DNEVNI GLASNIK - 12. SRPNJA

ZAGREB - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša podnio je u srijedu neopozivu ostavku na dužnost predsjednika Hrvatske socijalno- liberalne stranke. Budiša je ostavku podnio predsjedniku Velikog vijeća HSLS-a Željku Pavlicu, priopćeno je iz HSLS-a. Neopoziva ostavka, što ju je na mjesto predsjednika HSLS-a podnio Dažen Budiša iznenadila je HSLS-ove saborske zastupnike koji, međutim, nisu poslijepodne bili spremni davati nikakve službene izjave. Budišina je ostavka iznenadila i predsjednika Velikog vijeća stranke Željka Pavlica, koji, kratko nakon što je tu ostavku dobio, nije bio raspoložen za komentar. Iz HSLS-ovih redova doznaje se da je sjednica Velikog vijeća stranke zakazana za subotu i da će tada biti prilike da se ozbiljno progovori o razlozima Budišine ostavke. Prema prvim tumačenjima to će stranačko tijelo morati uvažiti Budišinu ostavku, s obzirom da je neopoziva. ZAGREB - Malo vijeće HSLS-a u srijedu je tri i pol sata raspravljalo o neopozivoj ostavci predsjednika stranke Dražena Budiša, a imena kandidata za vršitelja dužnosti predsjednika HSLS-a mogli bi biti poznati u subotu, kada će se održati sjednica Velikog vijeća stranke. "U ovom trenutku ne mogu govoriti o tome tko bi Dražena Budišu mogao zamijeniti na čelnom mjestu HSLS-a", kazao je potpredsjednik HSLS- a i član Malog vijeća stranke Vilim Herman, u srijedu nešto prije ponoći nakon sjednice. Herman nije novinarima mogao odgovoriti što je Budišu ponukalo da podnese neopozivu ostavku, nego je samo kazao kako je "ovo vjerojatno trenutak kada je Budiša osjetio da se treba povući, što je njegovo legitimno pravo". Izvijestio je da je Budiša pismenu ostavku podnio u srijedu u 17.30 sati predsjedniku Velikog vijeća stranke. Nakon što je podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika HSLS-a Dražen Budiša nije se pojavio na sjednici Malog vijeća stranke, a novinarima je bio nedostupan za informaciju o razlozima svoje ostavke. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatko Tomčić ocijenio je, kako je nakon neopozive ostavke predsjednika HSLS-a Dražena Budiše sada u problemima njegova stranka, ali objektivno i vladajuća koalicija. Tomčić je za Hinu izjavio da je, bez obzira što pretpostavlja razloge ostavke, ipak iznenađen Budišinim potezom. Nadam se da ćemo svi skupa smoći snage i izaći iz ove situacije, rekao je Tomčić. Većina čelnika parlamentarnih stranaka smatra da će neopoziva ostavka Dražena Budiše na dužnost predsjednika HSLS-a imati dalekosežne posljedice po zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u srijedu, da u vezi sa zahtjevima Haaškog suda nema potrebe za dramatiziranjem stanja u državi. "Hrvatska ima zakon o suradnji s Haaškim sudom i trebalo je osumnjičenima omogućiti da se brane još u istrazi, no HDZ-ova Vlada to nije omogućila i to sada treba popraviti. Onaj tko nije kriv bit će oslobođen, a hrvatska država i narod ne smiju biti ničiji taoci", izjavio je Mesić u intervjuu Hrvatskom radiju u studiju u Dubrovniku. Upitan kako ocjenjuje potez premijera Ivice Račana koji je u Saboru zatražio glasovanje o povjerenju Vladi, Mesić je odgovorio da premijer želi potvrditi odlučnost za ustrajanje u reformama i opći konsenzus na ostvarenju vladinog programa. Izrazio je uvjerenje da će za to Vlada u parlamentu dobiti veliku potporu. Nije želio komentirati stajališta predsjednika HSLS-a Dražena Budiše, glavnog koalicijskog partnera SDP-a, a koja su različita od Vladine odluke da će postupiti po zahtjevima Haaškog suda za predajom osumnjičenih s dvije podignute optužnice. ZAGREB - Hrvatska mora poštovati svoje zakone, pa tako i onaj o suradnji s Haagom, ali će se znati izboriti protiv eventualnih pogrešnih i zlonamjernih tumačenja Domovinskog rata na samom procesu pred ICTY-em, ako do njega dođe, rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Na konferenciji za novinare u zgradi MVP Picula je rekao da se već sada može reći kako je subotnja odluka hrvatske vlade da postupi prema zahtjevu ICTY-a glede izručenja hrvatskih građana na temelju tajnih optužnica, uz parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Ivaniševićevu pobjedu u Wimbledonu, događaj po kojem će Hrvatska pamtiti cijelu 2001. godinu na međunarodnom planu. ZAGREB - Zatvorena sjednica Hrvatskog sabora o odnosima Hrvatske s Haaškim sudom trebala bi se održati u petak, kazao je u srijedu novinarima potpredsjednik Sabora Mato Arlović, no nije mogao potvrditi da će na njoj biti i predsjednik Vlade Ivica Račan. Tu bi sjednicu, na kojoj bi, na zahtjev zastupnika HDZ-a, premijer Račan trebao izvijestiti Sabor o tomu, sadrže li haaške optužnice neprihvatljive političke kvalifikacije o naravi Domovinskog rata, sutra trebala pripremiti saborska radna tijela. Na zatvorenoj sjednici Sabor će raspravljati i o prijedlogu HDZ-a da se raspiše referendum, na temelju 400.000 potpisa birača, koje je sakupio Središnji stožer za obranu časti Domovinskog rata, a na kojemu bi građani trebali odlučiti, hoće li hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imati sudski tretman jednak onomu koji su imali pripadnici svih pobjedničkih vojski nakon Drugoga svjetskog rata. ZAGREB - U nazočnosti Joze Radoša, ministra obrane u ostavci, u srijedu su predstavljeni projekti Instituta za obrambene studije, istraživanje i razvoj, koji se odnose na strateško planiranje u sustavu obrane. Stručnjaci iz Instituta smatraju da su za provedbu njihovih projekata potrebna veća sredstva iz državnog proračuna, kako bi se zaustavio odljev vojnih stručnjaka u inozemstvo. Radoš je istaknuo da je svjestan svih materijalnih problema, ali je naveo da su mogućnosti unutar proračuna takve da ne odaju preveliku nadu u nova ulaganja. Na novinarski upit o tome zašto kasne plaće u MORH-u, ministar Radoš je odgovorio da plaće kasne u cijeloj državi jer se odužio proces usklađivanja uredbi i propisa vezanih uz plaće u državnim službama. Radoš nije želio komentirati stanje u Vladi vezano uz optužnice Haaškoga suda protiv dvojice hrvatskih građana, a nije želio ništa komentirati niti o svojoj ostavci, kao ni o tome namjerava li je uskoro povući. SPLIT - Jedanestorica istaknutih hrvatskih sportaša- reprezentativaca, nogometaša, košarkaša i jedan tenisač, u otvorenom pismu hrvatskoj javnosti, Vladi i Saboru izražavaju zgražanje viješću da je Vlada donijela odluku da će postupiti prema zahtjevu Haaškog suda za predajom osumnjičenika s dvije podignute optužnice toga suda. "Zgrozila nas je vijest o tomu da je Vlada RH donijela odluku o izručenju dvojice hrvatskih generala Haaškom sudu", stoji u otvorenom pismu koje su potpisali Aljoša Asanović, Franjo Arapović, Slaven Bilić, Veljko Mršić, Alen Bokšić, Goran Ivanišević, Igor Štimac, Dino Rađa, Davor Šuker, Stojko Vranković i Zvonimir Boban. ZAGREB - Udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a), Stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata i Udruga za očuvanje vrijednosti digniteta Domovinskog rata (HONOS), oštro se protive izručenju hrvatskih časnika Haaškom sudu, ali su suglasni da za sada, kao jedan od mogućih oblika prosvjeda neće blokirati ceste. To je u srijedu na konferenciji za novinare rekao predsjednik HVIDR-e Marinko Liović. Dodao je da "imena osumnjičenih nitko ne zna, osim Ivice Račana" te da su članovi HVIDR-e "spremni na sve načine pa i fizički, zaštiti sve hrvatske branitelje koji bi mogli biti haaški osumnjičenici". Liović kaže da s generalom Gotovinom, komunicira posredno preko Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata i da ga očekuje u subotu, na svečanosti predstavljanja knjige o njemu u zagrebačkom Domu sportova. ZAGREB - Hrvatski sabor nastavio je u četvrtak 13. sjednicu izjašnjavanjem o jučer raspravljenim zakonskim prijedlozima, a među ostalim dao je potporu i prijedlogu zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agencij u prvom čitanju. Tim je prijedlogom predviđen nov način financiranja i pretvaranje Hine, koja po sadašnjem zakonu ima status državne ustanove, u javni medij. Hrvatski sabor dao je potporu i prijedlogu izmjena Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Sabor je podržao i prijedoge zakona o referendumu i zakona o Hrvatskom Crvenom križu, u prvom čitanju. ZAGREB - Hrvatski sabor donio je, u srijedu poslijepodne Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji bi trebao omogućiti učinkovitije raspolaganje državnim zemljištem, jer je odlučivanje o njenom raspolaganju i prodaji spušteno na gradska i općinska vijeća. Vlada je odbacila većinu od 60 predloženih amandmana, među kojima i amandman kojim je Klub HDZ-a predlagao trajno isključivanje mogućnosti rasprodaje hrvatskog zemljišta strancima. U Saboru je danas započelo i izjašnjavanje o izmjenama Zakona o Hrvatskim šumana po kojima bi se to javno poduzeće transformiralo u trgovačko društvo, no glasovanje o amandmanima je odgođeno, na zahtjev Kluba HSLS-a. ZAGREB - Radnicima sisačke "Željezare" bivša će Uprava u idućih desetak dana isplatiti minimalne plaće za svibanj, odlučeno je u četvrtak nakon prosvjeda tristotinjak radnika "Željezare" na Markovu trgu. Nova Uprava, koja će biti imenovana nakon razrješenja krize Vlade, provest će program sanacije i pronaći strateškog partnera, objavio je prosvjednicima pred Banskim dvorima predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak nakon razgovora s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem i ministrom rada i socijalne skrbi Davorkom Vidovićem. Sindikalci će se u četvrtak sastati s bivšom Upravom, koja je podnijela ostavke prije tri dana, kako bi dogovorili isplatu još jednog "minimalca", odnosno, po Mučnjakovim riječima, akontaciju plaće. O rezultatima toga sastanka ovisi hoće li 2.300 radnika "Željezare" prekinuti štrajk koji je počeo 5. srpnja. ZAGREB - Ustavni sud nije prihvatio ni jedan od šest prijedloga za ukidanje Pravilnika o načinu i rokovima isplate dodatka uz mirovinu u iznosu od 100 kuna plus šest posto. Odbijeni su i prijedlozi za ocjenu ustavnosti Zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija kojima je osporavan sam način privatizacije i traženo njeno poništenje. VUKOVAR - Vijećnici Demokratskog centra u Skupštini Vukovarsko- srijemske županije, Mile Dedaković i Nikola Toth, reagirali su u četvrtak na izjave predsjednika i zamjenice predsjednika DC-a u vezi s glasovanjem na konstituirajućoj sjednici županijske Skupštine, ističući kako nisu bili protiv koalicije s Hrvatskom seljačkom strankom nego protiv koalicije sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom i da su zato glasovali za Hrvatski blok (koalicija HDZ-HKDU i HSP). NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je jednoglasno odlučilo produžiti mandat vojnih promatrača (UNMOP) na Prevlaci do 15. siječnja 2002. godine. U rezoluciji se pozivaju vlade Hrvatske i SRJ da "nastave pregovore kako bi brzo i u dobroj vjeri (...) dogovorno rješile sporno pitanje Prevlake". Traži se da Zagreb i Beograd najmanje dvomjesečno obavještavaju glavnog tajnika UN-a Kofija Annana o stanju bilateralnih pregovora i obostrano se potiče poduzimanje mjera izgradnje povjerenja. Rezolucijom se, kao i dosad, potvrđuje "neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost Hrvatske u međunarodno priznatim granicama". ZAGREB - Koncertom u Biogradu u četvrtak počinje ovogodišnja tradicionalna ljetna turneja nacionalnoga folklornog ansambla "Lado" po jadranskim turističkim središtima. U petak "Lado" nastupa u Rogoznici na pozornici u marini Frapi, a u subotu na središnjem trgu u Makarskoj. Prvi dio turneje završava 20. srpnja nastupom u Vodicama. Svi koncerti počinju u 21 sat. Drugi dio turneje nastavlja se 25. srpnja koncertima po sjevernojadranskim otocima. SARAJEVO/SREBRENICA - Nešto više od tri tisuće bošnjačkih prognanika iz istočne Bosne i preživjelih Srebreničana okupilo se u srijedu u Potočarima kako bi se prisjetili najvećeg masakra koji se dogodio u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Prije točno šest godina srpske postrojbe kojima je zapovjedao Ratko Mladić pregazile su zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i započeli masovna ubojstva zarobljenih Bošnjaka. Procjenjuje se kako je za manje od pet dana nemilosrdno pobijeno između osam i deset tisuća ljudi, među kojima je bio veliki broj djece i staraca. BEOGRAD - Prvo prikazivanje dokumentarnog filma BBC-a o Srebrenici u srijedu na državnoj televiziji RTS brojni su gledatelji i parlamentarni zastupnici doživjeli kao "napad na srpski narod", javlja AFP. Nakon pada te muslimanske enklave u ruke bosanskih Srba 11. srpnja 1996. u nekoliko je sljedećih dana pobijeno između osam i deset tisuća Bošnjaka. "Ne prestaju telefonski pozivi pobješnjelih gledatelja koji prijete i vrijeđaju", izjavio je dužnosnik RTS-a Nenad Ristić. Stotine televizijskih gledatelja počelo je zvati RTS od samog kraja dokumentarca u srijedu navečer, a sve se nastavilo i u četvrtak, kaže Ristić. Dodao jee kako je inicijativu da se film prikaže podržala jedna jedina gledateljica u Srbiji. (Hina) td