo logično da se to omogući i radnicima koji su uglavnom zaposleni kod malih poduzetnika i privatnih poslodavaca. No, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da bi zbog toga moglo doći do smanjivanja plaća. Takva je mogućnost već najavljena radnicima nekih privatnih tvrtki i stranih banaka. HUP je još prije donošenja Zakona o radu svojim članicama preporučio izmjenu pravilnika o radu kojima bi umjesto plaćanja mjesečne cijene rada uvele plaćanje po satu. Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević tvrdi da je plaćanje po satu uobičajeno u razvijenim zapadnim zemljama. Usklade li domaći poslodavci svoje pravilnike po tom principu, to znači da će se za manje radnih sati isplaćivati manje plaće, kaže Ivančević. Pravna savjetnica Sindikata energetike, kemije i nemetala Dušanka Marinković Drača smatra da ne bi trebalo doći do smanjenja plaća zbog prelaska na 40-satno radno vrijeme. Poslodavci to mogu učiniti ako su plaće ugovorene po satu rada, ali uz uvjet da nije drugačije utvrđeno kolektivnim ugovorom ili pojedinačnim ugovorima o radu. Međutim, ako je plaća ugovorena po učinku ili kao mjesečna cijena rada, što je u Hrvatskoj pravilo u većini slučajeva, ona ne bi smjela pasti zbog smanjivanja satnice, tvrdi Marinković Drača. Do najavljenog smanjivanja plaća u nekim stranim bankama moglo bi doći jer je riječ o bankama koje su startale s većim plaćama, kako bi privukle bolje kadrove. Njima bi uvođenje 40-satnog tjedna moglo poslužiti kao izlika za uštedu na plaćama, smatra tajnik Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske Branko Jakopec. No, dodaje Jakopec, banke nemaju ekonomskog opravdanja smanjiti plaće ako su im poslovni rezultati dobri, a uz to radnici će i za kraće vrijeme obaviti isti opseg posla. Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović tvrdi da poslodavci nemaju nikakve osnove za smanjivanje plaća, a eventualnu potrebu za prekovremenim radom trebali bi riješiti novim zapošljavanjem. Takvim novim zapošljavanjem, procjenjuje Begović, u Hrvatskoj bi se do kraja godine mogao prepoloviti broj nezaposlenih. Budući da svaki rad iznad osam sati poslodavac treba platiti kao prekovremeni, a time i skuplji rad, poslodavcima je isplativije zaposliti nove radnike na kraće radno vrijeme, nego postojeće plaćati po skupljoj cijeni. No, poslodavci ocjenjuju da Begovićev prijedlog nema opravdanja ni u socijalnom niti u gospodarskom smislu, jer se radi o podjeli istog kolača na više dijelova, odnosno raspodjeli siromaštva. Nezaposlenost se teoretski može smanjiti primjenom kraće satnice, ali to znači da se smanjuju plaće, jer masu za plaće treba podijeliti na više radnika, upozorava Ivančević. S poslodavcima se u tom pogledu slaže i jedan od sindikalaca, predsjednik Glavnog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić. Skraćenje radnog tjedna, kaže Ribić, neće povećati zaposlenost nego, zbog većeg broja prekovremenih sati, poskupjeti cijenu rada i smanjiti konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Budući da od 1. srpnja nijedan hrvatski radnik ne bi smio raditi duže od 40 sati tjedno, osim ako radi prekovremeno, ne ispoštuju li poslodavci tu odredbu, radnici imaju pravo sudskim putem naplatiti svoj prekovremeni rad, a mogu se obratiti i Inspekciji rada. (Hina) mvr md