RANG LISTA HRVATSKIH BANAKA: USPJEŠNA 2000.

RANG LISTA HRVATSKIH BANAKA: USPJEŠNA 2000. Analiza poslovanja banaka u prošloj godini odnosno njihovo rangiranje u tradicionalnom izdanju Privrednog vjesnik, upućuje na poboljšanje ukupnog stanja u bankarskom sektoru, uz poruku o povratku povjerenja u domaće bankarstvo. No, posebno brine snažan opadajući trend udjela kredita u aktivi banaka, koji sada iznosi 44,9 posto, a bio je 51,2 posto. Premda su bankarski krediti u prošloj godini porasli 11 posto, pri čemu gospodarstvu tri a stanovništvu 22 posto, smanjenje kredita u aktivi je, kaže dr. Žarko Primorac, najporazniji pokazatelj jer je upravo kreditiranje osnovna funkcija komercijalnog bankarstva. U uvjetima visokog rasta depozita, s razvojnog aspekta to rezultira povećanjem manje atraktivnih bankarskih plasmana, smatra Primorac. Rang-listom, koju već deveti put objavljuje poslovno financijski časopis Privredni vjesnik, obuhvaćene su za 2000. bile 42 banke, od kojih je 35 poslovalo s dobitkom, koji je na razini ukupnog bankarskog sektora iznosio 2 milijarde kuna. Ukupna bilanca banaka povećana je 20,5 posto, kapital 19,3 posto, dobit 178 posto, a štednja od 24 do 29 posto. U isključivo domaćem vlasništvu je 17 banaka, sedam je u isključivo inozemnom vlasništvu, devet je banaka u pretežitom domaćem, a osam u pretežito stranom vlasništvu, dok je samo u jednoj banci podjednako zastupljen i domaći i inozemni kapital. Broj zaposlenih smanjen je neznatno, sa 16.182 na 16.145, broj bankomata povećan je sa 598 na 825, a broj podružnica uvećan je sa 803 na 864. Pet banaka ima aktivu veću od 5 milijardi kuna, 13 ih je s aktivom od jedne do 5 milijardi kuna, osam ih je s aktivom od 0,5 do jedne milijarde kuna, dok ih je najviše, 18, sa aktivom manjom od 500 milijuna kuna. Žarko Primorac, komentator Privrednog vjesnika, ocjenjuje da će upravo tih 18 biti najviše izloženi pritiscima tijekom svog budućeg poslovanja. Po aktivi je na prvom mjestu Zagrebačka banka (32 milijarde kuna), slijedi Privredna banka Zagreb (20,5 milijardi kuna), a sa 8 milijardi kuna na trećem je mjestu Splitska banka. Po dobiti su prva dva mjesta pripala također Zagrebačkoj odnosno Privrednoj banci, a na trećem je mjestu Riječka banka. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski smatra da je došlo do početnih ali značajnih promjena u determiniranju sustava - funkcionira se racionalnije, efikasnije i općenito transparentnije. U bankarskom sektoru u 2000. vidljiv je bio snažan impuls likvidnosti, a tendencija rasta monetarnih agregata nastavljena je i u prvih šest mjeseci ove godine. Primarni je novac veći 22 posto, novčana masa 31, a depozitni novac je povećan 35 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Štedni su pak depoziti povećani čak 51 posto, a povećana ponuda odrazila se na cijene novca. Tako je, kaže guverner, na tržištu novca kamata pala sa 11 na 3 posto, a aktivne kamatne stope banaka smanjene su sa 13 na 9 posto, odnosno i niže isključi li se iz toga visoke kamatne stope po tekućim računima. Sve se to događa u vrijeme održanja stabilnosti cijena, pri čemu bi temeljna inflacija ove godine trebala biti ispod 4 posto. Početkom lipnja zaustavljena je aprecijacije tečaja kune, a tom je operacijom u sustavu bilo 3 milijarde kuna više, od čega polovica otkupom deviza te dodatni iznos smanjenjem obvezne rezerve. Podaci na bolje u bankama su evidentni, ali nisu impozantni kako to brojke pokazuju, smatra guverner, navodeći i primjer da je tako aktiva po zaposlenom u hrvatskim bankama 700.000 dolara, dok je u susjednim zemljama i pet puta veća. Ističući kako je opći dojam poboljšanje općeg stanja, Primorac ocjenjuje da će se nastaviti konsolidacija bankarskog sektora, kao i izlazak s tržišta neefikasnih, i ulazak organiziranijih i sposobnijih.