SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 12. srpnja (Hina) WASHINGTON - Hrvatska je u četvrtak učinila još jedan korak ka ostvarenju svog bitnog vanjskopolitičkog cilja - pristupa NATO-u, potpisivanjem Sporazuma i dodatnog protokola o položaju vojnih snaga NATO-a i članica Partnerstva za mir (SOFA) na području Hrvatske. Dokumente je u ime hrvatske vlade potpisao veleposlanik Ivan Grdešić ocijenivši da je Hrvatska "pokazala spremnost prihvatiti uvjete suradnje i ojačati svoj pravni poredak na često politički osjetljivom pitanju boravka oružanih snaga drugih država na svom teritoriju". Američka strana obećala je potporu SAD Hrvatskoj u nastavku procesa pristupa NATO-u i u vezi s Članskim akcijskim planom (MAP) koji bi trebao biti prihvaćen još ove godine. SOFA je multilateralni sporazum kojim se pravno uređuju različita pitanja statusa vojnih snaga NATO-a i Partnerstva za mir na području država članica. Sadržajno on je istovjetan za sve države članice a potpisuje se u SAD jer je američka vlada od prije dvije godine depozitar međunarodnih ugovora za NATO. ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivica Račan primio je u četvrtak pismo glavnog tajnika Vijeća Europe (VE) Waltera Schwimmera kojim je glavni tajnik VE pozdravio suradnju hrvatske Vlade s Haaškim sudom te čestitao Vladi na odluci da ispuni svoje međunarodne obveze i udovolji zahtjevu Međunarodnog kaznenog suda (ICTY), priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Schwimmer je u svom pismu izrazio punu podršku Vijeća Europe hrvatskoj Vladi te spremnost da joj pomogne u svim područjima koja su u djelokrugu Vijeća Europe. AMSTERDAM - Slobodan Milošević namjerava u roku od četiri tjedna na nizozemskim sudovima osporiti svoje uhićenje i pritvaranje u Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu (ICTY), priopćio je u četvrtak Međunarodni odbor za obranu bivšeg jugoslavenskog predsjednika. "Vrlo brzo će na nizozemskim sudovima biti pokrenuta pravna akcija ... kojom bi se osporila legalnost uhićenja u Jugoslaviji i legalnost pritvaranja u ICTY-ju", rekao je kanadski odvjetnik Christopher Black, član odbora. Međunarodni odbor za obranu Slobodana Miloševića konzultirao se s nizozemskim odvjetnicima oko pokretanja pravne akcije koja bi rezultirala oslobađanjem bivšeg jugoslavenskog predsjednika osumnjičenog za ratne zločine. "Imam instrukcije Miloševića da pokrenem takvu akciju", rekao je Black, koji je bivšeg jugoslavenskog predsjednika posjetio u zatvoru ranije ovog tjedna. Black je ipak rekao da izgledi za puštanje Miloševića na slobodu "vjerojatno nisu jako dobri". Odbor je osporio legitimitet Haaškog suda i Miloševića proglasio "političkim zatvorenikom", te je ocijenio da Tribunal predstavlja "parodiju i izrugivanje pravde". TIRANA - Glavni tajnik NATO-a George Robertson u četvrtak je izjavio kako je uvjeren da bi snage te organizacije mogle iskoristiti logistiku u Albaniji kada budu razmještene u susjednoj Makedoniji zbog preuzimanja oružja koje bi im trebali predati albanski gerilci. "Znam da je Albanija uistinu spremna pomoći logistikom koja će biti potrebna kada NATO-ove snage budu imale odgovarajuće uvjete da otiđu ondje zbog razoružanja i rasformiranja oružanih skupina u Makedoniji", kazao je Robertson nakon kratkog sastanka s albanskim premijerom Ilirom Metom i visokim albanskim dužnosnicima. S Robertsonom je u Tiranu doputovalo 19 NATO-ovih veleposlanika. Robertson je zahvalio albanskim čelnicima na jasnoj osudi nasilja u Makedoniji. "Važna i jasna poruka da nasilje nije način za koji se treba odlučiti današnji Balkan, koju je uputila Tirana, bila je iznimno korisna u rješenju problema u Makedoniji", ocijenio je Robertson. NATO-ovo izaslanstvo u četvrtak je otputovalo u Sarajevo gdje je planiran njihov susret s mirovnim snagama SFOR-a. PODGORICA - Voditelj Misije OESS-a na Kosovu, Dan Everts, izjavio je u intervjuu za najnoviji broj podgoričkog tjednika "Monitor" da bi osamostaljivanje i međunarodni subjektivitet Crne Gore pozitivno utjecao i na situaciju na Kosovu. Everts je, tom prilikom, odbacio mogućnost da se u Crnoj Gori može dogoditi nešto slično aktualnim zbivanjima u Makedoniji. On je, uz ostalo, istaknuo da bi Crna Gora mogla biti primjer za čitav Balkan po odnosu prema svojim manjinama. "Znam kako je za vas u Crnoj Gori mnogo utješnije reći da je crnogorska nezavisnost, prije svega, problem, Beograda i Podgorice. U stvarnosti, ona bi, zaista, imala utjecaja na situaciju na Kosovu", rekao je Everts, dodajući da, pritom, misli kako bi crnogorska nezavisnost mogla imati vrlo pozitivan utjecaj i na procese na Kosovu. PODGORICA - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) pružit će stručnu pomoć pri izradi novog zakona o referendumu u Crnoj Gori, izjavio je u četvrtak voditelj misije OESS-a u toj republici Julian Yates. "OESS ne može izravno učestvovati u izradi novog zakona o referendumu u Crnoj Gori, ali može pomoći pružajući pregled raznih zakonskih rješenja o tome u drugim državama", rekao je Yates prilikom prijema kod predsjednice crnogorskog parlamenta Vesne Perović. Yates je, s tim u vezi, najavio skori dolazak u Podgoricu OESS-ova stručnjaka za pitanja referendumskih zakona o državno-pravnim pitanjima. On je istaknuo kako je donošenje dobrog zakona o referendumu uvjet, kako za političku stabilnost u Crnoj Gori, tako i za priznanje rezultata tog referenduma od strane međunarodne zajednice. LONDON - Svjetske zalihe sirove nafte brže se tope nego što se pronalaze nove, ali sve da se više ne pronađe nijedna kap, sadašnje su količine dovoljne za još 40 godina, stoji u nalazima godišnjeg izvješća ugledne energetske konzultantske tvrtke IHS iz Ženeve. "Potražnja za naftom u svijetu i dalje je veća od novih zaliha i taj se jaz povećava", kaže se u izvješću. Potvrđene zalihe u svijetu sad se procjenjuju na oko 1100 milijardi barela nafte, što je uz sadašnji ritam potrošnje dovoljno za još 41 godinu. Prije deset godina rezerve sirove nafte iznosile su 1207 milijardi barela, odnosno količinu dostatnu za 48 godina, navodi se u izvješću. U proteklom desetljeću proizvodnja je s prosječnih 68,5 milijuna barela na dan porasla na 73,6 milijuna barela.Podaci o zalihama ne uključuju novu naftu koja bi se mogla pronaći u sadašnjim ili budućim istraživanjima.Stanje sa zalihama plina bolje je jer se one, za razliku od naftnih, ne smanjuju. "Nova otkrića... pokrivaju proizvodnju. Preostale zalihe prirodnog plina procjenjuju se na 166,4 tisuće milijardi kubičnih metara, što je gotovo jednako razini iz 1991.", kaže se u izvješću. Godišnja proizvodnja plina proteklih je deset godina povećana za 16 posto, a zaliha plina ima za još 64 godine, pod pretpostavkom da ne bude novih nalazišta. WASHINGTON - Najmanje 700 tisuća ljudi diljem svijeta svake su godine žrtve "trgovine ljudima", a većina od njih su žene ili djeca, kazao je u četvrtak američki državni tajnik Colin Powell predstavljajući prvo godišnje izvješće State Departmenta o ovom problemu. "Nedopustivo je da u 21. stoljeću postoji trgovina ljudima", kazao je Powell ne krijući da je SAD odredište za pedesetak tisuća tih "robova današnjice" svake godine. Powell je najavio da će se vlada u Washingtonu odlučno uhvatiti u koštac s tim problemom. Albanija, BiH, Grčka, Rumunjska, Turska i SRJ uvrštene su u skupinu zemalja s izraženim problemom trgovine ljudima i nedostatnim zakonskim i praktičnim djelovanjem vlasti da to spriječi. Bugarska, Mađarska i Slovenija u skupini su 46 država koje su suočene sa suvremenim ropstvom ali njihove vlasti nastoje onemogućiti takvu trgovinu. Za Hrvatsku SAD nije imao dovoljno podataka za analizu. ŽENEVA - Nedostatak financijskih sredstava, gotovo stalni problem UN-ovih humanitarnih agencija "humanitarni je skandal", kazao je u četvrtak u Ženevi Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Ruud Lubbers. Četiri voditelja UN-ovih humanitarnih agencija - Lubbers, Catherine Bertini zadužena za Svjetski program za hranu, Carol Bellamy iz UNICEF-a i Kenzo Oshima koji je na čelu Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova, na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj u Ženevi uputili su poziv vladama bogatih zemalja da budu darežljivije prema žrtvama sukoba ili prirodnih katastrofa.Lubbers je kao primjer naveo problem oko 4 milijuna afganistanskih izbjeglica, najveće skupine izbjeglica u svijetu, te je obrativši se čelnicima razvijenih zemalja kazao: "Ako želite biti sigurni u to da će se broj afganistanskih državljana pred vašim granicama udvostručiti, tada nastavite s neosiguravanjem sredstava za njih". "Nedostatak financijskih sredstava humanitarni je skandal, no istodobno je to znak lošeg upravljanja", kazao je. Catherine Bertini podsjetila je na činjenicu da na afričkom rogu živi 11 milijuna ljudi koji stalno gladuju, a Carol Bellamy istaknula je da UNICEF uspio prikupiti samo 44 posto traženih sredstava, što je nedostatno za akcije te humanitarne organizacije. LONDON - Načelnik stožera izraelske vojske Shaul Mofaz obznanio je plan totalne ofenzive protiv Palestinaca koja bi mogla trajati mjesec dana i uzrokovati 300 poginulih na izraelskoj i nekoliko tisuća na palestinskoj strani, objavio je u četvrtak specijalizirani britanski časopis Foreign Report. Plan pod nazivom "Uništenje Palestinske samouprave i razoružanje svih njezinih snaga" predstavljen je u nedjelju na zatvorenoj sjednici izraelske vlade, a započeo bi zračnim napadima lovaca F-16 i F-15 na Ramallah i pojas Gaze, piše časopis pozivajući se na "informatora koji je vidio rezime plana". Zračnim bi napadima moglo prethoditi topničko bombardiranje instalacija na području pod palestinskom vlašću, a za njima bi u akciju krenulo 30 tisuća izraelskih vojnika, među kojima i specijalne snage te oklopne brgade. Izraelska vojska procjenjuje da bi u slučaju palestinskog otpora mogla pretrpiti oko 1 posto žrtava, odnosno 300 poginulih vojnika. S druge strane, od 40 tisuća palestinskih vojnika dio bi poginuo, a ostatak bi bio zarobljen u logorima. ŽENEVA - Trojica Ruanđana optuženih za genocid, među kojima i jedan bivši ministar, uhićeni su u četvrtak u tri europske zemlje - Švicarskoj, Belgiji i Nizozemskoj, objavila je u Ženevi glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda Carla del Ponte. Ona je rekla kako se radi o bivšem ministru financija, jednom svećeniku i bivšem vojnom kapelanu uhićenom u Ženevi te osnivaču radio postaje koja je pozivala na ubojstva. Oni su optuženi za genocid i zločine protiv čovječnosti, rekla je Del Ponte i najavila njihovo izručenje Međunarodnom kaznenom sudu za Ruandu, čije je sjedište u Arushi (Tanzanija). U zatvoru međunarodnog suda u Arushi za sada se nalazi 47 osoba optuženih ili osuđenih za sudjelovanje u genocidu u kojem je u proljeće 1994. u Ruandi ubijeno između 500 i 800 tisuća Tutsija i umjerenih Hutua. Del Ponte je također naglasila da Italija nije ispunila njezin zahtjev za uhićenjem četvorice Ruanđana, s objašnjenjem da je potrebna suradnja domaćeg zakonodavstva. Italija naime, nema zakon koji predviđa postupanje po uhidbenom nalogu Međunarodnog kaznenog suda, ali joj on, po riječima glavne tužiteljice, za takvo što nije ni potreban, jer kao članica UN-a ima međunarodnopravnu obvezu prema zahtjevima UN-ova tribunala. DŽAKARTA - Gotovo 100 naoružanih pripadnika indonezijskih elitnih policijskih snaga usprotivilo se u četvrtak zapovjedi predsjednika Abdurrahmana Wahida prema kojoj je njihov šef trebao biti uhićen. Najmanje 80 pripadnika elitne mobilne postrojbe, naoružanih automatskim oružjem, okupilo se ispred službene rezidencije šefa policije, generala Bimantoroa. Jedan od časnika pred rezidencijom rekao je da će njegove snage spriječiti uhićenje Bimantoroa. Šef policije trebao je biti uhićen zbog toga što nije poslušao Wahidov ukaz prema kojem je morao podnijeti ostavku. Kao predsjednik države, Wahid je najviši zapovjednik vojske i policije. "Tu smo kako bismo (Bimantoroa) zaštitili ako se što dogodi", rekao je časnik koji nije želio biti imenovan. Pobunjeni policajci rekli su da očekuju nasilje Wahidovih pristaša, ali zasad nije bilo nikakvih znakova nemira. General Bimantoro trenutno se nalazi na liječenju u susjednom Singapuru. VILNIUS - Litavski parlament u četvrtak je glatko prihvatio program rada vlade ljevičarskog čelnika Algirdasa Brazauskasa, koji je obećao da će ubrzati reforme potrebne za ulazak zemlje u Europsku uniju i NATO. Brazauskas je postao najveći kandidat za mjesto predsjednika vlade nakon što je dosadašnji premijer Rolandas Paksas prije tri tjedna dao ostavku uslijed sukoba s koalicijskim partnerima oko privatizacije i ostalih reformi. Parlament je prošloga tjedna Brazauskasa imenovao mandatarom za sastav nove vlade. Litavski parlament odobrio je Brazauskasov program sa 81 prema 36 glasova, uz šest suzdržanih zastupnika, rekao je predsjednik parlamenta Arturas Paulauskas. BAKU - Mirovni posrednici koji pokušavaju okončati 13-godišnji sukob između Armenije i Azerbajdžana oko Nagorno-Karabaha rekli su u četvrtak da su obje strane ponovno počele koristiti ratnu retoriku koja bi mogla ponovno potaknuti sukobe. Nakon posjeta spornoj pokrajini i prelaska crte razgraničenja, tri posrednika iz Sjedinjenih Država, Rusije i Francuske rekli su da je situacija "opasno krhka". "Sve smo zabrinutiji zbog toga što ratoborna retorika, koja je osobito uočljiva u posljednjih nekoliko tjedana, samo pojačava napetosti i povećava rizike od obnavljanja sukoba", stoji u zajedničkoj izjavi tri posrednika. "Pozivi za vojnim rješenjem problema u Nagorno-Karabahu su neodgovorni", dodaje su u izjavi. NEW DELHI - Indija je u četvrtak priopćila da je spremna prihvatiti mirovni sporazum sa susjednim Pakistanom, ali bi taj sporazum morao obuhvatiti i gerilske aktivnosti. "Ne bismo bili protiv sporazuma o prekidu rata, ali bi to trebao biti sveobuhvatan sporazum o prekidu rata", rekao je indijski ministar vanjskih poslova Jaswant Singh na novinskoj konferenciji posvećenoj predstojećem indijsko- pakistanskom summitu. "Ali sporazum o prekidu rata koji ne bi isključivao neobjavljene ratove i prekogranični terorizam, zapravo ne bi na pravi način odgovorio na situaciju", rekao je Singh. Indija optužuje Pakistan za potporu 11-godišnjoj pobuni separatističkih gerilaca protiv indijske uprave u pokrajini Jammu i Kašmir. Pakistan je opovrgnuo optužbe da vodi neobjavljeni rat u Kašmiru, te je ustvrdio da pruža samo moralnu i diplomatsku potporu pravu naroda Kašmira na samoodređenje. Pakistanski predsjednik Pervez Musharraf trebao bi u subotu doći u posjet Indiji, gdje bi se trebao sastati s indijskim premijerom Atalom Beharijem Vajpayeeom. MADRID - Mohamed ben Sakhria, 34-godišnji Alžirac koji je uhićen u Španjolskoj pod sumnjom da je šef europskog dijela terorističke organizacije saudijskog disidenta Osame bin Ladena, izručen je u četvrtak Francuskoj. Izručenje je odobrio Španjolski nacionalni sud u Madridu, javljaju španjolske novinske agencije. Ben Sakhria je uhićen 22. lipnja u Alicanteu na jugoistoku Španjolske, gdje je, kako se pretpostavlja, čekao nekoga kako bi mu predao krivotvorene dokumente. Osumnjičen je za pripremu napada na ciljeve u francuskom Strasbourgu, uključujući i zgradu Europskog parlamenta i katedralu. Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova opisalo je ben Sakhrija kao "desnu ruku bin Ladena", za kojeg se vjeruje da boravi u Afganistanu. BELFAST - Oko 100.000 pripadnika protestantskog Oranskog reda održalo je u četvrtak širom Sjeverne Irske svoje tradicionalne 12- srpanjske parade. Marševi protestanata protekli su uglavnom mirno, ali je tijekom protekle noći policija koristila vodene topove u sukobima u Armaghu u kojima je ozlijeđeno 19 policajaca i dva civila. Sjevernoirsko Povjerenstvo za parade, koje čine članovi obje vjerske skupine, zabranilo je nekoliko marševa kroz katoličke četvrti. U Belfastu su protestanti svih dobi mahali britanskim zastavama i pjevali, dok su pripadnici Oranskog reda odjeveni u tradicionalne narančaste boje marširali ulicama uz pratnju gajdi i bubnjeva. U Londonderryju su neki članovi Oranskog reda odbili ići planiranim rutama. "Dvanaesti", službeni blagdan u Sjevernoj Irskoj, obilježava najznačajniji datum u povijesti sjevernoirskih protestanata - poraz katoličkog kralja Jamesa II od protestantskog kralja Williama II Oranskog u bitki kod Boynea 1690. godine. WASHINGTON - Tužiteljstvo u Washingtonu provjerava je li Gary Condit (59), kongresnik iz Kalifornije, prekršio zakon navodnim nagovaranjem jedne od svojih ljubavnica da potpiše izjavu kako će vlastima zanijekati njihovu vezu. U četvrtak se najavljuje da će na temelju te provjere odlučiti o podizanju tužbe zbog ometanja pravosuđa. Condit se proteklih tjedana našao zapleten u vlastite laži, nakon što je pokrenuta istraga o nestanku 24-godišnje Chandre Levy. On je tjednima nijekao vezu s Levyjvom no pritisnut dokazima konačno je priznao da mu je nestala djevojka bila ljubavnica. Levy je prije 10 tjedana netragom nestala a u njezinu stanu su nađene osobne isprave, novac i stvari pripremljene za putovanje. Policija slučaj još vodi kao nestanak jer nema tragova zločina. WASHINGTON/LOS ANGELES - TV serije "Zapadno krilo" (West Wing) i "Obitelj Soprano" (The Sopranos) našle su se na vrhu popisa po broju nominacija za ovogodišnju nagradu "Emmy" koja je televizijska inačica Oskara. Nakon što su u četvrtak u Los Angelesu pročitana imena svih kandidiranih za nagrade, na prvom se mjestu našla priča o gangsterskoj obitelji iz New Jerseya s 22 nominacije ispred sage o stanarima Bijele kuće s 18. Suparnici u kategoriji najbolje serije bit će im "Hitna služba" (ER), "Red i zakon" (Law and Order) i "Praksa" (The Practice). Najbolja humoristična serija bit će odabrana između "Svatko voli Raymonda" (Everybody Loves Raymond),"Frasiera", "Willa i Grace", "Seks i grad" (Sex and the City), te "Malkolm u škripcu" (Malcolm in the Middle). Naziv najboljeg glumca ponijet će netko od petorke James Gandolfini, Andre Braugher, Dennis Franz, Rob Lowe i Martin Sheen. U konkurenciji za najbolju TV glumicu su Edie Falco, Lorraine Bracco, Amy Brenneman, Sela Ward i Marg Helgenberger. Među komičarima nominirani su Kelsey Grammer, John Lithgow, Eric McCormack, Frankie Muniz i Ray Romano, te njihove kolegice Calista Flockhart, Jane Kaczmarek, Patricia Heaton, Debra Messing i Sarah Jessica Parker. Emmyji će pobjednicima biti podijeljeni 16. rujna. (Hina) ps ps