FR-LIBERATION-9.7.-O IZRUČENJU DVOJICE HRV. GENERALA

FRANCUSKA LIBERATION 9. VII. 2001. Hrvatska se rješava ratnih zločinaca "Red je došao na hrvatske vlasti da počnu potpunu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom iz Haaga. Dan nakon posjeta Carle del Ponte, glavne tužiteljice Suda koji je 1993. osnovao UN da bi sudio za najteže zločine u sukobima na području bivše Jugoslavije nakon 1991., hrvatska vlada premijera Ivice Račana (socijaldemokrat) u subotu navečer napokon je odlučila da će međunarodnom pravosuđu predati dvojicu hrvatskih generala. Sjednica je trajala više od osam sati, a četvorica ministara iz Socijalno-liberalne stranke (HSLS) Dražena Budiše, druge po važnosti stranke u koaliciji, podnijeli su ostavku. Dvojica generala osumnjičeni su da su počinili ratne zločine u operaciji Oluja kojom je Zagreb u kolovozu 1995. ponovno zauzeo područje krajine koje su od 1991. nadzirali srpski separatisti uz potporu iz Beograda. Ni hrvatske vlasti ni Međunarodni kazneni sud nisu otkrili identitet optuženih generala, no više izvora potvrđuje da je riječ o generalu Anti Gotovini, veteranu Legije stranaca, jednom od prvaka nove hrvatske vojske i jednom od njezinih najutjecajnijih časnika i o generalu Rahimu Ademiju, albanskog podrijetla. Oni su sudjelovali u organiziranju tog munjevitog napada koji se završio progonom više od dvjesto tisuća Srba na poziv njihovih vođa. Velika većina javnosti gleda časnike kao junake koji su branili domovinu u pogibelji. Prema mišljenju organizacija za ljudska prava, u danima nakon operacije Oluja ubijeno je nekoliko desetaka srpskih civila, a brojna su sela spaljena kako bi se spriječio povratak Srba. Odluka Ivice Račana je zaokret u skokovitim odnosima između Hrvatske i Međunarodnog kaznenog suda. Za razliku od beogradskih, vlasti u Zagrebu počele su suradnju dok je na vlasti još bio nacionalistički predsjednik Franjo Tuđman koji je umro u prosincu 1999. Odnosi su ipak bili složeni i bio je potreban veliki međunarodni pritisak da režim pristane predati Haagu nekoliko Hrvata, među kojima i generala Tihomira Blaškića koji je kasnije osuđen na četrdeset pet godina zatvora za strahote koje je u Bosni počinio HVO (vojska bosanskih Hrvata koju je Zagreb opskrbljivao oružjem i osobljem). Naprotiv, zločini počinjeni na hrvatskom području bili su i dalje zabranjena tema. Kada je u siječnju došao na vlast predvodeći koaliciju lijevog centra, Ivica Račan je tvrdio da neće prihvatiti 'nikakve optužbe' na račun 'domovinskog rata' protiv Srba u razdoblju od 1991. do 1995. Tako su se u veljači na poziv nacionalističkih stranaka na prosvjedima okupili desetci tisuća ljudi upozoravajući na optužnicu koju je hrvatsko pravosuđe podignulo protiv generala Mirka Norca osumnjičenog da je prikrivao pokolje Srba nedaleko od Gospića 1991. Dakle, privođenje jako popularnih časnika na Međunarodni kazneni sud još je osjetljivo pitanje. No nakon odluke srbijanskog premijera Zorana Đinđića da dopusti izručenje Slobodana Miloševića, Zagreb bi se mogao naći u još većoj izolaciji prema Zapadu i propustiti buduću integraciju u europske ustroje. 'Drukčija odluka ponovno bi gurnula Hrvatsku u ponor balkanske krize', kazao je Ivica Račan kako bi opravdao svoju odluku. Poglavar države Stipe Mesić podupro je vladu, priznavši da su ti zločini počinjeni i istaknuo da Međunarodni kazneni sud 'ne sudi narodima već osumnjičenima'", piše Marc Semo pozivajući se na AFP.