DE-HR-OPTUŽBE-Kriminal-Sudovi NJ-DIE WELT-9.7.-HRVATSKI RATNI ZLOČINCI NJEMAČKADIE WELT9. VII. 2001.I Hrvatska će izručiti ratne zločince"Hrvatska je odlučila haaškomu sudu za ratne zločince izručiti dva umirovljena generala. To bi za
obojicu koji su u Hrvatskoj dugo slavljeni kao nacionalni junaci i još uživaju velik ugled, moglo značiti ne baš blistav kraj njihove sjajne karijere. Isto vrijedi i za predsjednika vlade Račana čija je vlada zbog tog događaja na rubu propasti. Socijalno-liberalna stranka povukla je iz vlade svoja tri ministra u znak prosvjeda protiv najavljenog izručenja.Za glasovanja u vladi o postupku s haaškim zahtjevom za izručenje samo je jedan ministar glasovao protiv. Račan želi danas ili sutra pokrenuti u parlamentu glasovanje o povjerenju vladi.Moglo bi se gotovo nazvati ironijom što je vlada nakon zadnjeg posjeta glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu počela posrtati. Carla Del Ponte je prije nekoliko dana predala dosad tajne optužnice i odbila prethodne Račanove pismene i usmene prigovore. Stavila ga je pred odluku - ili će ispuniti obvezu suradnje s haaškim sudom utvđenu hrvatskim ustavom ili će riskirati međunarodnu izolaciju.
NJEMAČKA
DIE WELT
9. VII. 2001.
I Hrvatska će izručiti ratne zločince
"Hrvatska je odlučila haaškomu sudu za ratne zločince izručiti dva
umirovljena generala. To bi za obojicu koji su u Hrvatskoj dugo
slavljeni kao nacionalni junaci i još uživaju velik ugled, moglo
značiti ne baš blistav kraj njihove sjajne karijere. Isto vrijedi i
za predsjednika vlade Račana čija je vlada zbog tog događaja na rubu
propasti. Socijalno-liberalna stranka povukla je iz vlade svoja
tri ministra u znak prosvjeda protiv najavljenog izručenja.
Za glasovanja u vladi o postupku s haaškim zahtjevom za izručenje
samo je jedan ministar glasovao protiv. Račan želi danas ili sutra
pokrenuti u parlamentu glasovanje o povjerenju vladi.
Moglo bi se gotovo nazvati ironijom što je vlada nakon zadnjeg
posjeta glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu počela
posrtati. Carla Del Ponte je prije nekoliko dana predala dosad
tajne optužnice i odbila prethodne Račanove pismene i usmene
prigovore. Stavila ga je pred odluku - ili će ispuniti obvezu
suradnje s haaškim sudom utvđenu hrvatskim ustavom ili će riskirati
međunarodnu izolaciju.
Ironija zato što su prema podacima iz zagrebačkih vladinih krugova
optužbe protiv generala stajale u Haagu već mjesecima, ali su
zadržane iz obzira prema unutarnjopolitičkom stanju u Hrvatskoj.
Jer prema podacima, Račan je tada upozorio da bi vlada mogla biti
destabilizirana kad bi morala izručiti ugledne Hrvate a da prije
toga nisu uhićeni neki od glavnih optuženih Srba.
Nakon izručenja bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana
Miloševića sudu, ispunjen je uvjet srpskog 'predizručenja'.
Neumoljiv pogled Carle del Ponte usmjerio se na Zagreb. Račanovi su
prigovori da bi njegova prozapadna vlada zbog toga mogla pasti
uzeti u obzir možda tek utoliko što su prema hrvatskim medijima u
Haagu spremne optužnice za više od dva generala. Jedna od njih
odnosi se na Mladena Markača, dugogodišnjeg zapovjednika posebnih
postrojba ministarstva unutarnjih poslova koji je u Hrvatskoj vrlo
ugledan. Ipak navodno nije pozvan u Haag da bi se poštedilo Račana.
Dvojica generala koje traži Carla del Ponte nisu službeno navedeni
poimence. Ipak su to vjerojatno topnički general Rahim Ademi i Ante
Gotovina, sada umirovljeni glavni inspektor hrvatske vojske.
Kao ni imena, nisu poznate ni glavne optužbe. Najvjerojatnije se za
Ademija radi o razaranju jedanaest srpskih sela u regiji oko
Gospića u rujnu 1993. Tada su Hrvati napali ta sela koja su držali
Srbi. Otamo su pucali i na Gospić. Živote je izgubilo 80 Srba, među
njima 29 civila. Tadašnja je ofenziva zaustavljena pod jakim
međunarodnim pritiskom. Hrvati su se morali povući na svoje polazne
položaje (iako je to bio hrvatski državni teritorij). Za povlačenja
vojska je srušila oko 500 srpskih kuća. Ademi koji je zapovijedao
hrvatskim snagama u toj regiji, suspendiran je iz službe mjesec
dana poslije.
Ante Gotovina vjerojatno će u Haagu odgovarati zbog napada
hrvatskih oružanih snaga u krajini. Nakon osvajanja toga područja u
ljetu 1995. hrvatske su postrojbe navodno spalile oko 22 tisuće
srpskih kuća kako bi onemogućile povratak srpskih izbjeglica. Osim
toga je navodno pobijeno 410 srpskih civila, većina od njih starci i
bolesnici", izvješćuje Boris Kalnoky.