SKV: SVIJET U 4.30 SATI

ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - WASHINGTON - Hrvatska je u četvrtak učinila još jedan korak ka ostvarenju svog bitnog vanjskopolitičkog cilja - pristupa NATO-u, potpisivanjem Sporazuma i dodatnog protokola o položaju vojnih snaga NATO-a i članica Partnerstva za mir (SOFA) na području Hrvatske. Dokumente je u ime hrvatske vlade potpisao veleposlanik Ivan Grdešić ocijenivši da je Hrvatska "pokazala spremnost prihvatiti uvjete suradnje i ojačati svoj pravni poredak na često politički osjetljivom pitanju boravka oružanih snaga drugih država na svom teritoriju". Američka strana obećala je potporu SAD Hrvatskoj u nastavku procesa pristupa NATO-u i u vezi s Članskim akcijskim planom (MAP) koji bi trebao biti prihvaćen još ove godine. SOFA je multilateralni sporazum kojim se pravno uređuju različita pitanja statusa vojnih snaga NATO-a i Partnerstva za mir na području država članica. Sadržajno on je istovjetan za sve države članice a potpisuje se u SAD jer je američka vlada od prije dvije godine depozitar međunarodnih ugovora za NATO. ZAGREB - General bojnik Rahim Ademi, koji se spominje kao jedan od optuženika Haaškoga suda, izjavio je danas za Hrvatsku televiziju da će se odazvati svakom pozivu tog suda. O tome da se spominje kao jedan od optuženika Haaškog suda rekao je da je čuo putem medija, ali da mu do sada nitko nikakvu optužnicu nije uručio. Vrlo mi je žao, ako postoji ta optužnica, što nisam dao iskaz još prije dvije-tri godine, kada je Haaški sud to od mene tražio, ali me nitko nije obavijestio, rekao je Ademi u središnjem Dnevniku HTV- a. ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivica Račan primio je u četvrtak pismo glavnog tajnika Vijeća Europe (VE) Waltera Schwimmera kojim je glavni tajnik VE pozdravio suradnju hrvatske Vlade s Haaškim sudom te čestitao Vladi na odluci da ispuni svoje međunarodne obveze i udovolji zahtjevu Međunarodnog kaznenog suda (ICTY), priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Schwimmer je u svom pismu izrazio punu podršku Vijeća Europe hrvatskoj Vladi te spremnost da joj pomogne u svim područjima koja su u djelokrugu Vijeća Europe. LJUBLJANA - Nacrt sporazuma o međudržavnoj granici s Hrvatskom svakodnevno se usklađuje i razgovori o tome trebali bi biti završeni za nekoliko dana nakon čega će o njemu biti obaviještena javnost u Sloveniji i Hrvatskoj, izjavio je u četvrtak slovenski premijer Janez Drnovšek. U razgovoru koji je nakon redovne sjednice slovenske vlade s Drnovšekom snimila, a večeras emitirala slovenska televizija, on je rekao da se razgovori s predsjednikom hrvatske vlade vode u konstruktivnom ozračju, te da sporazumom o granici Slovenija postiže svoje temeljne ciljeve razgraničenja na moru, kako u Piranskom zaljevu tako i na otvorenom moru. ŽENEVA - Mađunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u Haagu nije izdao zahtjev za uhićenjem supruge bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića Mire Marković, izjavila je u četvrtak u Ženevi glavna tužiteljica Suda Carla del Ponte. Mira Marković uskoro bi mogla dobiti vizu koja će joj omogućiti posjete suprugu u zatvoru. Zahtjev za izdavanjem vize nedavno je osim Mire Marković podnijela i njezina snaha Milica Milošević. BEOGRAD - General Momčilo Perišić kazao je u četvrtak da mu je Slobodan Milošević u 1996. godini naredio da uhiti vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića i preda ga Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Srbijanski potpredsjednik vlade, Miloševićev načelnik glavnog stožera do 1998. kazao je za Studio B da je odbio izvršiti zapovijed. "U 1996., kako bi usrećio Zapad, Milošević .. je inzistirao na uhićenju Karadžića i njegovu prebacivanju u Haaški sud jer je to bio uvjet ukidanja sankcija" kazao je Perišić. AMSTERDAM - Slobodan Milošević namjerava u roku od četiri tjedna na nizozemskim sudovima osporiti svoje uhićenje i pritvaranje u Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu (ICTY), priopćio je u četvrtak Međunarodni odbor za obranu bivšeg jugoslavenskog predsjednika. "Vrlo brzo će na nizozemskim sudovima biti pokrenuta pravna akcija ... kojom bi se osporila legalnost uhićenja u Jugoslaviji i legalnost pritvaranja u ICTY-ju", rekao je kanadski odvjetnik Christopher Black, član odbora. Međunarodni odbor za obranu Slobodana Miloševića konzultirao se s nizozemskim odvjetnicima oko pokretanja pravne akcije koja bi rezultirala oslobađanjem bivšeg jugoslavenskog predsjednika osumnjičenog za ratne zločine. ATENA - Grčka i Bosna i Hercegovina u četvrtak su u Ateni potpisale sporazum o vojnoj suradnji, izvijestili su ministri obrane dviju zemalja, Akis Tsohatzopulos i Mijo Anić. Tsohatzopulos je kazao kako se sporazum odnosi na suradnju oko obuke vojnika i na razvoj vojne industrije između dviju zemalja. Anić, prvi ministar obrane BiH u posjetu Ateni, izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja ovog "važnog sporazuma koji je dobar početak suradnje između dviju zemalja". SKOPLJE - EU-ov izaslanik u Makedoniji Francois Leotard u četvrtak je izjavio da pregovori o prekidu petomjesečnih sukoba makedonske vojske i albanskih pobunjenika primjenom političkih reformi, nakon višetjednog zastoja, laganim korakom kreću naprijed. Leotard je kazao kako je okvir za pregovore o mirovnom sporazumu, što ga je predstavio zajedno s američkim izaslanikom Jamesom Pardewom, sadrži nove pojedinosti te je pozvao makedonske i albanske čelnike da naprave potrebne kompromise. "Kad bi čelnici bili spremni intenzivnije se angažirati, političko rješenje bilo bi moguće pronaći u predstojeća dva dana", kazao je Leotard nakon sastanka s makedonskim dužnosnicima i političkim predstavnicima makedonskih Albanaca. TIRANA - Glavni tajnik NATO-a George Robertson u četvrtak je izjavio kako je uvjeren da bi snage te organizacije mogle iskoristiti logistiku u Albaniji kada budu razmještene u susjednoj Makedoniji zbog preuzimanja oružja koje bi im trebali predati albanski gerilci. "Znam da je Albanija uistinu spremna pomoći logistikom koja će biti potrebna kada NATO-ove snage budu imale odgovarajuće uvjete da otiđu ondje zbog razoružanja i rasformiranja oružanih skupina u Makedoniji", kazao je Robertson nakon kratkog sastanka s albanskim premijerom Ilirom Metom i visokim albanskim dužnosnicima. S Robertsonom je u Tiranu doputovalo 19 NATO-ovih veleposlanika. Robertson je zahvalio albanskim čelnicima na jasnoj osudi nasilja u Makedoniji. PODGORICA - Voditelj Misije OESS-a na Kosovu, Dan Everts, izjavio je u intervjuu za najnoviji broj podgoričkog tjednika "Monitor" da bi osamostaljivanje i međunarodni subjektivitet Crne Gore pozitivno utjecao i na situaciju na Kosovu. Everts je, tom prilikom, odbacio mogućnost da se u Crnoj Gori može dogoditi nešto slično aktualnim zbivanjima u Makedoniji. On je, uz ostalo, istaknuo da bi Crna Gora mogla biti primjer za čitav Balkan po odnosu prema svojim manjinama. "Znam kako je za vas u Crnoj Gori mnogo utješnije reći da je crnogorska nezavisnost, prije svega, problem, Beograda i Podgorice. PODGORICA - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) pružit će stručnu pomoć pri izradi novog zakona o referendumu u Crnoj Gori, izjavio je u četvrtak voditelj misije OESS-a u toj republici Julian Yates. "OESS ne može izravno učestvovati u izradi novog zakona o referendumu u Crnoj Gori, ali može pomoći pružajući pregled raznih zakonskih rješenja o tome u drugim državama", rekao je Yates prilikom prijema kod predsjednice crnogorskog parlamenta Vesne Perović. Yates je, s tim u vezi, najavio skori dolazak u Podgoricu OESS-ova stručnjaka za pitanja referendumskih zakona o državno-pravnim pitanjima. BELFAST - U novim neredima koji su izbili povodom tradicionalnih mimohoda protestanata, pripadnika Oranskog reda, u četvrtak navečer u Belfastu, ozlijeđeno je pet policajaca, od kojih jedan teže, izvijestila je policija. Svima je pružena liječnička pomoć u obližnjoj bolnici. Do sukoba je došlo u katoličkoj četvrti Ardoyne u sjevernom dijelu Belfasta kada su mladi nacionalisti pokušali preskočiti policijsku prepreku pored koje je prolazila skupina protestanata. Policija je upotrijebila vodene topove pokušavši rastjerati oko 200 mladih prosvjednika koji su prema preprekama bacali molotovljeve koktele. BELFAST - Oko 100.000 pripadnika protestantskog Oranskog reda održalo je u četvrtak širom Sjeverne Irske svoje tradicionalne 12- srpanjske parade. Marševi protestanata protekli su uglavnom mirno, ali je tijekom protekle noći policija koristila vodene topove u sukobima u Armaghu u kojima je ozlijeđeno 19 policajaca i dva civila. Sjevernoirsko Povjerenstvo za parade, koje čine članovi obje vjerske skupine, zabranilo je nekoliko marševa kroz katoličke četvrti. U Belfastu su protestanti svih dobi mahali britanskim zastavama i pjevali, dok su pripadnici Oranskog reda odjeveni u tradicionalne narančaste boje marširali ulicama uz pratnju gajdi i bubnjeva. U Londonderryju su neki članovi Oranskog reda odbili ići planiranim rutama. "Dvanaesti", službeni blagdan u Sjevernoj Irskoj, obilježava najznačajniji datum u povijesti sjevernoirskih protestanata - poraz katoličkog kralja Jamesa II od protestantskog kralja Williama II Oranskog u bitki kod Boynea 1690. godine. BERLIN - Glavni tajnik UN-a u četvrtak je izjavio kako drži da će za praćenje posljednje bliskoistočne mirovne inicijative, koju je predložio bivši američki senator George Mitchell, biti potrebna međunarodna promatračka misija. Na konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora s njemačkim ministrom obrane Rudolfom Scharpingom Kofi Annan izjavio je kako je čelnicima savjetovao da razmotre mogućnost promatračke misije te da donesu odluku o točnome redoslijedu primjene Mitchellova plana. Annan je također izjavio kako drži da se na prekidu eskalacije nasilja u regiji moraju angažirati obje strane, izraelska i palestinska, no problem je u tome što među njima vlada međusobno nepovjerenje. BERLIN - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan u četvrtak je izjavio da bi predstavnici skupine G8 koji će se idući tjedan sastati na summitu u Genovi, trebali ozbiljno shvatiti zabrinutost aktivista antiglobalizacijskih skupina koji su najavili prosvjede. "Njihova zabrinutost je vrlo ozbiljna. Ne govorim o onima koji uništavaju trgovine ili bacaju kamenje. No među prosvjednicima su i ljudi koji postavljaju pitanja i izražavaju strah zbog onoga što nazivamo globalizacijom. Neki smatraju da zbog tog fenomena mogu izgubiti posao ili da globalizacija utječe na uništenje čovjekova okoliša", kazao je Annan u intervjuu za njemački list Sueddeutsche Zeitung daily. LONDON - Svjetske zalihe sirove nafte brže se tope nego što se pronalaze nove, ali sve da se više ne pronađe nijedna kap, sadašnje su količine dovoljne za još 40 godina, stoji u nalazima godišnjeg izvješća ugledne energetske konzultantske tvrtke IHS iz Ženeve. "Potražnja za naftom u svijetu i dalje je veća od novih zaliha i taj se jaz povećava", kaže se u izvješću. Potvrđene zalihe u svijetu sad se procjenjuju na oko 1100 milijardi barela nafte, što je uz sadašnji ritam potrošnje dovoljno za još 41 godinu. Prije deset godina rezerve sirove nafte iznosile su 1207 milijardi barela, odnosno količinu dostatnu za 48 godina, navodi se u izvješću. U proteklom desetljeću proizvodnja je s prosječnih 68,5 milijuna barela na dan porasla na 73,6 milijuna barela.Podaci o zalihama ne uključuju novu naftu koja bi se mogla pronaći u sadašnjim ili budućim istraživanjima.Stanje sa zalihama plina bolje je jer se one, za razliku od naftnih, ne smanjuju. WASHINGTON - Najmanje 700 tisuća ljudi diljem svijeta svake su godine žrtve "trgovine ljudima", a većina od njih su žene ili djeca, kazao je u četvrtak američki državni tajnik Colin Powell predstavljajući prvo godišnje izvješće State Departmenta o ovom problemu. "Nedopustivo je da u 21. stoljeću postoji trgovina ljudima", kazao je Powell ne krijući da je SAD odredište za pedesetak tisuća tih "robova današnjice" svake godine. Powell je najavio da će se vlada u Washingtonu odlučno uhvatiti u koštac s tim problemom. Albanija, BiH, Grčka, Rumunjska, Turska i SRJ uvrštene su u skupinu zemalja s izraženim problemom trgovine ljudima i nedostatnim zakonskim i praktičnim djelovanjem vlasti da to spriječi. Bugarska, Mađarska i Slovenija u skupini su 46 država koje su suočene sa suvremenim ropstvom ali njihove vlasti nastoje onemogućiti takvu trgovinu. Za Hrvatsku SAD nije imao dovoljno podataka za analizu. ŽENEVA - Nedostatak financijskih sredstava, gotovo stalni problem UN-ovih humanitarnih agencija "humanitarni je skandal", kazao je u četvrtak u Ženevi Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Ruud Lubbers. Četiri voditelja UN-ovih humanitarnih agencija - Lubbers, Catherine Bertini zadužena za Svjetski program za hranu, Carol Bellamy iz UNICEF-a i Kenzo Oshima koji je na čelu Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova, na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj u Ženevi uputili su poziv vladama bogatih zemalja da budu darežljivije prema žrtvama sukoba ili prirodnih katastrofa.Lubbers je kao primjer naveo problem oko 4 milijuna afganistanskih izbjeglica, najveće skupine izbjeglica u svijetu, te je obrativši se čelnicima razvijenih zemalja kazao: "Ako želite biti sigurni u to da će se broj afganistanskih državljana pred vašim granicama udvostručiti, tada nastavite s neosiguravanjem sredstava za njih". LONDON - Načelnik stožera izraelske vojske Shaul Mofaz obznanio je plan totalne ofenzive protiv Palestinaca koja bi mogla trajati mjesec dana i uzrokovati 300 poginulih na izraelskoj i nekoliko tisuća na palestinskoj strani, objavio je u četvrtak specijalizirani britanski časopis Foreign Report. Plan pod nazivom "Uništenje Palestinske samouprave i razoružanje svih njezinih snaga" predstavljen je u nedjelju na zatvorenoj sjednici izraelske vlade, a započeo bi zračnim napadima lovaca F-16 i F-15 na Ramallah i pojas Gaze, piše časopis pozivajući se na "informatora koji je vidio rezime plana". Zračnim bi napadima moglo prethoditi topničko bombardiranje instalacija na području pod palestinskom vlašću, a za njima bi u akciju krenulo 30 tisuća izraelskih vojnika, među kojima i specijalne snage te oklopne brgade. Izraelska vojska procjenjuje da bi u slučaju palestinskog otpora mogla pretrpiti oko 1 posto žrtava, odnosno 300 poginulih vojnika. S druge strane, od 40 tisuća palestinskih vojnika dio bi poginuo, a ostatak bi bio zarobljen u logorima. ŽENEVA - Trojica Ruanđana optuženih za genocid, među kojima i jedan bivši ministar, uhićeni su u četvrtak u tri europske zemlje - Švicarskoj, Belgiji i Nizozemskoj, objavila je u Ženevi glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda Carla del Ponte. Ona je rekla kako se radi o bivšem ministru financija, jednom svećeniku i bivšem vojnom kapelanu uhićenom u Ženevi te osnivaču radio postaje koja je pozivala na ubojstva. Oni su optuženi za genocid i zločine protiv čovječnosti, rekla je Del Ponte i najavila njihovo izručenje Međunarodnom kaznenom sudu za Ruandu, čije je sjedište u Arushi (Tanzanija). U zatvoru međunarodnog suda u Arushi za sada se nalazi 47 osoba optuženih ili osuđenih za sudjelovanje u genocidu u kojem je u proljeće 1994. u Ruandi ubijeno između 500 i 800 tisuća Tutsija i umjerenih Hutua. Del Ponte je također naglasila da Italija nije ispunila njezin zahtjev za uhićenjem četvorice Ruanđana, s objašnjenjem da je potrebna suradnja domaćeg zakonodavstva. DŽAKARTA - Gotovo 100 naoružanih pripadnika indonezijskih elitnih policijskih snaga usprotivilo se u četvrtak zapovjedi predsjednika Abdurrahmana Wahida prema kojoj je njihov šef trebao biti uhićen. Najmanje 80 pripadnika elitne mobilne postrojbe, naoružanih automatskim oružjem, okupilo se ispred službene rezidencije šefa policije, generala Bimantoroa. Jedan od časnika pred rezidencijom rekao je da će njegove snage spriječiti uhićenje Bimantoroa. Šef policije trebao je biti uhićen zbog toga što nije poslušao Wahidov ukaz prema kojem je morao podnijeti ostavku. VILNIUS - Litavski parlament u četvrtak je glatko prihvatio program rada vlade ljevičarskog čelnika Algirdasa Brazauskasa, koji je obećao da će ubrzati reforme potrebne za ulazak zemlje u Europsku uniju i NATO. Brazauskas je postao najveći kandidat za mjesto predsjednika vlade nakon što je dosadašnji premijer Rolandas Paksas prije tri tjedna dao ostavku uslijed sukoba s koalicijskim partnerima oko privatizacije i ostalih reformi. Parlament je prošloga tjedna Brazauskasa imenovao mandatarom za sastav nove vlade. Litavski parlament odobrio je Brazauskasov program sa 81 prema 36 glasova, uz šest suzdržanih zastupnika, rekao je predsjednik parlamenta Arturas Paulauskas. BAKU - Mirovni posrednici koji pokušavaju okončati 13-godišnji sukob između Armenije i Azerbajdžana oko Nagorno-Karabaha rekli su u četvrtak da su obje strane ponovno počele koristiti ratnu retoriku koja bi mogla ponovno potaknuti sukobe. Nakon posjeta spornoj pokrajini i prelaska crte razgraničenja, tri posrednika iz Sjedinjenih Država, Rusije i Francuske rekli su da je situacija "opasno krhka" NEW DELHI - Indija je u četvrtak priopćila da je spremna prihvatiti mirovni sporazum sa susjednim Pakistanom, ali bi taj sporazum morao obuhvatiti i gerilske aktivnosti. "Ne bismo bili protiv sporazuma o prekidu rata, ali bi to trebao biti sveobuhvatan sporazum o prekidu rata", rekao je indijski ministar vanjskih poslova Jaswant Singh na novinskoj konferenciji posvećenoj predstojećem indijsko- pakistanskom summitu. "Ali sporazum o prekidu rata koji ne bi isključivao neobjavljene ratove i prekogranični terorizam, zapravo ne bi na pravi način odgovorio na situaciju", rekao je Singh. MADRID - Mohamed ben Sakhria, 34-godišnji Alžirac koji je uhićen u Španjolskoj pod sumnjom da je šef europskog dijela terorističke organizacije saudijskog disidenta Osame bin Ladena, izručen je u četvrtak Francuskoj. Izručenje je odobrio Španjolski nacionalni sud u Madridu, javljaju španjolske novinske agencije. Ben Sakhria je uhićen 22. lipnja u Alicanteu na jugoistoku Španjolske, gdje je, kako se pretpostavlja, čekao nekoga kako bi mu predao krivotvorene dokumente. Osumnjičen je za pripremu napada na ciljeve u francuskom Strasbourgu, uključujući i zgradu Europskog parlamenta i katedralu. Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova opisalo je ben Sakhrija kao "desnu ruku bin Ladena", za kojeg se vjeruje da boravi u Afganistanu. WASHINGTON - Tužiteljstvo u Washingtonu provjerava je li Gary Condit (59), kongresnik iz Kalifornije, prekršio zakon navodnim nagovaranjem jedne od svojih ljubavnica da potpiše izjavu kako će vlastima zanijekati njihovu vezu. U četvrtak se najavljuje da će na temelju te provjere odlučiti o podizanju tužbe zbog ometanja pravosuđa. Condit se proteklih tjedana našao zapleten u vlastite laži, nakon što je pokrenuta istraga o nestanku 24-godišnje Chandre Levy. On je tjednima nijekao vezu s Levyjvom no pritisnut dokazima konačno je priznao da mu je nestala djevojka bila ljubavnica. (Hina) tr tr