US-CSM-9.7.-HAAG I TIRANI

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 9. VII. 2001. Haag lovi svjetske tirane "Svijet ima upozorenje za okrutne moćnike u cijelom svijetu: godine 2001. duga ruka međunarodnog zakona, vjerojatnije nego ikad prije, uhvatit će vas i odvući pred sud pravde. Istina je da su neki od najvećih razbojnika među svjetskim čelnicima i bivšim čelnicima još slobodni pa čak i bezbrižni. (...) No premještaj bivšeg jugoslavenskog predsjednika u međunarodni sud za ratne zločine u Haagu mogao bi biti posljednji dokaz da međunarodno nastojanje u borbi protiv najmračnijih zločina diktatorskih režima postiže neke učinke, kažu stručnjaci. Mogući razlozi za taj trend uključuju razvoj osjećaja za 'međunarodnu jurisdikciju' u nekim nacionalnim sudstvima, i međunarodni šok razmjerima okrutnosti u istočnoj Africi i na Balkanu tijekom devedesetih. (...) No sudovi za ratne zločine u Ruandi i na Balkanu, iza kojih stoje Ujedinjeni narodi, najvažniji su trenutačni primjeri širenja međunarodnog kaznenog pravosuđa. A u tom dvojcu, sud za bivšu Jugoslaviju nedavno je ostvario eksploziju aktivnosti bez presedana. Iznenadno izručenje bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića Haaškom je sudu pružilo dugo traženu priliku suočavanja s čovjekom za kojega mnogi vjeruju da je bio glavni uzrok niza oštrih balkanskih ratova tijekom devedesetih. Jugoslavenski dužnosnici priznaju da je 1,2 milijarde dolara međunarodne pomoći ubrzalo Miloševićevo izručenje. Nije jasno hoće li se sličnim ponudama financijske pomoći zapadnih zemalja zamahati kako bi se ohrabrilo predaju i drugih osumnjičenih ratnih zločinaca u Bosni i Hrvatskoj. No Carla del Ponte, glavna tužiteljica suda, u petak je objavila da su Hrvatskoj predane dvije optužnice i nalozi za uhićenje. To je prvi potez suda protiv osoba na visokom položaju u Hrvatskoj, navodno generala. U Hrvatskoj je odluka predsjednika vlade da podrži uhićenja osumnjičenika gurnulo zagrebačku reformističku vladu u krizu. (...) A čini se da se sud približava dvojici možda najtraženijih slobodnih optuženika, bivšem predsjedniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i njegovom vojnom zapovjedniku Ratku Mladiću. Taj je dvojac vodio snage bosanskih Srba u zloglasnom 'etničkom čišćenju' bosanskih muslimana i Hrvata. (...) Iskustvo je pokazalo da se slučajevi ratnih zločina, posebice protiv osumnjičenika na visokim položajima, teže sastavljaju nego što bi se na prvi pogled moglo činiti. Situacija nije drukčija ni u bivšoj Jugoslaviji. Tužitelji će teško naći papirnate tragove koji izravno povezuju Slobodana Miloševića s bilo kojim okrutnostima koja su počinili oni pod njegovim zapovjedništvom. Karadžić i Mladić su, s druge strane, bili posrednici čija svjedočanstva mogu povezati Miloševićeve zapovjedi i masovne grobnice. (...) S gledišta optuženih, njihova je nesreća u tome što su vodili okrutan rat u trenutku povijesti u kojemu se 'pojavio pokret bez presedana, izlažući međunarodnu politiku pravnim procedurama', kako je napisao bivši državni tajnik Henry Kissinger u listu 'Foreign Affairs' od srpnja i kolovoza. Kissinger i drugi kritičari vide određenu opasnost u tom pokretu. Pojam 'univerzalne jurisdikcije', primjerice, u osnovi drži da neki zločini prerastaju granice. Tako su belgijski sudovi sudili Ruanđanima za djela u Africi. No to, prema Kissingeru, može otići predaleko i tiraniju vlada zamijeniti tiranijom sudaca. (...) Sam je Kissinger predmet nove knjige koja ga optužuje za odobravanje ratnih zločina i ubojstava dok je bio na dužnosti. A prošloga je tjedan objavljeno izvješće da čileanski sudac koji je optužio Pinocheta želi ispitati Kissingera o ubojstvu jednog američkog filmskog autora u Čileu. (...) SAD je, sa svoje strane, oklijevao ratificirati sudjelovanje u predloženom Međunarodnom kaznenom sudu, djelomice zbog zabrinutosti da bi vojnici SAD-a u stranim zemljama mogli biti stavljeni na optuženičku klupu prema možda iskonstruiranim optužbama", piše Peter Grier.