ROBERTSON SUTRA U SARAJEVU

SARAJEVO, 12. srpnja (Hina) - Pristupanje Bosne i Hercegovine programu "Partnerstvo za mir" bit će glavna tema razgovora što će ih s predstavnicima vlasti te zemlje u petak voditi glavni tajnik NATO-a George Robertson i veleposlanici koji u Stalnom vijeću ove organizacije predstavljaju zemlje-članice.#L# "Razgovarat će se i o drugom otvorenim pitanjima no nema dvojbe kako će se učlanjenje u program 'Partnerstvo za mir' naći u središtu pozornosti", izjavio je u četvrtak u Sarajevu glasnogovornik Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR) Patrick Volf. On je istaknuo kako za učlanjenje u ovaj program i dalje treba ispuniti stanovite preduvjete a jedan od njih je i taj da BiH dobije obrambenu strukturu definiranu na državnoj razini. Predsjedništvo BiH je ranije ovog tjedna usvojilo "Izjavu o priključenju 'Partnerstvu za mir'" kojom se željela istaknuti spremnost vlasti te zemlje da se taj cilj što prije ostvari. Sadržaj same izjave nije objavljena no bošnjački član Predsjedništva Beriz Belkić naknadno je pojasnio kako je to prvi zvanični korak ka otvaranju procedure i apliciranju za primanje BiH u ovaj program. "Naša izjava znači jedinstvenu političku volju da konačno krenemo u postupak primanja u 'Partnerstvo za mir'", kazao je Belkić u interviewu za banjalučke "Nezavisne novine" dodavši kako bi BiH članicom ovog programa mogla postati "već u drugoj polovici 2002. godine". Temeljni preduvjet, po njegovoj procjeni, jeste da sve državne strukture krajnje ozbiljno shvate značenje ovog projekta. Dužnosnici NATO-a ranije su upozoravali kako bilo kakvo približavanje BiH Alijansi ovisi o tome koliko i kako će ta zemlja transfomirati svoje oružane snage i obrambeni ustroj. Sadašnje postupno odvojene entitetske vojne snage i praktično nepostojanje bilo kakve učinkovite koordinacije vojnih pitanja na državnoj razini neprihvatljio je sa stajališta NATO-a a vlasti Republike Srpske uporno odbijaju bilo kakve razgovore o stvaranju jedinstvene vojske BiH koji je opet potpuno prihvatljiv i za bošnjačku i za hrvatsku stranu. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Jozo Križanović kazao je novinarima kako "Izjava" u cjelosti uvažava sadašnji ustavni ustroj BiH odnosno govori o "oružanim snagama u BiH". No već samo usvajanje ovog dokumenta u Predsjedništvu pobudilo je brojne sumnje u Banja Luci. Predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović izjavio je kako se sva pa tako i vojna pitanja mogu tretirati jedino u okvirima entitetskog i ustava BiH koji i govore o postojanju entitetskih vojski. "Uvjeren sam da ovaj čin ne znači promjene Ustava BiH i u Daytonskog sporazuma", kazao je Šarović "Glasu srpskom" pojasnivši kako dijeloga može biti no on se ne smije ničim uslovljavati. Potpredsjednik entitetske vlade Petar Kunić također je kazao kako moraju ostati vojske Federacije BiH odnosno Republike Srpske dok oporbena Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika već optužuje člana Predsjedništva BiH Radišića da je prihvaćanjem "Izjave" praktično pristao na integiranje vojski. Prema pisanju "Nezavisnih novina" koje su navodno uspjele doći u posjed "Izjave" u njoj i nema posebnih obećanja osim potvrđenog stajališta da će se poduzeti sve mjere kako bi se "u suradnji s NATO radilo na preustroju obrambenog sustava i vojski u BiH". Od ranije poznati neformalni popis uvjeta što ih je NATO postavio vlastima u BiH govori o potrebi punog emokratskog nadzora nad oružanim snagama i to na državnoj razini te o istom tako ustrojenom zapovjednom sustavu. (Hina) rm sb