LANDALE: SURADNJA ZEMALJA DOSTATNO DEFINIRANA STATUTOM ICTY-JA

piše: Sanja Pucak ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Statut Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), kojeg je usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a osnivajući haški sud u svibnju 1993. godine, "dostatno" regulira obvezu svih zemalja na punu suradnju s tom institucijom, kazao je u telefonskom razgovoru iz Haaga glasnogovornik Suda Jim Landale. Upitan o tome kako Haški sud gleda na pokušaj HDZ-a da izmijeni hrvatski ustavni zakon o suradnji Landale je kazao da je za Haški sud, načelno, svaki potez koji bi vodio usporavanju suradnje ili njezinu prekidu "neprihvatljiv". On je objasnio da za Haški sud nije sporno ako zemlja donese dodatne propise koji uklanjaju nejasnoće oko suradnje i otvaraju prostor uspješnijoj suradnji, iako je, u međunarodnopravnom smislu, dovoljno ono što je zapisano u članku 29. haškog Statuta. Iz toga proizlazi da promjena domaćeg zakonodavstva nema nikakvog učinka ako ograničava odredbe Statuta haškog suda, koji je obvezujući za sve države. Zastupnici HDZ-a predložili su izmjene i dopune Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s ICTY-em kojima se uvode ovlasti hrvatskih sudbenih tijela za razmatranje pravne utemeljenosti optužnica i pratećih zahtjeva za izručenje. Vijeće sigurnosti Statutom haškog suda isključilo je svaku mogućnost intervencije zemalja u sadržaj optužnice ili njihove evaluacije. Član 29. statuta Haškog suda glasi: "Države će surađivati s Međunarodnim sudom u istrazi i progonu osoba optuženih za ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava. Države će bez odgode surađivati u ispunjenju svakog zahtjeva za pomoć ili naredbe koju izda sudsko vijeće, uključivši, ali ne i ograničeno na: (a) identifikaciju i lociranje osoba; (b) uzimanje iskaza i davanje dokaza; (c) predaju dokumenata; (d) uhićenje i pritvaranje osoba; (e) predaju ili transfer optuženih Međunarodnom sudu". Landale je istaknuo kako su hrvatski premijer i predsjednik Republike Haškom sudu jasno pokazali da su "opredijeljeni za suradnju u dobroj vjeri". Hrvatska je 1999. godine otkrila koji koraci slijede u slučaju izbjegavanja suradnje s ICTY-em. U vrijeme vlade HDZ-a prijavljena je Vijeću sigurnosti UN zbog nesuradnje s tužiteljstvom što je moglo dovesti i do uvođenja sankcija. Hrvatskoj su prije nešto više od mjesec dana predane dvije zapečaćene optužnice sa zahtjevima za izručenje. Statut suda ne propisuje rok u kojem se to treba provesti nego ju obvezuje da to učini "bez odgode". "Želimo vidjeti da Hrvatska svoje obveze ispuni što je moguće prije", kaže Landale. Statut i pravila o proceduri ICTY-a ne propisuju na koji se način provodi transfer uhićenih ili onih koji su se dobrovoljno predali Sudu. Radi se "o operativnom pitanju" i postupak se odvija daleko od očiju javnosti, kazao je Landale na pitanja o tome kako se tehnički provodi postupak izručenja ili dobrovoljne predaje. (Hina) ps dh