FINANCIJSKI BILTEN 05. DO 12. SRPNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 05. do 12. SRPNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Izvanredna sjednica 9. HGK: U prvom tromjesečju ove godine ubrzan gospodarski rast 10. HUB nema većih suštinskih primjedbi na novi zakon o bankama 11. Svjetska banka: Socijalni izdaci visoki, a siromaštvo se ne smanjuje 12. Svjetska banka: Analiza javnih rashoda i proračunskih institucija RH 13. Dobit poslovnih banaka 1,7 milijardi kuna 14. Rang lista hrvatskih banaka: Uspješna 2000. 15. Novi investicijski fondovi Zagrebačke banke - ZB bond i ZB global 16. ZABA: Sva stara devizna štednja na raspolaganju štedišama 17. Sindicirani kredit Riječkoj banci 18. Hypo Alpe-adria-bank započela s poslovanjem u euru 19. RZB: Stopa nezaposlenosti u RH ostat će oko 22 posto 20. Privredni vjesnik: Investicije će ove godine premašiti amortizaciju 21. Novo izdanje novčanice od 5 kuna u optjecaju od 9. srpnja 22. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 05. VII 37.700.000 37.700.000 2,70 4.500.000 6,11 06. VII 87.750.000 83.750.000 2,73 500.000 10,00 09. VII 115.034.375 115.034.375 3,80 36.200.000 2,50 10. VII 38.000.000 35.000.000 3,66 40.500.000 2,66 11. VII 32.000.000 29.950.000 3,96 24.700.000 3,70 12. VII 99.650.000 92.650.000 3,46 30.500.000 3,40 Dnevni prosjek 68.355.000 65.680.000 3,41 22.816.000 4,78 Ovoga je tjedna, posebice od ponedjeljka pa nadalje, trgovanje na Tržištu okarakterizirala povećana potražnja kako u dnevnom tako i u noćnom trgovanju. U dnevnom je trgovanju ponuda novca bila relativno dobra te je uglavnom podmirena cjelokupna prijavljena potražnja. Tek je nešto manje od četiri posto ukupno prijavljene potražnje, zbog pomanjkanja sredstava u ponudi ili pak nemogućnosti dogovora sudionika oko uvjeta, ostao nepodmiren. Pritom je prosječna cijena novca porasla 0,71 postotni bod - na 3,41 posto. U noćnom je pak trgovanju često ovoga tjedna potražnja bila veća od sredstava koja su se našla na strani ponude. Međutim, nerijetko je za nepodmirene dijela ukupno prijavljene potražnje krivac bilo i neslaganje korisnika oko uvjeta kreditiranja. Pomanjkanje novca utjecalo je i na njegovu cijenu. Tako je ona u prekonoćnom trgovanju u prosjeku veća te je ovaj tjedan iznosila 4,78 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 11. srpnja 2001. godine, Hrvatska narodna banka otkupila je 143,65 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,163112 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09. do 12. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 465 480 465 1.701.404 Podravka 143 147 145 570.386 Viktor Lenac 65 70 70 39.739 Zagrebačka banka 0 1.680 1.700 1.690 3.195.082 Arenaturist 56 59 58 134.564 Atlas turistička agencija 25 25 25 6.350 Croatia osiguranje-R 1.250 1.300 1.250 49.050 Dalmatinska banka 150 150 150 2.550 Istraturist 84 88 84 157.713 Jadranski naftovod 2.400 3.500 3.500 338.994 Kraš 160,13 165 162 229.025 Privredna banka 106 110 107,50 184.837 Plava laguna 490 500 500 53.460 Riječka banka 152 165 156 762.745 Riviera 125 135 135 1.829.957 Sunčani Hvar 37 38 38 43.343 Varaždinska banka 101,58 101,58 101,58 3.046 Varteks 31 32 32 45.668 DAB-O-05CA* 104,80 104,90 104,80 5.039.648 RHMJ** 38,00 38,00 38,00 22.133 13.703.498 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 13,7 milijuna kuna, što je pak u usporedbi s tjednom ranije manje za više od četiri puta. No, za ovotjedni promet ponajviše se može zahvaliti trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (pet milijuna), običnim dionicama Zagrebačke banke (3,1 milijun) te dionicama Riviere (1,8 milijuna) i Plive (1,7 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 18 dionica, a pritom je njih sedam dobilo, a šest izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, čak 1.489 kuna ili više od 74 posto, porasla vrijednosti dionice Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je, s rastom cijene od 30 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja, dok je cijena obične dionice Zagrebačke banke porasla deset kuna. Dionica pak Riječke banke poskupila je šest, Riviere pet kuna, dok je dionica Varteksa skuplja jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 58 lipa, našla se dionica Varaždinske banke. Na vrijednosti su, čak tri postotna boda od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 25 kuna, zauzela dionica Plive. Dionica pak Kraša pojeftinila je četiri, Podravke dvije kune, dok je dionica Istraturista jeftinija 1,15 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Sunčanog Hvara. Ponajviše zahvaljujući padu cijene Plivine dionice, CROBEX indeks pao je u odnosu na tjedan ranije 17 bodova - na 947 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 09. do 12. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.800 1.900 1.800 61.449 Auto Slavonija 300 300 300 7.385.100 Hoteli Rabac 60 60 60 7.319 Ericsson-Tesla 140 140,20 140 14.289 Istraturist 85 87 87 30.150 Jadran Tv. metal. namješt. 300 300 300 2.283.600 Jadroplov 43,60 43,60 43,60 1.316.850 Kraš 160 160 160 2.880 Laguna Novigrad 161 161 161 57.477 Plava laguna 490 490 490 4.900 Riviera 130 131 131 13.443 Štedionica Sonic-P 100 100 100 4.000 Tankerska plovidba 295 295 295 76.700 Var. štedionica kovanica 20 20 20 86.920 PIF Dom 26,12 27,20 27,00 1.222.555 PIF Expandia 29,99 33,00 33,00 759.235 PIF Pleter 14,70 15,20 15,00 83.457 PIF Slavonski 12,40 13,20 13,20 537.831 PIF Sunce 10,99 11,59 11,59 187.269 PIF Središnji nacionalni 38,07 39,20 39,20 538.079 PIF Velebit 31,50 33,50 33,50 603.396 RHMJ* 36,51 40,00 39,00 5.592.516 20.869.430 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovotjedni promet na Varaždinskom je tržištu, u odnosu na tjedan ranije, veći za više od 170 posto ili 13 puta. Naime, ostvareni je promet iznosio 20,8 milijuna kuna. To se ponajviše može zahvaliti trgovini dionicama Auto Slavonije (7,3 milijuna), PIF-ova (3,9 milijuna), Jadrana tvornice metalnog namještaja (2,2), Jadroplova (1,3 milijuna) te Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (5,5 milijuna kuna). Trgovinom tim dionicama ostvareno je više od 97 posto ukupnog ovotjednog prometa. Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Apsolutni je ovotjedni rekorder po rastu cijene bila dionica Jarana Tvornice metalnog namještaja iz Zagreba. Naime, cijena joj je skočila čak 267 kuna ili više od 809 posto. Cijena pak dionice Tankerske plovidbe viša je 45 kuna. Značajnije je, 23,60 kuna ili 118 posto, porasla cijena dionice Jadroplova. Dionica Lagune Novigrad poskupila je 16, Istraturista 12, a Hotela Rabac pet kuna, dok je dionica Riviere skuplja dvije, a Ericsson-Tesle jednu kunu. I dionice pet PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je cijena dionice Expandia fonda porasla 2,25, Dom fonda 1,65, a fonda Velebit 1,5 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 71 odnosno 59 lipa, našle su se dionice Slavonskog fonda i fonda Sunce. Na vrijednosti su, dva postotna boda od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Tek dvije dionice našle su na listi gubitnica. Tako je cijena dionice Plave lagune potonula deset kuna, dok je cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda niža 30 lipa. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna 11 bodova - na 510 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 05. srpnja 12. srpnja Promjena u % New York/DJIA 10.479,86 10.478,99 -0,008 Tokyo/Nikkei 12.607,30 12.407,95 -1,58 London/FTSE-100 5.549,60 5.481,60 -1,22 Frankfurt/DAX 30 5.999,19 5.889,88 -1,82 I dok je još krajem prošloga tjedna na najvećoj svjetskoj burzi kapitala, u New Yorku, prevladavala zabrinutost ulagača zaradama korporativne Amerike, a ni ekonomski pokazatelji američkog gospodarstva nisu ohrabrivali na kupovinu dionica, krajem ovoga tjedna, čini se, dogodio se zaokret. Prošloga petka vrijednost indeksa Dow Jones pala je čak 227 bodova, na 10.252, dok je ovoga četvrtka skočila 237 bodova, na 10.478. To je bio najveći dnevni porast njegove vrijednosti u zadnja dva mjeseca. Tržišni sudionici prevenstveno su ulagali u sektor tzv. nove ekonomije, ohrabreni procjenama najveće softverske kompanije Microsofta da će u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježiti blagi porast prihoda i zarada. Da bi uskoro situacija mogla biti bolja potvrdili su dan ranije i drugi po veličini svjetski proizvođač mobitela, američka Motorola te najpoznatija Web kompanija na svijetu - Yahoo!. Iako je Motorola drugo tromjesečje zaredom objavila gubitke u poslovanju, oni su bili manji od očekivanih, što je uzrokovalo rast njihovih dionica i nakon zatvaranje burze. Yahoo! je pak objavio malu dobit, manju nego u isto vrijeme lani, no veću od očekivane. Najava lošijeg poslovanja softverske kompanije Comverse Technology, kao i još uvijek svježa strahovanja da bi se financijski problemi u Argentini i nekim drugim južnoameričkim zemljama mogli preliti i na američke burze onemogućili su još veće oduševljenje investitora. Inače, u ovom su razdoblju objavljeni i novi ekonomski pokazatelji, redom slabiji od očekivanja tržišta. Tijekom lipnja u SAD-u je smanjen promet u maloprodaji 1,3 posto, dok su zalihe u veleprodaji porasle 0,2 posto, odnosno po najvišoj stopi od lanjskog studenoga. Broj zaposlenih u tom je mjesecu u industriji smanjen za 114 tisuće, a očekivalo se za 40 tisuća, pa je stopa nezaposlenosti porasla sa svibanjskih 4,4 na 4,5 posto. Ovoga je tjedna Dow Jones ostao gotovo na istoj razini kao i tjedan dana ranije, oslabivši neznatnih 0,008 posto. Na Tokijskoj su burzi cijene dionica i nadalje pod pritiskom. Bilježile su gubitke većinu tjedna, budući da se ekonomska situacija neće popraviti u sljedećih dvije do tri godine, a i izjava japanskog premijera Koizumija da je još prerano razmatrati povećanje budžeta radi provedbe nužnih strukturalnih reformi u japanskom gospodarstvu nije mogla pozitivno utjecati na raspoloženje ulagača. Najviše gubitaka bilježile su upravo dionice tzv. nove ekonomije, iako je u srijedu zabilježen njihov blagi oporavak zahvaljujući dobrom poslovanju američke burze. Indeks Nikkei je u zadnjih tjedan dana izgubio 1,58 posto svoje vrijednosti, te iznosi 12.407 bodova. I na europskim burzama ovoga tjedna bilježe se oštre korekcije cijena tehnoloških kompanija. Vodeće europske kompanije poput Siemensa, Marconija, Nokije, Alcatela zabilježile su i po nekoliko postotaka niže cijene dionica, jer se ulagači pribojavaju da će ostvariti gubitke u ovogodišnjem poslovanju ili niže zarade. Cijene njihovih dionica trenutno se nalaze na najnižoj razini od prosinca 1998. godine, a vrijednosti burzovnih indeksa bilježe najniže razine u zadnjih 13-14 tjedana. Oslabile su i dionice banaka te energetskih kompanija. Indeks Londonske burze Ftse ovoga je tjedna pao 1,22 posto, na 5.481 bod, a frankfurtske DAX 1,82 posto, na 5.889 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 05. srpnja 12. srpnja Promjena u % Euro/USD 0,8360 0,8534 2,08 Euro/JPY 105,06 105,65 0,56 USD/JPY 125,67 123,81 -1,48 Ovoga je tjedna na deviznim tržištima najveći gubitnik bila američka valuta. Oslabila je 2,08 posto prema euru i 1,48 posto prema japanskom jenu. Osim što je poslovanje američke burze kapitala početkom tjedna negativno utjecalo na tečaj dolara, pritisak je proizvela i ocjena američkog Nacionalnog udruženja izvoznika da je američki dolar "ozbiljno precijenjen", te da bi ga rado vidjeli i 15 posto jeftinijeg. Ni ekonomski pokazatelji američkog gospodarstva nisu bili ohrabrujući, posebno podatak o smanjenju broja zaposlenih u američkoj industriji za čak 114 tisuća tijekom lipnja. Dodatni pritisak na vrijednost zelene valute stvorili su i financijski problemi na tzv. ?novim tržištima?, posebice u Argentini. Zabrinuti investitori zamijenili su tijekom prošlog i ovog tjedna značajne količine dolara za euro, švicarski franak i japanski jen, uzrokujući najniži tečaj dolar u odnosu na švicarsku valutu unazad gotovo dva mjeseca. Ipak, analitičari ohrabreni dobrim korporativnim vijestima iz SAD-a nadaju se oporavku tamošnjih burzi, koji bi svakako potpomogao idućih dana i jačanju dolara. No, euro nije ovoga tjedna profitirao isključivo zbog nedaća koje su pritisnule tečaj dolara. Njegova je vrijednost ojačala i zbog dobrog ekonomskog pkazatelja njemačkog gospodarstva - neočekivano visok skok vrijednosti izvoza u travnju, za čak 16,5 posto, a pritom na tržište SAD-a za čak 23,5 posto. Tržišni su sudionici ocijenili da euru u prilog ide i izjava guvernera Bank of England Edwarda Georgea da snažan dolar potiče rast inflacije u euro zoni, iako se predsjednik Europske središnje banke Wim Duisenberg nije složio s tom ocjenom. Iako u ovom razdoblju japanski jen bilježi oporavak prema američkoj valuti, tržišni sudionici ne očekuju da će se taj trend nastaviti, budući nema uporišta u gospodarskim pokazateljima Japana, a ni bankarski sustav tog najsnažnijeg azijskog gospodarstva nije stabilan. Procijenjuju da će u vrlo kratkom roku dolar čak premašiti psihološki važnu granicu od 126 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 06. do 13. srpnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 06. srpnja 13. srpnja u % Euro 1 7,2921 7,2065 -1,17 DEM 1 3,7284 3,6846 -1,17 USD 1 8,6708 8,4405 -2,65 GBP 1 12,1942 11,8762 -2,60 JPY 100 6,9172 6,7947 -1,77 ATS 1 0,5299 0,5237 -1,17 ITL 100 0,3766 0,3721 -1,19 CHF 1 4,7993 4,7545 -0,93 SIT 100 3,3399 3,2935 -1,38 Ovoga je tjedna na tečajnici HNB-a kuna ojačala prema svim promatranim valutama. Tako je njemačka marka prema kuni u dva tjedna oslabila 1,67 posto. Za isti postotak oslabili su i tečajevi eura te austrijskog šilinga, dok je tečaj talijanske lira niži 1,69 posto. Tečaj pak slovenskog tolara u dva je tjedna pao 2,1, a švicarskog franaka 1,52 posto. Inače, u odnosu na kunu ovoga su tjedna najviše, 2,65 odnosno 2,60 posto, na vrijednosti izgubili američki dolar te britanska funta. Japanski je jen pak oslabio 1,77, posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnija smanjen na 239,5 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 110,5 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,462 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,70 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,428 kuna, uz kamatu od 5,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,428 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 9,05 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 104 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,647 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,587 kuna, uz kamatu od 5,75 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,587 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,75 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 54,81 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 25 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,907 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,40 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,791 kunu, uz kamatu od 6,65 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,791 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,65 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 68 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,236 milijardi kuna. Od toga je 438,2 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,77 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 3,028 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 17. srpnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 400 milijuna kuna. 8. Vlada: Izvanredna sjednica Paket energetskih zakona kojim se dovršava reforma energetskog sektora, novi zakonski tekst o privatizaciji kojim se objedinjuje portfelj i stvaraju pretpostavke za završetak procesa privatizacije, te izmjene Zakona o telekomunikacijama, hrvatska je Vlada, u utorak, s izvanredne sjednice, uputila Saboru zatraživši od njega izvanredno zasjedanje koje bi počelo 18. srpnja. Hrvatski građani ili građani BiH, prema odluci Vlade, državnu granicu između Hrvatske i BiH od danas, do 30. rujna mogu prelaziti s osobnom iskaznicom. Djeca bez tog dokumenta moći će preko granice uz predočenje putne isprave. Vlada je danas utvrdila konačne prijedloge pet zakonskih tekstova koji su osnova tržišnom ponašanju u energetici - o energiji, o regulaciji energetskih djelatnosti, o tržištu električne energije, o tržištu plina, te o tržištu naftnih derivata. Krovni je zakon toga paketa, zakon o energiji koji definira obavljanje energetskih djelatnosti kao tržišnih, osim onih za koje propisuje da se obavljaju kao javne usluge (kao npr. prijenos, distribucija električne energije, transport plina i distribucija toplinske energije). Taj zakon također definira da cijene energetskih usluga mogu biti slobodne ili regulirane putem tarifnih sustava koje donosi Vlada, a to bi nadziralo Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti. To bi se Vijeće osnovalo posebnim zakonom, imalo bi pet članova koje bi imenovao i razrješavao Hrvatski sabor. Predloženi zakoni o tržištima električnom energijom i plinom određuju i način stjecanja statusa povlaštenih potrošača koji bi mogli slobodno izabrati svoga dobavljača. Takav bi status mogli steći potrošači koji godišnje troše više od 40 gigavatsati električne energije (trenutno je takvih 16 potrošača), te potrošači više od sto milijuna prostornih metara plina (njih dva). Taj je paket preduvjet i za restrukturiranje, zatim i privatizaciju dviju najznačajnijih energetskih tvrtki - Ine i HEP-a. Ministar financija Mato Crkvenac napominje da je u državnom proračunu ove godine od privatizacije planiran prihod od 6,5 milijardi kuna, ali i da se ujedno iz proračuna ulaže i vraća gospodarstvu 8,7 milijardi kuna. Vlada je danas utvrdila i konačni prijedlog zakona o privatizaciji kojim će se, istaknuto je, u kratkom roku i obaviti proces privatizacije najvećeg dijela državnog portfelja. Hrvatski fond za privatizaciju već je pripremio modele privatizacije, a zakon je potreban da se krene u njihovu realizaciju. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić posebice ističe da se nakon novog zakona može krenuti u privatizaciju po modelu radničkog dioničarstva (tzv. ESOP model). Vlada od Sabora traži da po hitnom postupku izmjeni zakon o trošarinama na alkohol i smanji ih sa 80 na 60 kuna po litri apsolutnog alkohola. Crkvenac takav prijedlog tumači padom proizvodnje i potrošnje alkoholnih pića za 40 posto, širenjem sivog tržišta, ali i slabljenjem konkurentnosti domaće proizvodnje. Zdravstveni djelatnici srednje i više stručne spreme koji rade na osobito teškim radnim mjestima, kakvi su npr. oni na intenzivnoj skrbi ili u radiologiji, dobit će na svoje plaće dodatak od 10, ili 20 posto, utvrđeno je uredbom koju je danas donijela hrvatska Vlada. Vlada je intervenirala na taj način kako bi se prihvatili opravdani zahtjevi i posebno vrednovao rad medicinskih sestara, kazao je zamjenik premijera Goran Granić. Napomenuo je da je uredba privremenog karaktera dok se kolektivnim ugovorom to ne potvrdi ili njime i bolje uredi. 9. HGK: U prvom tromjesečju ove godine ubrzan gospodarski rast Iako je gospodarski rast u posljednjem tromjesečju 2000. godine bio nešto usporen, prema ekonomskim pokazateljima u prvih nekoliko mjeseci ove godine ponovno je došlo do ubrzavanja rasta, a bruto domaći proizvod u prvom je kvartalu realno veći za 4,2 posto u odnosu na isto tromjesečje lani. Kazala je to u utorak na skupštini Hrvatske gospodarske komore direktorica Sektora za makroekonomske analize Jasna Belošević Matić. U svom izlaganju o stanju i trendovima u gospodarstvu tijekom ove godine istaknula je kako se tendencija rasta gospodarske aktivnosti ogleda kroz ostvarene pozitivne rezultate kako u realnom tako i u financijskom sektoru. To znači da se u prvih pet mjeseci bilježi značajniji porast industrijske proizvodnje (sedam posto veća prema istom lanjskom razdoblju), prometa u trgovini na malo (nominalno rast od 19,1 posto, realno 11,6 posto), u turizmu se već u predsezoni bilježi znatno povećanje, likvidnost u realnom sektoru nastavlja blage pozitivne tendencije započete prošle godine, a bilježi se i oporavak građevinske aktivnosti. Istodobno, plaće imaju usporeniju tendenciju rasta s tim da se u javnom sektoru ostvaruje daleko niže povećanje nego u samoj proizvodnji. Premda krucijalni problem i nadalje ostaje nezaposlenost, ipak se i u tom segmentu uočavaju blage naznake pozitivnih trendova, istaknula je Belošević Matić. Dodala je i to da se u financijskom sektoru bilježi daljnja tendencija rasta likvidnosti, odnosno svi monetarni agregati nastavljaju trend dinamičnog rasta, a pored toga mijenja se i poslovna politika banaka te se bilježi dinamičnija kreditna aktivnost usmjerena ka poduzećima. Kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni imaju i dalje iste negativne značajke - neznatno povećanje izvoza (1,4 posto), uz zadržavanje visoke stope rasta uvoza (27 posto). Negativna kretanja u razmjeni vide se i u samom plasmanu domaćih proizvoda na određena tržišta. Naime, smanjuje se izvoz na razvijena tržišta EU (za 1,7 posto), dok je povećanje zabilježeno u manje razvijenim zemljama. Prve procijene ovogodišnje rasta BDP-a oficijelno se kreću oko četiri do pet posto, a u HGK drže da čak ni rast od pet posto nije neka obećavajuća prognoza, već dapače, nedovoljna stopa rasta za dinamičan razvoj kakav je potreban Hrvatskoj. Predsjednik HGK Nadan Vidošević izvijestio je članove skupštine o pismu koje je HGK zajedno sa vodećim hrvatskim poduzećima nedavno uputila Vladi. Namjera toga pisma, kazao je Vidošević, da se upozori Vladu kako je zbog sve jačeg otvaranja hrvatskog gospodarstva širenjem zone slobodne trgovine i pristupom integracijama nužno kroz suradnju s poduzećima izraditi strategiju kojom će Vlada poduprijeti tvrtke u jačem iskoraku na druga tržišta. Naime, po Vidoševićevom mišljenju, otvaranjem tržišta dolazi do pojačane konkurentnosti, što neka domaća poduzeća neće moći "izdržati" pa im je i kroz neki oblik pomoći potrebno otvoriti prostor za ulazak na nova tržišta. Na skupštini je bilo govora i o poreznim opterećenjima hrvatskog gospodarstva, a iako je započe proces snižavanja stopa doprinosa koje plaća poslodavac podaci pokazuju da Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama u tranziciji ima visoko porezno opterećenje. Prema podacima Ministarstva financija ukupno porezno opterećenje porezima i doprinosima na razini konsolidirane opće države poraslo je u razdoblju od 1995 do 1998. sa 44,40 posto BDP-a na 46,61 posto, dok primjerice u zemljama EU porezno opterećenje iznosi 42, a u zemljama u tranziciji 41 posto BDP-a. Predstavnici HGK članove skupštine upoznali su i sa dijelom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU koji se odnosi na uspostavljanje zone slobodne trgovine. Članovi skupštine prihvatili su izvješće o radu i financijsko izvješće komore za prošlu godinu. 10. HUB nema većih suštinskih primjedbi na novi zakon o bankama Hrvatska udruga banaka (HUB) nema većih suštinskih primjedbi na prijedlog novog zakona o bankama, a većina komentara usmjerena je pojednostavljenju ili preciziranju pojedinih odredbi kako bi se izbjegla potreba za donošenjem dodatnih uputa i propisa, priopćeno je u četvrtak iz HUB-a. Izvršni odbor HUB-a, naime, u srijedu je na svojoj sjednici prihvatio zajednički odgovor na nacrt novog zakona o bankama, temeljnog zakonskog akta bankovnog poslovanja. Taj će se odgovor proslijediti Hrvatskoj narodnoj banci, koja je sredinom lipnja nacrt novog zakonskog teksta uputila bankarima kako bi na njega iznijeli svoje primjedbe, prijedloge i sugestije. HUB u priopćenju napominje da su primjedbe, komentari i prijedlozi te udruge rezultat konzultacija unutar banaka članica i suradnica, koje su dva HUB-ova odbora (za pravna i institucijska pitanja, te za upravljanje aktivom i pasivom) razmatrali na svojim sjednicama te usuglašene stavove predložili Izvršnom odboru. "Iako je odgovor HUB-a po broju obrazloženih komentara vrlo opsežan, izraženo je zadovoljstvo smjerom kojim se kreće prijedlog zakona, a posebno dijelovima zakona usklađenim sa smjernicama Europske unije, te glavom V. 4. koja prvi put definira sve rizike u bankovnom poslovanju - kreditni, kamatni, devizni, tržišni i rizik likvidnosti", ističe se u priopćenju. Također se naglašava da, iako nema većih suštinskih primjedbi na zakon, većina komentara ide u smjeru pojednostavljenja zakona ili preciznijih definicija pojedinih odredbi, da se izbjegne potreba za donošenjem dodatnih uputa i propisa. Nabrajajući važnije prijedloge, HUB tako u priopćenju ističe da se niz odredbi ne bi uopće trebao nalaziti u zakonu o bankama, jer su već definirane u drugim zakonima (Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o HNB-u), pa bi tako u zakonu o bankama trebale ostati samo odredbe specifične za bankarstvo. HUB također smatra da bi pitanja "ovisnog" i "vladajućeg" društva, "nadređene" i "podređene" banke, "grupe" i "povezanih osoba" trebala biti riješena načinom usklađenim s drugim gospodarskim subjektima koji će omogućiti učinkovit i praktično provediv nadzor. HUB naglašava i potrebu da se razmotri opravdanost proširenja kruga tijela i situacija u kojima je banka oslobođena čuvanja bankarske tajne. U priopćenju HUB-a izražava se također uvjerenje da će obrazloženja i sugestije na nacrt zakona o bankama doprinijeti da njegova konačna verzija bude što kvalitetnija, te da se Hrvatskom saboru uputi na prihvaćanje suvremeni zakon koji će "omogućiti glatku integraciju s regulativom EU, a ujedno biti dovoljno dugotrajan i time signalizirati širem gospodarskom okruženju i stranim partnerima stabilnost i sigurnost hrvatskog bankovnog sustava". 11. Svjetska banka: Socijalni izdaci visoki, a siromaštvo se ne smanjuje Socijalni rashodi javnog sektora u Hrvatskoj iznosili su lani 26 posto BDP-a, kada se oduzmu administrativni troškovi, odnosno 35 posto BDP-a ukoliko se uračunaju plaće djelatnika uključenih u provođenje programa, ali unatoč visokoj razini socijalnih izdataka, njihov učinak na smanjenje siromaštva relativno je slab. Razlog tome treba potražiti u činjenici da su socijalni izdaci uglavnom usmjereni prema programima bez značajnijeg utjecaja na poboljšanje uvjeta života najsiromašnijih, primjerice na zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Istodobno izdaci za socijalnu pomoć ili dječji doplatak, koji su direktno usmjereni socijalno najugroženijima, u strukturi socijalnih rashoda čine znatno manji dio. Jedan je to od zaključaka iz nacrta studije Svjetske banke "Hrvatska: Uspostava fiskalne održivosti i povećanje učinkovitosti - analiza javnih rashoda i proračunskih institucija", kojim su osim ovih sektora, obuhvaćene i plaće u javnom sektoru, promet, obrazovanje i obrana. Provedena analiza javnih rashoda pokazala je da javni izdaci za zdravstvo u Hrvatskoj iznose približno 7,8 posto BDP-a, gotovo dvostruko u odnosu na europski prosjek, a troškovi na mirovine procjenjuju se na približno 13 posto BDP-a. Usporedbe radi, u 1999. godini ukupni su izdaci za socijalnu pomoć iznosili 0,2 posto, a za dječji doplatak 0,77 posto BDP-a. O učinkovitosti tih dvaju programa govori i podatak iz Studije, prema kojem bi bez provedbe programa socijalne pomoći u Hrvatskoj bilo svega 1,2 posto, a bez dječjeg doplatka tek 0,8 posto više siromašnih stanovnika. Stručnjaci Svjetske banke izradili su za sva tri sektora - zdravstvo, mirovine te socijalnu pomoć i dječji doplatak, analizu problema koji su doveli do ovakvog odnosa te preporuke kratkoročnih, srednjoročnih ili dugoročnih mjera za njihovo rješavanje. Neki od temeljnih problema zdravstvenog sektora, koji su doveli do visokih deficita i akumuliranja neplaćenih obveza, stoji u analizi, rastući su izdaci, uz sve manji broj osiguranika, brojna oslobađanja od plaćanja doprinosa, kao i prekomjerno korištenje specijalističkih i bolničkih usluga. Tako su neke od kratkoročnih preporuka zamrzavanje plaća u tom sektoru, kao i povećanje participacije (koja u drugim europskim zemljama iznosi 7 do 10 posto ukupnih zdravstvenih prihoda, a u Hrvatskoj tek jedan posto) te smanjenje oslobađanja od plaćanja participacije, koje bi trebalo ograničiti samo na djecu, nezaposlene i korisnike socijalne pomoći. Među dugoročnim preporukama su, primjerice, daljnja privatizacija zdravstvenog sektora, ali i smanjivanje izdataka za npr. povrat sredstava pogrebnih troškova ili troškova prijevoza, bolovanja, porodiljske naknade i sl. Mirovinski sustav, smatraju eksperti Svjetske banke, opteretili su nepogodna demografska kretanja, rat i tranzicijska recesija, te su mirovine učinili jednim od najvećih izvora fiskalnih pritisaka. Osnovni razlog povećanju izdataka, stoji u analizi, bili su brojna otpuštanja unazad deset godina te ulazak u mirovinski sustav novih kategorija invalida i branitelja Domovinskog rata. Iako je Hrvatska usvojila program mirovinske reforme, procjenjuje se da će cijeli sustav i 2002. godine biti u deficitu. Stoga se predlaže niz mjera reforme kako sustava mirovina pokrivenih doprinosima, tako i sustava mirovine pod povlaštenim uvjetima. Među najhitnije mjere u Studiji su uvrštene, primjerice, povećanje kontrole nad stjecanjem prava na invalidsku i vojnu invalidsku mirovinu, izbjegavanje smanjivanja doprinosa, izbjegavanje umirovljenja kao rješenja za preveliku zaposlenost u javnom sektoru. U dugom se roku preporučuje npr. usklađivanje mirovina civila, vojnika, policajaca i branitelja te poboljšanje prikupljanja doprinosa kod poljoprivrednika i osiguranika koji prihode ostvaruju od vlastite djelatnosti. Kao vrlo značajno ističe se izbjegavanje daljnjeg odgađanja u stvaranju individualnih računa (treći stup mirovinske reforme predviđen za siječanj 2002. godine), budući da bi ono moglo ugroziti financijsku stabilnost prvog stupa te u nepravedan položaj dovesti mlađe osiguranike. Sustav socijalne skrbi, pak, obilježen je nedovoljnom koordinacijom između raznih programa, različitim kriterijima ostvarivanja prava te korisnicima često nejasnim pravima u vezi sa socijalnom pomoći, koja su ponekad prepuštena odluci službenika. U Svjetskoj banci stoga smatraju da bi se značajnija smanjenja siromaštva ovim programima mogla postići prenamjenom sredstava i poboljšanom koordinacijom između socijalnih programa, posebno onih najznačajnijih - socijalne pomoći i dječjeg doplatka. Kao kratkoročne mjere reformi tih dvaju programa preporučena je, između ostalog, prilagodba praga stjecanja prava na dječji doplatak ukoliko praćenje izdataka za taj program pokaže da su postali prevelik fiskalni pritisak, ali i preispitivanje automatskog prava doplatak za određene grupe, poput obitelji branitelja, ukoliko se ne dokaže da one značajno siromašnije od prosjeka. U srednjem će roku biti potrebno i preispitati obuhvat dječjih doplataka te njihov utjecaj na smanjivanje siromaštva u usporedbi s programom socijalne pomoći, a na osnovu tog preispitivanja odrediti i raspodjelu financijskih sredstava za ta dva programa, predlažu stručnjaci Svjetske banke. 12. Svjetska banka: Analiza javnih rashoda i proračunskih institucija RH Izdaci javnog sektora u Hrvatskoj za plaće i nadnice dosežu gotovo 12 posto BDP-a, što je dvostruko više od prosjeka za ostale tranzicijske zemlje u regiji, a budući da broj zaposlenih u tom sektoru ne odskače značajnije od prosjeka regije, rashodi za plaće moraju se smanjiti, i to tako da plaće moraju ostati zamrznute, djelomično se mora smanjiti broj zaposlenih te se mora kontrolirati porast plaća u javnim poduzećima. To je jedna od preporuka glede smanjivanja proračunskih troškova iz nacrta studije "Hrvatska: Uspostava fiskalne održivosti i povećanje učinkovitosti - analiza javnih rashoda i proračunskih institucija", koju je izradio ekspertni tim Svjetske banke, a koja je u utorak predstavljena saborskim zastupnicima, vladinim dužnosnicima, predstavnicima sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca i dr. U Studiji se, osim pregleda makroekonomskog okruženja i fiskalnog položaja Hrvatske unazad deset godina, daje i analiza strukture rashoda, određuju se ključni problemi te se daju preporuke u vezi s tim problemima, i to u sedam sektora - plaćama u javnom sektoru, zdravstvu, mirovinama, obrazovanju, socijalnoj pomoći i dječjem doplatku, prometu te obrani. Poseban dio Studije bavi se upravljanjem proračunom. Detaljnim analizama trenutnog stanja u pojedinim sektorima, stručnjaci Svjetske banke "izvlače" najveća opterećenja za proračun u tim sektorima te daju prijedloge kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera za njihovo smanjenje. Naime, kako je istaknuto na današnjem predstavljanju, jedan od ključnih izazova pred hrvatskom Vladom, a u cilju održivog razvoja, jest reforma javnog sektora, s ciljem smanjivanja njegove veličine, kao i sužavanja fiskalnog deficita. Kako je prostor za povećanje proračunskih prihoda sužen, najveći dio prilagodbi morat će se izvršiti na području javnih izdataka, odnosno kroz smanjivanje razine javne potrošnje uz istovremeno poboljšanje njene efikasnosti. Upravo pomoć Vladi u implementaciji programa fiskalnih reformi i jest cilj ove Studije, rečeno je na današnjem predstavljanju. Studiju je izradio niz stručnjaka Svjetske banke predvođenih Marcelom Bisognom i Sanjom Madžarević-Šujster, a u suradnji s Ministarstvom financija, koje je uspostavilo i posebno koordinacijsko tijelo i radnu grupu za pomoć pri konzultacijama tijekom njene pripreme. Tijekom izrade Studije, tim Svjetske banke surađivao je s ministarstvima rada i socijalne skrbi, zdravstva, prosvjete, prometa, obrane i pravosuđa, kao i s predstavnicima HZZO-a, lokalne uprave i samouprave te zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i Instituta za javne financije. 13. Dobit poslovnih banaka 1,7 milijardi kuna Financijski rezultati poslovnih banaka u Hrvatskoj u 2000., gledano u cjelini, znatno su povoljniji nego u godini prije - konsolidirani financijski rezultat je pozitivan i iznosi 1,7 milijardi kuna, što je za 900 milijuna kuna više nego u 1999. Od ukupno 44 poslovne banke njih 37 ostvarilo je dobit tekuće godine u ukupnom iznosu od 1,9 milijardi kuna, dok je sedam banaka iskazalo ukupne gubitke od 252,6 milijuna kuna, podaci su iz Informacije Zavoda za platni promet o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja banaka u 2000. godini. Sudeći po ostvarenim rezultatima, ocjenjuju u ZAP-u, moglo bi se reći da je prošla godina za hrvatsko bankarstvo značila godinu oporavka, odnosno konsolidacije i restrukturiranja. Pojedinačno iskazani podaci za pojedine banke, napominju istodobno iz ZAP-a, upozoravaju na sve izraženiju tendenciju koncentracije u hrvatskom bankarstvu. Tako se po visini udjela u ukupnoj dobiti izdvajaju četiri banke - Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Riječka banka i Raiffeisenbank Austrija Zagreb. Te četiri banke u dobiti cjelokupnog bankarskog sektora u Hrvatskoj sudjeluju sa visokih 78,5 posto ili sa 1,5 milijardi kuna, što je 840 milijuna kuna više nego godine prije. Po visini ostvarene dobiti prednjači Zagrebačka banka koja u ukupno ostvarenoj dobiti cjelokupnog bankarstva sudjeluje sa 47,4 posto. Doda li se tome udjel Privredne banke Zagreb od nešto manje od 20 posto, proizlazi da je u te dvije vodeće banke ostvareno više od dvije trećine ukupne dobiti u hrvatskom bankarstvu u 2000. Nakon četiri vodeće, izdvaja se još šest banaka (Bank Austria Creditanstalt Croatia, Erste & Steiermarkische bank, Hypo Alpe- Adria-Bank, Splitska, Varaždinska i Požeška banka) u kojima je ostvarena ukupna dobit od 231,2 milijuna kuna ili 12 posto ukupne dobiti. Ostalih 27 banaka realiziralo je ukupno 180,6 milijuna kuna dobiti, ili 9,5 posto. Ukupni pak gubici u tekućoj godini, koje je iskazalo sedam banaka, veći su od onih u godini prije za 6,4 posto, a iskazani iznosi kreću se najnižih 50,4 tisuće kuna do najviših 98,3 milijuna kuna. Pritom dvije banke - Istarska banka iz Pule i osječka Slavonska banka - sudjeluju u ukupno iskazanim gubicima sa gotovo 76 posto. Koncentracija u hrvatskom bankarstvu vidljiva je i iz podataka o ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj koja je na kraju prošle godine iznosila 112,9 milijardi kuna i u odnosu na godinu prije porasla je za 24,2 posto. Na četiri vodeće banke, svrstane po visini ostvarene dobiti (Zagrebačka banka, PBZ, Riječka banka, RBA) odnosi se 58,7 posto ukupne bankovne aktive. Pojedinačnu bilančnu sumu veću od tri milijarde kuna iskazalo je osam banaka, a one u strukturi ukupne aktive sudjeluju sa 74,9 posto. Kod devet uglavnom manjih banaka zabilježen je pad vrijednosti aktive, a kod svih ostalih rast. Prihodi banaka u prošloj su godini iznosili 11,6 milijardi kuna, ili 12,1 posto više nego u godini prije, a rasli su brže od rashoda za 8,5 indeksnih poena. Rashodi banaka bili su 9,8 milijardi kuna, odnosno za 3,6 posto veći nego u 1999. U strukturi ukupnih prihoda poslovnih banaka najzastupljeniji su prihodi od kamata s udjelom od 69,6 posto (prema 70,5 posto u 1999.) Prihodi od kamata lani su iznosili 8,1 milijardu kuna, što je za 10,8 posto više nego u godini prije. Pritom je više od dvije trećine kamatnih prihoda ostvareno na temelju odobrenih bankarskih kredita. Ti su prihodi lani iznosili 5,5 milijardi kuna (0,6 posto više nego u 1999.), od čega je 48 posto odnosi na kamate na temelju odobrenih kredita obračunate trgovačkim društvima, 42,2 posto stanovništvu, a preostalih 9,8 ostalim sektorima. Po podacima ZAP-a, u strukturi rashoda hrvatskih poslovnih banaka lani nije bilo značajnijih promjena - kamatni trošak zastupljen je sa 38,5 posto, administrativni troškovi 33,6 posto i ostali redovni troškovi sa 19,6 posto. Ukupni kamatni troškovi banaka iznosili su 3,8 milijardi kuna, što je 6 posto odnosno 213,3 milijuna kuna više nego u godini prije. U njihovoj su strukturi najzastupljeniji - sa 68,6 posto kamatni troškovi na primljene depozite, dok se na kamatne troškove na primljene kredite odnosi 29,6 posto. Pritom je udjel tih dvaju troškova u ukupnim kamatnim troškovima zadržan na gotovo istoj razini kao i prethodne godine. Na ime kamata na primljene depozite banke su lani izdvojile 2,6 milijardi kuna, ili 191,9 milijuna kuna više nego u 1999., pri čemu više od 69 posto tih kamata pripada stanovništvu. Napominjući da su opći administrativni troškovi prema prethodnoj godini porasli za 14,8 posto na 3,3 milijarde kuna, u ZAP-u ocjenjuju da visoka razina tih troškova u strukturi ukupnih rashoda upozorava na relativnu nerazvijenost hrvatskog bankarskog sustava prema svjetskim trendovima. 14. Rang lista hrvatskih banaka: Uspješna 2000. Analiza poslovanja banaka u prošloj godini odnosno njihovo rangiranje u tradicionalnom izdanju Privrednog vjesnik, upućuje na poboljšanje ukupnog stanja u bankarskom sektoru, uz poruku o povratku povjerenja u domaće bankarstvo. No, posebno brine snažan opadajući trend udjela kredita u aktivi banaka, koji sada iznosi 44,9 posto, a bio je 51,2 posto. Premda su bankarski krediti u prošloj godini porasli 11 posto, pri čemu gospodarstvu tri a stanovništvu 22 posto, smanjenje kredita u aktivi je, kaže dr. Žarko Primorac, najporazniji pokazatelj jer je upravo kreditiranje osnovna funkcija komercijalnog bankarstva. U uvjetima visokog rasta depozita, s razvojnog aspekta to rezultira povećanjem manje atraktivnih bankarskih plasmana, smatra Primorac. Rang-listom, koju već deveti put objavljuje poslovno financijski časopis Privredni vjesnik, obuhvaćene su za 2000. bile 42 banke, od kojih je 35 poslovalo s dobitkom, koji je na razini ukupnog bankarskog sektora iznosio 2 milijarde kuna. Ukupna bilanca banaka povećana je 20,5 posto, kapital 19,3 posto, dobit 178 posto, a štednja od 24 do 29 posto. U isključivo domaćem vlasništvu je 17 banaka, sedam je u isključivo inozemnom vlasništvu, devet je banaka u pretežitom domaćem, a osam u pretežito stranom vlasništvu, dok je samo u jednoj banci podjednako zastupljen i domaći i inozemni kapital. Broj zaposlenih smanjen je neznatno, sa 16.182 na 16.145, broj bankomata povećan je sa 598 na 825, a broj podružnica uvećan je sa 803 na 864. Pet banaka ima aktivu veću od 5 milijardi kuna, 13 ih je s aktivom od jedne do 5 milijardi kuna, osam ih je s aktivom od 0,5 do jedne milijarde kuna, dok ih je najviše, 18, sa aktivom manjom od 500 milijuna kuna. Žarko Primorac, komentator Privrednog vjesnika, ocjenjuje da će upravo tih 18 biti najviše izloženi pritiscima tijekom svog budućeg poslovanja. Po aktivi je na prvom mjestu Zagrebačka banka (32 milijarde kuna), slijedi Privredna banka Zagreb (20,5 milijardi kuna), a sa 8 milijardi kuna na trećem je mjestu Splitska banka. Po dobiti su prva dva mjesta pripala također Zagrebačkoj odnosno Privrednoj banci, a na trećem je mjestu Riječka banka. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski smatra da je došlo do početnih ali značajnih promjena u determiniranju sustava - funkcionira se racionalnije, efikasnije i općenito transparentnije. U bankarskom sektoru u 2000. vidljiv je bio snažan impuls likvidnosti, a tendencija rasta monetarnih agregata nastavljena je i u prvih šest mjeseci ove godine. Primarni je novac veći 22 posto, novčana masa 31, a depozitni novac je povećan 35 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Štedni su pak depoziti povećani čak 51 posto, a povećana ponuda odrazila se na cijene novca. Tako je, kaže guverner, na tržištu novca kamata pala sa 11 na 3 posto, a aktivne kamatne stope banaka smanjene su sa 13 na 9 posto, odnosno i niže isključi li se iz toga visoke kamatne stope po tekućim računima. Sve se to događa u vrijeme održanja stabilnosti cijena, pri čemu bi temeljna inflacija ove godine trebala biti ispod 4 posto. Početkom lipnja zaustavljena je aprecijacije tečaja kune, a tom je operacijom u sustavu bilo 3 milijarde kuna više, od čega polovica otkupom deviza te dodatni iznos smanjenjem obvezne rezerve. Podaci na bolje u bankama su evidentni, ali nisu impozantni kako to brojke pokazuju, smatra guverner, navodeći i primjer da je tako aktiva po zaposlenom u hrvatskim bankama 700.000 dolara, dok je u susjednim zemljama i pet puta veća. Ističući kako je opći dojam poboljšanje općeg stanja, Primorac ocjenjuje da će se nastaviti konsolidacija bankarskog sektora, kao i izlazak s tržišta neefikasnih, i ulazak organiziranijih i sposobnijih. 15. Novi investicijski fondovi Zagrebačke banke - ZB bond i ZB global Dva nova investicijska fonda Zagrebačke banke - ZB bond i ZB global, koja su 05. srpnja počela sa radom ulagat će u visokokvalitetne strane i domaće vrijednosne papire, priopćeno je iz ZB Investa. Imovina fonda ZB global ulaže se u strane i domaće obveznice i dionice, dok se imovina ZB bonda ulaže isključivo u strane i domaće obveznice s investicijskim kreditnim rejtingom, pojašnjavaju u ZB Investu. Investicijski savjetnik za ulaganja na stranim tržištima je jedan od najvećih svjetskih imovina managera - Allianz Asset Management, Muenchen, koji upravlja sa 740 milijardi eura širom svijeta (podaci iz veljače 2001.). Depozitna banka je Zagrebačka banka, stoji u priopćenju, minimalan iznos ulaganja u oba fonda je 100 EUR, a svaka slijedeća uplata 30 eura u kunskoj protuvrijednosti, kažu u ZB Investu. 16. ZABA: Sva stara devizna štednja na raspolaganju štedišama Zagrebačka banka, nastavljajući politiku smanjivanja stare devizne štednje, odlučila je od 9. srpnja u potpunosti na raspolaganje staviti sve devizne depozite prenesene iz drugih banaka. Time Zagrebačka banka svojim klijentima stavlja na raspolaganje preostalu prenesenu deviznu štednju u ukupnom iznosu od 89 milijuna njemačkih maraka. Isplata će se, istaknuli su u Banci, obavljati prema željama klijenata, u originalnoj valuti ili kunskoj protuvrijednosti. Oslobađanjem stare devizne prenesene štednje, Zagrebačka banka omogućava klijentima da raspolažu svojim sredstvima znatno prije zakonski utvrđenog datuma dospijeća isplate zadnjeg obroka i kamate stare devizne štednje, odnosno, znatno prije 31. prosinca 2004. godine. Iz Banke podsjećaju na stalan trend rasta devizne štednje građana, koja zaključno s početkom srpnja ove godine iznosi 4,25 milijarde njemačkih maraka. 17. Sindicirani kredit Riječkoj banci Riječka banka d.d., koja je u većinskom vlasništvu Bayerische Landesbank, sklopila je u ponedjeljak ugovor o sindiciranom kreditu od 85 milijuna eura s grupom europskih banaka, s rokom povrata od 5 godina i jednom godinom počeka. Kredit je realiziran u organizaciji Bayerische Landesbank, a u njemu svojim kapitalom sudjeluje 19 europskih banka. Namjena kredita je stvoriti kvalitetne dugoročne izvore financiranja koji će se usmjeravati u proširenje komitentske strukture banke, time jačati i njezin potencijal, a sredstva kredita koristiti će se i za podržavanje programa postojećih klijenata Riječke banke. Član Uprave Bayerische Landesbank Dietrich Wolf je naveo kako je sindiciranje kredita raspisano na iznos od 40 milijuna eura, ali je nakon velikog odziva na natječaj, kao rezultata dobrog renomea Riječke banke na međunarodnom financijskom tržištu, iznos kredita povećan na 85 milijuna eura. Predsjednik Uprave Riječke banke Ivan Štokić je istaknuo kako ovim ugovorom Riječka banka nedvojbeno potvrđuje da je po kriteriju kapitala, ali i po veličini bilance, prvi put dosegla treće mjesto u hrvatskom bankarstvu. Za klijente Riječke banke taj kredit znači bogatiju ponudu produkata, višu razinu kvalitete usluga i konkurentnije cijene, ali uz dosljedno naglašeni princip sigurnosti i stabilnosti. 18. Hypo Alpe-adria-bank započela s poslovanjem u euru Od 30. lipnja ove godine Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. preračunala je u euro sva sredstva u valutama 12 zemalja članica Europske monetarne unije (EMU) koja su bila položena na devizne račune pravnih osoba i građana. Time je Banka, šest mjeseci prije uvođenja eura, započela usklađivanje s tim najvećim projektom u monetarnoj sferi današnjice, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare povodom predstavljanja niza aktivnosti upoznavanja klijenata s uvođenjem eura. Također, Hypo Alpe-Adria-Bank potpisala je 21. veljače ove godine s Europskom središnjom bankom (ECB) sporazum o partnerstvu - Euro 2002 Partnership, koja joj omogućuje pristup informacijama relevantnim za uvođenje eura te podršku provođenju projekta i time je postala prva hrvatska banka - partnerica. Prema riječima člana Uprave Banke Igora Kodžomana, iako Hrvatska nije članica EMU, uvođenje eura imat će i za nas dalekosežne posljedice, posebno ako se uzme u obzir da se dvije trećine hrvatske vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje s zemljama EMU te da je Hrvatska i službeno postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji (EU). Zbog toga je Banka započela s nizom aktivnosti, kojima je cilj educirati, odnosno upoznati sve klijente s rokovima, odnosima tečajeva nacionalnih valuta i eura, postupku njihove zamjene, kao i svim ostalim informacijama vezanim uz taj proces, kazao je Kodžoman. U poslovanju s pravnim osobama, osim konverzije 12 valuta u euro, od 11. lipnja ove godine u toj su banci i svi krediti uz valutnu klauzulu neke od 12 članica EMU vezani uz euro, s time da su rokovi i visina kamate ostali nepromijenjeni. U Hypo banci ističu kako će se naplate i plaćanja po svim instrumentima u međunarodnom platnom prometu do kraja ove godine moći obavljati i u nacionalnim valutama i u euru. Garancije i akreditivi izraženi u nekoj od nacionalnih valuta, pak, smatrat će se važećima i nakon 1. siječnja 2002., ali će biti vođeni u euru. Za građane se, pak, od 1. kolovoza uvedi nova usluga stimulativne naravi - Hypo euro štednja. Riječ je o oročenoj štednji uz fiksnu kamatu u trajanju od 15 mjeseci, koliko ima i zemalja članica EU, a sve štediše sudjeluju i u nagradnoj igri. 19. RZB: Stopa nezaposlenosti u RH ostat će oko 22 posto Unatoč tome što je službena statistika objavila kako je u Hrvatskoj u svibnju, uglavnom zbog sezonskog zapošljavanja, broj nezaposlenih smanjen za 2,4 posto te iako se očekuje i daljnji rast zaposlenosti, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj ipak će se do kraja godine kretati oko 22 posto, stoji u analizi gospodarskih pokazatelja zemalja središnje i istočne Europe za srpanj i kolovoz, koju je izradila austrijska Raiffeisen Zentralbank (RZB). Sezonsko zapošljavanje nije jedini učinak koji RZB-ovi analitičari očekuju tijekom ljetnih mjeseci. Naime, nakon mjesec dana gotovo neprekidnog rasta, tijekom kojih je u odnosu na euro i njemačku marku kuna ojačala za šest posto, taj je rast u lipnju zaustavljen, ali bi se zbog turističke sezone trebao nastaviti. Nastavak aprecijacije mogao bi rezultirati daljnjim intervencijama Hrvatske narodne banke na deviznim tržištima, odnosno otkupom eura. A sama turistička sezona, procjenjuju analitičari RZB-a, bit će uspješnija od prošlogodišnje. To je od presudne važnosti, dodaje se, za hrvatsku bilancu budući da bi vanjskotrgovinski deficit u trećem tromjesečju ove godine dijelom trebao biti pokriven prihodima od turizma. Industrijska bi proizvodnja, pak, na kraju godine trebala biti četiri posto veća nego lani, dok je 2000. ostvarila 1,7-postotni godišnji rast, procjenjuju analitičari RZB-a. Kao potpora toj procjeni je i 8,2 postotni rast industrijske proizvodnje u svibnju u odnosu na isti mjesec lani te 7-postotni rast u prvih pet mjeseci. Značajno je, kaže se nadalje u analizi, da je u prvom tromjesečju ove godine hrvatski BDP porastao za 4,2 posto, uglavnom zbog povećanja u osobnoj potrošnji i investicijama, a pada javne potrošnje. Među značajnijim korporativnim vijestima iz Hrvatske izdvojeno je povlačenje ponude UniCredita i Allianza za kupnju dionica Zagrebačke banke, odnosno njihova najava nove ponude, zbog čega je uz dionice ZABA-e ostala kreditna ocjena "neutralno". Istu ocjenu nosi i Karlovačka pivovara, za koju je izrađena i zasebna analiza. Iako očekuju pozitivno poslovanje Pivovare, ocjena nije poboljšana zbog izostanak znakova likvidnosti te dionice i slabog trgovanja njome. Ocjene "kupiti" RZB-ovi analitičari dodjeljuju dionicama Viktora Lenca i Plive (nakon kupnje dviju njemačkih farmaceutskih tvrtki), a "specijalna kupnja" , koja označava dionice koje treba kupiti, ali njihova vrijednost može ovisiti o vanjskim faktorima (političke prilike, izlazak na nova tržišta, mogućnosti preuzimanja) ocjena je za dionice Podravke i Riviera holdinga. Od političkih zbivanja u Hrvatskoj koja bi mogla biti zanimljiva potencijalnim investitorima, analitičari RZB-a posebno izdvajaju potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EFTA-om, ali i izlazak IDS-a iz vladajuće koalicije. 20. Privredni vjesnik: Investicije će ove godine premašiti amortizaciju Investicije u 2001. godini preskaču amortizaciju, glavni je zaključak trećeg Investicijskog testa hrvatskog gospodarstva koji je izradio Centar za istraživanje konjukture tjednika Privredni vjesnik za Hrvatsku gospodarsku komoru. Kako se navodi u posebnom izdanju posvećenom tom testu, iz njega proizlaze dvije za poslovnu klimu u Hrvatskoj značajne poruke. Prva je da nakon višegodišnje stagnacije, privrednici u 2001. predviđaju znatan porast investicija, osjetno iznad razine amortizacije. Taj trend, ukoliko se nastavi mogao bi biti početak dugoročnijeg rasta i novog investicijskog ciklusa. Druga je poruka investicijskog testa da su najavljene investicije nedvojbeno u funkciji restrukturiranja, a među motivima investiranja posebno je naglašeno uvođenje novih tehnologija. Prvi investicijski test Centar je proveo 1997. godine, drugi 1998. godine, a treći 2000., a njima je pokriveno razdoblje od 1995. do 2000. s predviđanjima za ovu godinu. U posljednjem testu anketirano je 295 prerađivačkih, trgovačkih i građevinskih tvrtki, pri čemu su iz uzorka isključene tvrtke s manje od 20 zaposlenih, budući da se prema metodologiji EU smatra da je njihov obrazac investiranja više slučajan nego sistematski. 21. Novo izdanje novčanice od 5 kuna u optjecaju od 9. srpnja Hrvatska narodna banka pustit će u optjecaj 9. srpnja 2001. nove novčanice od 5 kuna - izdanje 7. ožujka 2001. Na novim novčanicama od 5 kuna zadržana je temeljna boja i osnovni dizajn prethodnog izdanja novčanice, no poboljšana im je papirna osnova i dograđena su zaštitna obilježja. Također, na ovom izdanju više ne stoji "Narodna banka Hrvatske", već sadašnje ime središnje banke "Hrvatska narodna banka". Novo izdanje "petice" nosi i faksimil potpisa sadašnjeg guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog. Stare novčanice od 5 kuna - izdanje 31. listopada 1993. godine - i nadalje će biti u optjecaju kao zakonito sredstvo plaćanja, izvijestili su iz HNB-a. 22. Statistika Prosječna plaća za travanj 3.513 kuna - Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 3.513 kuna, što je u odnosu na ožujak nominalno manje za 0,6 posto, a realno manje za 2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu pak na isti prošlogodišnji mjesec prosječna je neto plaća za ovogodišnji travanj nominalno viša za 9,5 posto, a realno za 2,9 posto, izračunali su statističari. Za razdoblje od siječnja do travnja ove godine prosječna je mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 3.497 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani nominalno više za 8,6 posto, a realno za 2,4 posto. Po visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene za prva četiri ovogodišnja mjeseca među pojedinim djelatnostima prednjače zračni prijevoz sa 5.633 kune, osiguranje i mirovinski fondovi, osim obaveznog osiguranja sa 5.543 kune te financijsko posredovanje sa 5.362 kune, a slijede proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme sa 4.999 kuna, proizvodnja naftnih derivata 4.679 kuna itd. Najniža je pak prosječna mjesečna neto plaća za razdoblju od siječnja do travnja ove godine isplaćena u djelatnosti štavljenja i obrade kože, proizvodnja kovčega i torbi, remenarskih proizvoda i obuće - svega 1.804 kune, a prosjek ispod dvije tisuće statistika iskazuje i kod proizvodnje tekstila u kojoj je prosječna mjesečna neto plaća bila 1.999 kuna. Slijede proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna sa 2.011, prerada drva sa 2.124 kune, proizvodnja namještaja 2.266 kuna itd. U svibnju rast zaposlenosti za 0,6 posto - Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj u svibnju povećan je za 0,6 posto, nakon što je i u mjesecu prije zabilježen rast zaposlenosti za isti postotak. Ukupno zaposlenih u svibnju je u Hrvatskoj bilo 1.327.372, a to je a 0,6 posto više nego u travnju, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u svibnju iznosio 1.034.863 osobe, što je u odnosu na travanj više za 0,5 posto, a iz statističkih se tabela može zaključiti kako je to povećanje dobrim dijelom rezultat sezonskih kretanja. U obrtu i slobodnim profesijama broj zaposlenih u svibnju je narastao za 1,5 posto, na 216.136 osoba. Istodobno, broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilježi blagi pad od 0,1 posto na 76.373 osobe. Na povećanje broja zaposlenih u pravnim osobama u svibnju najviše je utjecao rast zapošljavanja u turizmu - u hotelima i restoranima, naime, u svibnju se u odnosu na travanj bilježi rast za 9,2 posto (na (41.944 zaposlenih). Zanimljivo je da u tome zabilježen porast zapošljavanja žena u hotelima i restoranima za 11,3 posto. U poljoprivredi, u kojoj je u svibnju zaposlenost porasla za 1,4 posto, zaposlenost žena bilježi rast za 4,2 posto. Da je u svibnju uglavnom riječ o povećanom sezonskom zapošljavanju na neki način pokazuju i podaci o tome da je ukupno u prvih pet mjeseci broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj bio za 2,2 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pad cijena na malo i troškova života u lipnju - Cijene na malo u lipnju su u Hrvatskoj bile 0,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu, dok su troškovi života smanjeni 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na lipanj prošle godine cijene na malo porasle su za 4,9 posto, a prema prosincu lani za 2,4 posto. U strukturi maloprodajnih cijena u lipnju u odnosu na prethodni mjesec, cijene robe smanjene su 0,3 posto, dok su cijene usluga porasle 0,1 posto. Pad cijena robe rezultat je pada cijena na malo poljoprivrednih proizvoda-sa sezonskom proizvodima za 1,9 posto i bez sezonskih proizvoda za 1,1 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,6 posto te pića za 0,3 posto. Cijene industrijskih prehrambenih proizvoda u lipnju su porasle 0,6 posto. U okviru cijena usluga, cijene osobnih i stambeno komunalnih usluga porasle su za 0,3 posto, usluga za obrazovanje i kulturu za 0,1 posto. Istodobno, cijene obrtničkih, prometnih, zdravstvenih, administrativnih, financijskih, poštanskih i telekomunikacijskih te usluga socijalne skrbi u lipnju su u odnosu na svibanj ostale na istoj razini. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima su od početka godine do kraja lipnja prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,396 posto ili ukupno za šest mjeseci ove godine za 2,4 posto. Troškovi života su u odnosu na lipanj lani porasli 5,8 posto, dok su prema prosincu lani porasli 3,2 posto. U okviru troškova života cijene roba u lipnju su smanjene 0,4 posto, dok su cijene usluga ostale nepromijenjene prema svibnju. Takvo kretanje indeksa troškova života posljedica je nižih cijena prometnih sredstava i usluga za 1,3 posto, stanovanja za 0,5 posto, prehrane za 0,2 posto, odjeće i obuće, proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu za 0,1 posto, dok su cijene proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja porasle 0,3 posto. Istodobno, cijene administrativnih usluga ostale su na istoj razini. Od početka godine do kraja lipnja troškovi života prosječno su mjesečno rasli po stopi od 0,526 posto ili ukupno za šest mjeseci za 3,2 posto. Blagi rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u lipnju - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u lipnju porasle 0,1 posto prema mjesecu ranije te 4,5 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac prošle godine cijene proizvođača industrijskih proizvoda u lipnju su bile u prosjeku niže za 1,3 posto. Gledano prema glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u lipnju su u odnosu na svibanj veće 0,3 posto, a cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,7 posto. Istodobno, cijene intermedijarnih proizvoda smanjene su 0,5 posto, kapitalnih proizvoda za 0,4 posto, dok su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale razinu iz svibnja. Promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u lipnju je u odnosu na prethodni mjesec rast cijene zabilježen u rudarstvu i vađenju, za 3,5 posto, dok su u prerađivačkoj industriji i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom smanjene 0,1 posto. Rast cijena u lipnju ostvaren je u vađenju sirove nafte i zemnog plina za 4,2 posto, u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme za 2,2 posto, proizvodnji hrane i pića za 0,8 posto, preradi kože, izradi galanterije i obuće za 0,5 posto te proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna i proizvodnji celuloze i papira i proizvoda od papira, za 0,1 posto. Pad cijena ostvaren je u proizvodnji strojeva i uređaja, za 1,6 posto, u proizvodnji koksa i naftnih derivata za 1,4 posto, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 1,2 posto, proizvodnji proizvoda od gume i plastike i proizvodnji električnih strojeva i aparata za 0,8 posto, u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda za 0,5 posto, u vađenju ostalih ruda i kamena za 0,3 posto te u proizvodnji drva i proizvoda od drva, osim namještaja te proizvodnji metala, opskrbi električnom energijom, plinom i parom te proizvodnji proizvoda od metala, za 0,1 posto. U preostalih devet odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u lipnju u odnosu na svibanj nisu se mijenjale. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci porasle 6,1 posto prema istom lanjskom razdoblju. DODATAK FINANCIJSKOM BILTENU Pregled kamatnih stopa banaka i štedionica za srpanj 2001. 1/ KAMATNE STOPE NA DEPOZITE GRAĐANA KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 2,00 Brodsko Posavska banka 1,00 Centar banka 2,00 Convest banka 0,50 Croatia banka 2,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,50 Dubrovačka banka 1,00 Erste & Steiermarkishe bank 1,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 Istarska banka 1,50 Istarska kreditna banka Umag 1,50 Jadranska banka 1,80 Karlovačka banka 1,00-1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka - Nava banka 2,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00 Privredna banka - Raiffeisenbank 2,00 Riadria banka 1,50-2,00 Riječka banka * 1,50-2,00 Sisačka banka * 1,50 (žiro i tekući) Splitska banka 0,50 Varaždinska banka 0,00-2,00 Volksbank do 2,00 Zagrebačka banka 2,00 (žiro i tekući) Štedionica Dora 2,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- - - 5,00 dogovor dogovor dogovor Brodsko Posavska banka 6,20 7,50 8,20 9,00 9,40 9,80 Centar banka 7,00 8,00 9,00 9,50 10,00 10,50 Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 - - Credo banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 7,00 7,50 8,50 9,50 - - Dalmatinska banka 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 10,00 Dubrovačka banka 6,50 7,50 8,10 9,50 10,00 10,00 Erste & Steiermarkishe bank 5,00- 6,00- 7,00- 8,00 dogovor 6,00 7,00 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,50 6,00 7,00 8-8,25 9-9,25 dogovor Istarska banka 7,00 8,00 8,50- 9,50- 10,50- 11,00- 9,00 11,00 12,00 12,50 Istarska kred.banka Umag 7,00 8,00 9,00 10,00 11,50 12,00 Jadranska banka 3,50 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,50 11,50 Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 Međimurska banka 4-5 6-7 7-8 8,5-9,5 8,5-9,5 8,5-9,5 Nava banka 5,00 6,00 7-9 7-9 7-9 7-9 Partner banka 7,00 8,00 9,50 10,50 10,50 10,50 Podravska banka 4,00 4,50 5,50 6,00 7,00 8,00 Privredna banka 5,40 6,40 6,90 7,90 8,40 9,10 Raiffeisenbank 6,60 7,50 8,50 9,00 10,00 10,00 Riadria banka 6,05 7,05 8,05 10,00 11,00 11,00 Riječka banka * 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Sisačka banka * 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 9,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,50- 6,00- 6,25- 7,50- 7,75- 8,00- 6,00 6,80 7,05 8,30 8,55 8,80 Zagrebačka banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 9,00 Štedionica Dora 5,00 7,00 8,30 9,30 9,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 Brodsko Posavska 0,75 0,75 0,75 0,75 0,75 0,75 Centar banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Convest banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 1,50 Croatia banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Dalmatinska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 0,00 Dubrovačka banka 1,00 1,00 0,80 1,00 0,60 0,60 Erste & Steiermarkishe 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 0,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 1,00 1,00 1,00 1,00 0,00 0,00 Istarska banka Pula 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,10 1,10 1,10 1,10 0,20 1,10 Karlovačka banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Nava banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 1,50 Podravska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Privredna banka 0,75 0,75 0,75 0,75 0,50 0,55 Raiffeisenbank 0,75 0,75 0,75 0,75 0,30 - Riadria banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka * 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka * 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank 1-2,5 1-2,5 do 1,5 1-2,5 do 1 - Zagrebačka banka 0,25 štedna knjižica, 0,50 devizni račun Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE EURO DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia - 1,75- 2,25- 3,00- - - 2,75 3,50 4,25 Brodsko Posavska banka 3,00 3,80 4,50 6,00 6,80 7,20 Centar banka 3,50 4,50 5,00 6,00 6,50 7,50 Convest banka 2,40- 2,60- 3,70- 3,85- - - 3,10 3,70 3,90 4,30 Credo banka 3,50- 4,00- 5,00- 5,50- 6,50- 7,00- 4,50 5,00 5,50 6,50 7,50 8,00 Croatia banka 3,00 4,50 5,00 5,50 6,50 7,00 Dalmatinska banka ** 3,40- 3,50- 3,60- 3,70- 3,70- 3,70- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Dubrovačka banka 2,70- 3,10- 3,90- 4,20- 5,20- 5,50- 3,20 4,00 4,50 4,80 5,70 6,10 Erste & Steiermarkishe 3,00- 3,80- 4,50- 5,00- dogovor 3,50 4,25 5,50 6,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 2,50- 3,25- 4,00- 4,50- 5,00- dogovor 3,25 4,00 4,75 5,75 6,25 Istarska banka promj. 3,00 4,00 4,50 4,80 5,00 5,50 fiksna 3,40 3,50 3,60 3,70 dogovor dogovor dogovor dogovor Istarska kreditna 2,80- 3,10- 4,00- 4,50- 5,30- retna š. banka Umag** 3,80 dogovor dogovor dogovor dogovor 5,20 Jadranska banka 1,30- 2,30- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 1,80 2,80 4,50 6,50 7,50 8,50 Karlovačka banka 2,60- 2,80- 3,10- 4,00- 5,40- 5,70- 3,60 4,50 5,10 5,30 6,80 7,10 Kreditna banka Zagreb 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka - 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 4,00 4,50 5,00 5,50 6,50 Nava banka 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 8,00 Partner banka 3,50 4,50 5,50 6,50 6,50 6,50 Podravska banka 2,00 3,00 5,00- 5,50- 6,00 6,50- Privredna banka ** 2,20- 2,40- 2,60- 3,25- 4,15- 4,45- 3,20 4,00 4,25 4,60 5,65 6,10 Raiffeisenbank 2,50 3,50- 4,25- 4,50 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 4,70- 3,80 4,90 5,20 5,60 6,60 7,10 Riječka banka * 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 5,00- 3,30 4,30 4,50 5,00 6,00 6,50 Sisačka banka * 2,60- 2,90- 3,90- 4,20- 5,60 6,10 3,20 4,00 4,30 4,70 Splitska banka *** 1,90- 2,20- 2,40- 2,90- 3,20- 3,30- 3,60 4,20 4,50 4,90 5,00 5,10 Varaždinska banka - 2,20 3,65 3,85 5,00 5,50 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka ** 2,20- 2,40- 2,50- 3,30- 4,30- 4,50- 3,05 3,65 3,85 4,25 5,50 5,95 Štedionica Dora 2,30 4,30 6,00 7,30 7,50 - * kamatne stope od lipnja 2001. Privredna banka ** Zagrebačka banka ** Istarska kreditna banka Umag ** - - kam. stope na oročenja iznad 100.000 DEM ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Splitska banka*** - na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa Dalmatinska banka ** - na oročenja iznad 50.000 DEM kamatna stopa po dogovoru KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia - 2,50- 2,75- 3,25- - - 3,50 3,75 3,90 Brodsko Posavska banka 3,00 3,70 4,40 5,90 6,70 7,10 Centar banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 Convest banka 2,50- 2,70- 3,80- 4,40- - - 3,20 3,80 4,10 4,45 Croatia banka 3,00 4,50 5,00 5,50 6,50 7,00 Credo banka 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Dalmatinska banka ** 3,00- 3,10- 3,20- 3,30- 3,30- 3,30- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Dubrovačka banka 3,50- 3,70- 4,20- 4,70- 5,50- 6,20- 4,20 4,70 5,10 5,40 6,30 6,70 Erste & Steiermarkishe 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- dogovor 4,00 5,50 6,50 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 3,75 4,25 4,75 5-5,25 5,5-5,75 dogovor Istarska banka promj. 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 7,00 fiksna 3,00 3,10 3,20 3,30 dogovor dogovor dogovor dogovor Istarska kreditna 3,50- 3,70- 4,30- 4,60- 5,30- renta š. banka Umag** 4,10 dogovor dogovor dogovor dogovor 5,30 Jadranska banka 1,30- 1,80- 2,80- 4,80- 5,80- 6,80- 1,80 2,30 3,30 5,30 6,30 7,30 Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,20- 5,40- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,20 7,00 7,50 Kreditna banka Zagreb 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka - 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,50- 4,50 5,00 5,50 6,00 7,00 Nava banka 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 8,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Podravska banka 3,50 4,00 4,50 5,00 5,25 5,60 Privredna banka ** 2,25- 2,45- 2,65- 3,30- 4,20- 4,50- 3,25 4,05 4,30 4,65 5,70 6,15 Raiffeisenbank 2,25 3,25- 4,00- 4,25 4,50- 4,75- 2,75 4,50 4,75 5,00 5,50 6,00 Riadria banka 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 5,10 6,50 7,10 7,40 8,10 8,50 Riječka banka * 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 4,80 6,00 6,50 6,80 7,50 7,80 Sisačka banka * 2,60- 2,90- 3,90- 4,20- 5,60 6,10 3,20 4,00 4,30 4,70 Splitska banka*** 1,60- 1,90- 2,10- 2,60- 2,90- 3,00- 3,30 3,90 4,20 4,60 4,70 4,80 Varaždinska banka - 2,20 3,65 3,85 5,00 5,50 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka ** 2,30- 2,50- 2,60- 3,40- 4,40- 4,60- 3,15 3,75 3,95 4,35 5,60 6,05 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. Privredna banka ** Zagrebačka banka ** Istarska kreditna banka Umag** - - kam. stope na oročenja iznad 100.000 DEM ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Splitska banka*** - na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa Dalmatinska banka ** - na oročenja iznad 50.000 DEM kamatna stopa po dogovoru 2/ KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia po dogovoru Brodsko Posavska banka 0,75 Centar banka 2,00 Convest banka 0,50-2,50 Croatia banka 2,00-3,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 1,25 Erste & Steiermarkishe bank 1,50 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,40 Karlovačka banka 1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 2,00 Partner banka 1,00 Podravska banka 1,00-4,00 Privredna banka 1,25 Raiffeisenbank 1,25 Riadria banka 1,25 Riječka banka * 1,50 Sisačka banka * 1,50 Splitska banka 2,00 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 1,75 Zagrebačka banka 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (%GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 8,70 9,20 9,50 Centar banka 7,00 8,00 prema dogovoru Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 - - Credo banka 5,00 7,00 8,00 9,00 dogovor Croatia banka 6,50 7,00 7,50 8,50 - - Dalmatinska banka 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 8,00 Dubrovačka banka 6,00 7,50 8,00 8,25 - - Erste & Steiermarkishe bank 3,50- 4,25- 4,50- 5,00- dogovor 5,00 5,50 6,00 6,50 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00- 5,25- 5,50- 6,00- 7,50- - 5,50 5,75 6,25 6,50 8,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 3,00 4,50 7,00 8,00 9,00 10,00 Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 poseban ugovor Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 prema dogovoru Međimurska banka 3,50- 4,00- 4,50- 5,50- 6,00- 6,00- 4,00 4,50 5,50 6,00 6,65 6,65 Nava banka 5,00 6,00 7-9 7-9 7-9 7-9 Partner banka 7,50 8,75 9,00 9,50 dogovor Podravska banka 4,00 4,50 5,50 6,00 7,00 8,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka 6,50 7,50 7,75 8,00 - - Riječka banka * 7,50 8,50 8,75 9,00 10,00 10,00 Sisačka banka * 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,30 5,60 6,50 7,00 7,00 7,00 Zagrebačka banka 5,50 6,00 6,50 7,00 7,00 7,00 6,00 6,50 7,00 7,50 7,50 7,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Convest banka prema odluci banke Credo banka 1,50 1,50 1,00 1,50 0,50 - Croatia banka 1,00 1,00 1,50 1,00 0,50 0,50 Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka 0,75 0,75 0,75 0,75 0,75 0,75 Erste & Steiermarkishe 0,50 0,50 0,70 0,50 0,50 0,70 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 1-4 1-4 1-4 1-4 1-4 1-4 Privredna banka 0,32 0,32 0,28 0,32 0,23 0,37 Raiffeisenbank - - - - - - Riadria banka 0,32 0,32 0,28 0,32 0,23 0,26 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka * prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank prema dogovoru Zagrebačka banka 0,90 0,90 0,80 0,90 0,60 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE EURO DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Croatia banka 70 % 80 % 90 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka * 4,00 4,25 4,50 4,75 dogovor Erste & Steiermarkishe 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- dogovor 3,50 4,00 4,50 5,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 4,125- 4,25- 4,625- 5,25- 5,625- - 4,625 4,75 5,125 5,75 6,125 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,50- 4,50- 5,00 prema dogovoru 5,00 5,00 Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema važećim stopama na eurotržištu Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema sporazumu Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka 3,65- 3,75- 3,85- 3,95- 3,95- 3,95- 4,15 4,25 4,35 4,45 4,45 4,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 100.000 DEM po dogovoru KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka 70 % 80 % 90 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka * 4,00 4,50 5,00 5,25 dogovor Erste & Steiermarkishe 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- dogovor 4,00 4,75 5,25 5,75 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 5,40 5,80 6,00 6,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema važećim stopama na eurotržištu Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema sporazumu Slavonska banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka 3,30- 3,40- 3,50- 3,60- 3,60- 3,60- 3,80 3,90 4,00 4,10 4,10 4,10 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 USD po dogovoru 3/ UVJETI KREDITIRANJA GRAĐANA GOTOVINSKI NENAMJENSKI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 10.000 EUR 5 god. - 0,1/3, 2,3% 11/11,5/ 1/5 12 do 50.000 EUR 10-15 god. - 0,1/5 3% 10/12 Brodsko Posavska banka 20.000 DEM 2 god. - 1/3 - 15 Centar banka do 10.000 DEM 3 god. - - 2-3% 13 i 15 Convest banka 15.000 DEM 1-3 god. - 10% 2% 10,99 Croatia banka 7.500 EUR do 4 god. - 1/10 2% 13-14 - temeljem oročenog depozita 95% iznosa - - 0,5% **** oročenog Dalmatinska banka - - - - - 13,5 Dubrovačka banka 30.000 DEM 1-5 god. - 0,10,20% 2% 11,9-13,9 Erste & Steiermarkishe do 50.000 EUR do 10 god. - 0-20% do 3% 10-12 Gospodarsko kreditna 10.000 DEM 2 god. 20% - - 14-16 Hypo Alpe-Adria-Bank 30.000 DEM 1-5 god. 0/10% 1,5% 11 Istarska banka 10.000 DEM 1-3 god. - 10-20% - 13 Istarska kreditna b.Umag 20.000 DEM do 4 god. - 1:3 2-3% 12,50 - - 2-3% 12,70 Karlovačka banka do 15.000 DEM 1-5 god. - -/20% 3% 13-14 Kreditna banka Zagreb kratkoročni - 18-20 dugoročni - 7-13 Međimurska banka 50.000 DEM 1-3 god. - 15-25% - 9-14* Nava banka 20.000 DEM 5 god. - 20% - 8,5-13 Partner banka 1 god. - - 12-15 1-5 god - 1:3 1,5% 12 1-5 god. - 1:4 1,5% 13 1-5 god. - 1:5 1,5% 15 Podravska banka do 3 god. 1:3/1:5 2,5%+ 9/12 20 kn Privredna banka do 10.000 DEM do 5 god. - 0-10% 2% 13,28/13,48 do 30.000 DEM do 6 god. - 0-10% 2% ili 13,68 Raiffeisenbank 20.000 DEM do 5 god. - - 3% 12,50 hipotekarni 50.000 DEM do 7 god. - 10% 3% 11,00 Riadria banka - 1:10 2,5% 12,39-12,89 Riječka banka * 20.000 DEM do 5 god. - - 1,5% 13 Sisačka banka * do 20.000 DEM 2-5 god. - 1:5 2% 13 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 2% 13,5-13,9 Varaždinska banka 20.000 DEM do 5 god. - 20% - 12 Volksbank do 20.000 EUR do 5 god. - 10 1% 10-12 Zagrebačka banka do 10.000 DEM do 3 god. - 5% i 10% 3% 13,99 20.000 DEM do 5 god. - 15% 2% 13,49 Štedionica Dora do 1 god. - - - 1,00-1,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. Croatia banka **** - kamatna stopa četiri postotna poena viša od kamate na depozit POTROŠAČKI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 10.000 EUR 5 god. - 0,1/3, 2,3% 11/11,5 1/5 /12 - " - - 1/5 - 11-16** - " - - - - 11-16** Centar banka 10.000 DEM do 2 god. - - 1-3% 13-15 Dalmatinska banka - - - 12,00** Dubrovačka banka 20.000 DEM 1-3 god. - 0,10,20% 2% 9,5-13 Erste & Steiermarkishe 6.000 EUR do 3 god - - 2% 12,50 Hypo-Alpe-Adria 20.000 DEM 1-4 god. - - 2% 10,90 Istarska banka 20.000 DEM 1-3 god. - 10-20% - 13 Istarska kred.banka Umag 5.000 DEM do 2 god. - - 2-3% 14 iznad 5.000 DEM do 4 god. - - 2-3% 14 Jadranska banka 20.000 DEM 5 god. - - 2,5 ili 5% 10,00 Karlovačka banka 5.000 DEM do 2 god. - - 2% 13 Međimurska banka 20.000 KN 2 god. - - - 11,49-11,99 Nava banka 20.000 DEM 5 god. - 20% - 8,5-13 Podravska banka 2 god. - 0,5%+ 11,5/15,00 20 kn Privredna banka 20.000 DEM do 5 god. - - 1,5% 13,00** Raiffeisenbank 50.000 DEM 3-5 god. - - 1-3% 7,5-12 Riadria banka - - 2% 11,11 Riječka banka * 10.000 DEM do 3 god. - - 2% 13,5 Sisačka banka * 10.000 DEM 1, 2 god. - - 2% 13 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 2% 9,9-10,9 Volksbank 13.000 EUR do 5 god. - 0-20% 0-4,5% 7,99-14 Zagrebačka banka 40.000 DEM 5 god. - 10% 2-3% 12,49 Štedionica Dora dugoročni - - - 14,9-19,90 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. HVB Bank Croatia **valutna klauzula na EURO Dalmatinska banka **promjenjiva kamatna stopa Privredna banka **promjenjiva kamatna stopa STAMBENI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u% kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 50.000 eur 10-15 god. - 0,1/5 2-3% 9,0 Dalmatinska banka 200.000 DEM do 15 god. - 20% - 9,5 Dubrovačka banka 200.000 DEM 1-15 god. - 0,10,20% 1,5% 9,25- 12,65 Erste & Steiermarkishe ovisno o bonitetu do 15 god. - 10-20% 1,5-2% 8,75-9 Hypo Alpe-Adria-Bank 200.000 DEM 10-15 god. - 10,15, 1,5% 8,00- 20% 8,99 - - 1,5% 10,50 Istarska banka 100.000 DEM 5-12 god. - 20% - 10,00 Istarska kred.banka Umag 150.000 DEM do 15 god. - 10% 2-3% 9,85 Karlovačka banka 100.000 DEM 5-10 god. - 10-15% 1% 9,5-10 Međimurska banka 200.000 DEM 10-15 god. - 20% - 8,95-9,95 Nava banka 150.000 DEM 15 god. 20% - - 8,5-12 Podravska banka 15 god. 1:3/1:5/ 0,5%+ 9/10/11 1:10 20 kn Privredna banka 200.000 DEM do 15 god. - 0-20% 1,5% 8,88/9,38/ 9,88/10,36/ 10,88** Raiffeisenbank 150.000 DEM do 15 god. - 10-30% 1-2% 8,5-9,5 Riadria banka - 1:10 2% 8,88 Riječka banka * 100.000 DEM do 15 god. - 1:10 1,5% od 9,5 Sisačka banka * 100.000 DEM do 10 god. - 20/25/30% 2% 10/10,5/11 Splitska banka 150.000 DEM 1-15 god. - 20% 1% 9,5** Varaždinska banka 150.000 DEM 5-15 god. - 0-20% - 8,99-12 Volksbank 50.000 EURA 15 god. - 0-20% 2% 9-11 Zagrebačka banka do 2.000.000 KN do 15 god. - 0/5/10/20% 1/2% 8,99 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. Splitska banka **promjenjiva kamatna stopa Privredna banka **promjenjiva kamatna stopa KREDITI ZA KUPNJU VOZILA ZA GRAĐANE - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia ** 15.100 EUR 2-5 god. - - 1,5-4% 10,95 Dalmatinska banka ** prema ugovoru o poslovnoj suradnji s - 12,00 prodavateljem Dubrovačka banka 60.000 DEM do 6 god. - 0,10,20% 2-3% 11,99 Erste & Steiermarkishe do 20.000 EUR do 5 god. - 0-10% 2% 12,00 Hypo-Alpe-Adria 40.000 DEM 1-7 god. - - odluka 11,00 Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% - 12,00 Istarska kred.b. Umag 45.000 DEM do 5 god. - - 2-3% 11 i 13 Karlovačka banka 30.000 DEM 5 god. - - 3% 11,5-12 Međimurska banka** 30.000 DEM 1-3 god. - 20% - 12,99 Podravska banka do 5 god. - 1:3/1:5 2,5%+ 9/12 20 kn Privredna banka 100.000 DEM 6-7 god. - - 2% 11,99/12,99 Raiffeisenank 40.000 DEM 6 god. - - 1-3% 11-12 Riadria banka - - 2% 11,11 Riječka banka * 40.000 DEM do 5 god. - - 1% 11,5 Splitska banka 30.000 DEM 1-3 god. - - 2% 10,9 4-5 god. - - 2% 11,9 Varaždinska banka** - 5 god. - - - 12 Volksbank 20.000 EUR do 5 god. - - 2% do 11,50 Zagrebačka banka 40.000 DEM do 5 god. - 10% 2-3% 12,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. HVB Bank CroatiaCredit.**kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka, **promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka, **kamata uz valutnu klauzulu Varaždinska banka, **pri iznosu većem od 7.000 DEM potrebna je uknjižba hipoteke 4/ UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA KRATKOROČNI KREDITI PRAVNIM OSOBAMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ visina kamatna kredita učešće naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 0,3-1% 12-18 Centar banka - 300kn+1% 11-18 Convest banka ovisno o bonitetu - 0,25% mj. 10-13 ili 1% Credo banka - u kunama - - 12,6-15,8 - u devizama - - do 18 Croatia banka - 1-2,5% 11,5-18 Dalmatinska banka prema ugovoru - - 12,5-15,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke 500kn - 1% 9-16 Erste&Steiermarkishe neograničeno - 0,5-3% 9-16 za likvidnost do 1% 10-16 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 12-18 banka sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen - 0,5-1% 10-14 Istarska kred. banka Umag u kunama - 0,5-2% 14,00 u devizama - 0,5-2% 14,00 Jadranska banka nije određen - 1-6% 7-20 Karlovačka banka -u kunama - 1-2% 15-22 -uz valutnu klauz. - 1-2% 10-20 Kreditna banka Zagreb - - 10-24 Međimurska banka visina mjesečne - 10-19 realizacije Nava banka prema kred. sposob. - - 10-18 Partner banka - 0,3-1% mj. 12-18 Podravska banka - - 9-17,5 Privredna banka kamatna stopa određuje se u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema rizičnosti skupine kojoj klijent pripada Raiffeisenbank - 0,5-1% 9-17 Riadria banka - krediti u kunama do 20% depozit 1% 13,5-17 - s valutnom klauzulom i do 20% depozit 1% devizni 11-15 Riječka banka * ovisi o zahtjevu - do 1% 13-17 te ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka * ovisno o bonitetu i kreditnoj sposobnosti 1-4% 12- 20 Splitska banka ovisno o bonitetu i kred. sposobnosti - 14-18 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 11-14 Volksbank - - 9,50-15** Zagrebačka banka - krediti u kunama * 12,00 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,00 - devizni (DEM) * 10,00 - revolving za kartično poslovanje * 10,00 - okvirni po žrn po principu tekućeg * 20,00 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. DUGOROČNI KREDITI PRAVNIM OSOBAMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit visina kamatna kredita naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka - - 0,3-1% 8-12 Centar banka - - 300kn+1% 10-13 Convest banka ovisno o bonitetu - - 1% 9-12 Dalmatinska banka prema ugovoru - 12,5-15,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 1,2-1,5% 9-15,5 i instrumentima osiguranja Erste & Steiermarkishe neograničeno - - 0,5-3% 6,5-14 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - - 14-16 banka sposobnosti tražioca kredita - po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen do 30% - 2% 9-11 Istarska kred.b.Umag - kunski - - 2% 14,00 - devizni - - 2% 13,00 - u kunama - 30% 2% 8,00 - u devizama - 15% 2% 8,50 - u devizama - 1:3 2% 9,00 - u devizama - 1:5 2% 9,50 Jadranska banka nije određen - - 1-6% 7-20 Karlovačka banka - - 1% 10-16 Kreditna banka Zagreb - - - 8-18 Međimurska banka - - 15-25% - 9-14** izvor EBRD - - - 12 Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni - 10-15 Partner banka prema izvoru i programu - 0,5-1% 3-9 izvor HBOR Podravska banka - - 1,5% 11,00 iz programa poticaja - - - 8,00 za razvoj seoskog turizma - - 8,00 Privredna banka kamata se određuje prema rizičnoj skupini kojoj klijent pripada Raiffeisenbank - - 1-2% 9-17 Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 1-2% 13,75-18,25 - s valutnom klauzulom 10-30% i devizni 1-2% 11,25-16,25 Riječka banka * ovisno o zahtjevu 0/25% - do 1% 9-11 i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka * ovisno o bonitetu i kreditnoj sposobnosti 3% 12-20 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj - 14-16 sposobnosti Varaždinska banka ovisno o kriteriju - prema - 8,5-13 rangiranja komitenta ugovoru Volksbank 30% - - 9-14** Zagrebačka banka - krediti u kunama * 12,5-13 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,5-12 - devizni (DEM) * 10,5-11 - za kupnju automobila * 12,90 - malo gospodarstvo * 8-10 - podrška malom gospodarstvu (suradnja Caritas) * 11,00 - poticanje malog poduzetništva 9,00 - za razvoj turističke djelatnosti 9,49 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. Međimurska banka**- kamatna stopa uz valutnu klauzulu 5/ UVJETI KREDITIRANJA OBRTNIKA KRATKOROČNI KREDITI OBRTNICIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ visina kamatna kredita učešće naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 0,3-1% 15 Centar banka - 300kn+1% 11-18 Convest banka ovisno o bonitetu - 0,25% mj. 10-13 ili 1% Credo banka - u kunama - - 12,6-15,8 - u devizama - - do 18 Croatia banka - 1-2,5% 11,5-18 Dubrovačka banka - 500kn - 1% 9-16 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 12-18 sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen - 0,5-1% 10-14 Istarska banka 50.000 DEM 10% - 11-13* Istarska kred. banka Umag u kunama - 0,5-2% 14,00 u devizama - 0,5-2% 14,00 Jadranska banka nije određen - 1-6% 7-20 Karlovačka banka - 1,5% 15,00 Nava banka prema kred. sposob. - - 10-18 Partner banka - 0,3-1 mj. 12-19 Podravska banka - - 9-17,5 Raiffeisenbank - s valutnom klauzulom - 1-3% 10-13 Riadria banka - krediti u kunama do 20% depozit 1% 13,5-17 - s valutnom klauzulom i do 20% depozit 1% devizni 11-15 Riječka banka * do 200.000 DEM - 500 kn+1,5% 10,50 Sisačka banka * do 100.000 KN - 3%,5% 20,00 Volksbank - - 9,50-15 Zagrebačka banka - krediti u kunama * 12,00 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,00 - devizni (DEM) * 10,00 - revolving za kartično poslovanje * 10,00 - okvirni po žrn po principu tekućeg * 20,00 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. Istarska banka - visina kamatne stope ovisi o poslovanju obrta DUGOROČNI KREDITI OBRTNICIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit visina kamatna kredita naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka 0,3-1% 13-15 Centar banka - - 300kn+1% 10-13 Convest banka ovisno o bonitetu - - 1% 9-12 Dubrovačka banka - - 500kn-1% 9-15,5 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - - 14-16 banka sposobnosti tražioca kredita po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen 30% - 2% 9-11 Istarska banka 50.000 DEM - 20% - 10-12 100.000 DEM - 20% - 10-12 Istarska kred.b.Umag - kunski - - 2% 14,00 - devizni - - 2% 13,00 - u kunama - 30% 2% 8,00 - u devizama - 15% 2% 8,50 - u devizama - 1:3 2% 9,00 - u devizama - 1:5 2% 9,50 Jadranska banka nije određen - - 1-6% 7-20 Karlovačka banka - - 1% 10-16 Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni 10-15 Partner banka prema izvoru i programu izvor HBOR 0,5-1% 3-9 Podravska banka - - 1,5% 11,00 iz programa poticaja - - - 8,00 za razvoj seoskog turizma - - 8,00 Raiffeisenbank - s valutnom klauzulom - - 1-3% 9-10 Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 1-2% 13,75-18,25 - s valutnom klauzulom 10-30% i devizni 1-2% 11,25-16,25 Riječka banka * do 500.000 DEM - - 500kn+1,5% 8,50 Sisačka banka * do 50.000 DEM - 10%, 15% 2% 16, 17,5% Volksbank 30% - 9-14 Zagrebačka banka - krediti u kunama * 12,5-13,00 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,5-12,00 - devizni (DEM) * 10,5-11,00 - za kupnju automobila * 12,90 - malo gospodarstvo * 8-10 - podrška malom gospodarstvu (sradnja Caritas) * 11,00 - poticanje malog poduzetništva 9,00 - za razvoj turističke djelatnosti 9,49 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope od lipnja 2001. Istarska banka - visina kamatne stope ovisi o poslovanju obrta