RU-NEZ.GAZETA-10.7.-KRIZA U HRVATSKOJ

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 10. VII. 2001. Hrvatski generali otići će u Haag "U Zagrebu će se možda već danas održati izvanredna sjednica hrvatskog parlamenta. Zastupnici trebaju raspravljati o stanju u vladi koju su u subotu napustili dopredsjednik Goran Granić i još tri ključna ministra: obrane, gospodarstva i tehnologije. Svi su oni u vladi zastupali Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku (HSLS), drugu po veličini u peteročlanoj koaliciji osnovanoj nakon pobjede demokratskih snaga na parlamentarnim izborima u prosincu 1999. Četiri ministra odlučila su napustiti dužnost nakon desetosatne sjednice vlade na kojoj se raspravljalo o izručenju Haaškome sudu dvojice hrvatskih građana optuženih za ratne zločine. Njihova imena službeno nisu objavljena, ali su ipak procurila u javnost. Po svemu sudeći, riječ je o 'cvijetu' hrvatskog naroda, o dvojici generala: aktivnom Rahimu Ademiju, podrijetlom s Kosova i umirovljenom Anti Gotovini. Još prije mjesec dana premijeru Račanu poslani su iz Haaga dokumenti koji obojicu generala optužuju da su počinili ratne zločine u vrijeme bojnog djelovanja na području dviju hrvatskih pokrajina, istočne Slavonije i krajine. U početku su Račan i njegovi kolege ministri kanili pričekati s izručenjem generala Međunarodnome sudu, kako bi na to pripremili političare i narod. No u petak je Zagreb posjetila glavna tužiteljica Suda Carla del Ponte koja je u uobičajenom napadačkom stilu zatražila žurno uhićenje i početak istrage nad optuženicima. 'U protivnom - zaprijetila je Carla Del Ponte - Hrvatsku čekaju međunarodne sankcije i izolacija'. Očito pod dojmom svježe priče s Miloševićem, članovi vlade gotovo su jednodušno glasovali 'za predaju' generala Haagu, bez obzira na moguće unutrašnjopolitičke posljedice. Hoće li do njih doći, odlučit će danas zastupnici u parlamentu. Odluku vlade podupro je i predsjednik Republike Stipe Mesić. Za razliku od susjedne Jugoslavije, u Hrvatskoj zakon o izručenju vlastitih građana u ruke međunarodnog pravosuđa postoji već pet godina. Pod žestokim pritiskom bivše državne tajnice Madeleine Albright, takvu je odluku donio tadašnji predsjednik Republike Franjo Tuđman. No vrata Haaga otvorio je malo i nakratko, plašeći se možda da će zločinci svjedočiti protiv njega. Zakon o izručenju meta je stalnih napada nacionalističkih stranaka, ponajprije Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) koju je 1990. utemeljio Tuđman, a bila je na vlasti 90-ih. Sadašnja kriza vlade ide na ruku baš tim snagama koje je mogu skrenuti u pravcu izvanrednih parlamentarnih izbora, kako bi na njima pokušale pobijediti. Nezadovoljni najnovijim reformama, prosječni Hrvati, koje će nacionalistički političari vjerojatno htjeti pridobiti udarajući u svezi s izručenjem generala i u domoljubne strune, mogli bi u očaju glasovati za smjenu stranaka na vlasti. Za sada inicijativu u svoje ruke kani preuzeti Savez ratnih veterana. Njegovi su čelnici zaprijetili vladi da će, izruči li Ademija i Gotovinu Haagu, izvesti ljude na ulice i opetovati događaje koji su se zbili prošle zime, ali u puno jačem obliku. U veljači ove godine veterani su, o čemu je 'NG' već pisao, doista na nekoliko dana uspjeli paralizirati gospodarski život u zemlji. Tada su prosvjedovali protiv uhićenja još jednog glasovitog generala - Mirka Norca kojemu je suđenje počelo prošlog tjedna u Rijeci, ali je iz više razloga odmah odgođeno za kolovoz", izvješćuje Aleksandr Kuranov.