FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ-DIE WELT-9.7.-HRVATSKI RATNI ZLOČINCI

DE-HR-OPTUŽBE-Kriminal-Sudovi NJ-DIE WELT-9.7.-HRVATSKI RATNI ZLOČINCI NJEMAČKADIE WELT9. VII. 2001.I Hrvatska će izručiti ratne zločince"Hrvatska je odlučila haaškomu sudu za ratne zločince izručiti dva umirovljena generala. To bi za obojicu koji su u Hrvatskoj dugo slavljeni kao nacionalni junaci i još uživaju velik ugled, moglo značiti ne baš blistav kraj njihove sjajne karijere. Isto vrijedi i za predsjednika vlade Račana čija je vlada zbog tog događaja na rubu propasti. Socijalno-liberalna stranka povukla je iz vlade svoja tri ministra u znak prosvjeda protiv najavljenog izručenja.Za glasovanja u vladi o postupku s haaškim zahtjevom za izručenje samo je jedan ministar glasovao protiv. Račan želi danas ili sutra pokrenuti u parlamentu glasovanje o povjerenju vladi.Moglo bi se gotovo nazvati ironijom što je vlada nakon zadnjeg posjeta glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu počela posrtati. Carla Del Ponte je prije nekoliko dana predala dosad tajne optužnice i odbila prethodne Račanove pismene i usmene prigovore. Stavila ga je pred odluku - ili će ispuniti obvezu suradnje s haaškim sudom utvđenu hrvatskim ustavom ili će riskirati međunarodnu izolaciju.
NJEMAČKA DIE WELT 9. VII. 2001. I Hrvatska će izručiti ratne zločince "Hrvatska je odlučila haaškomu sudu za ratne zločince izručiti dva umirovljena generala. To bi za obojicu koji su u Hrvatskoj dugo slavljeni kao nacionalni junaci i još uživaju velik ugled, moglo značiti ne baš blistav kraj njihove sjajne karijere. Isto vrijedi i za predsjednika vlade Račana čija je vlada zbog tog događaja na rubu propasti. Socijalno-liberalna stranka povukla je iz vlade svoja tri ministra u znak prosvjeda protiv najavljenog izručenja. Za glasovanja u vladi o postupku s haaškim zahtjevom za izručenje samo je jedan ministar glasovao protiv. Račan želi danas ili sutra pokrenuti u parlamentu glasovanje o povjerenju vladi. Moglo bi se gotovo nazvati ironijom što je vlada nakon zadnjeg posjeta glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu počela posrtati. Carla Del Ponte je prije nekoliko dana predala dosad tajne optužnice i odbila prethodne Račanove pismene i usmene prigovore. Stavila ga je pred odluku - ili će ispuniti obvezu suradnje s haaškim sudom utvđenu hrvatskim ustavom ili će riskirati međunarodnu izolaciju. Ironija zato što su prema podacima iz zagrebačkih vladinih krugova optužbe protiv generala stajale u Haagu već mjesecima, ali su zadržane iz obzira prema unutarnjopolitičkom stanju u Hrvatskoj. Jer prema podacima, Račan je tada upozorio da bi vlada mogla biti destabilizirana kad bi morala izručiti ugledne Hrvate a da prije toga nisu uhićeni neki od glavnih optuženih Srba. Nakon izručenja bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića sudu, ispunjen je uvjet srpskog 'predizručenja'. Neumoljiv pogled Carle del Ponte usmjerio se na Zagreb. Račanovi su prigovori da bi njegova prozapadna vlada zbog toga mogla pasti uzeti u obzir možda tek utoliko što su prema hrvatskim medijima u Haagu spremne optužnice za više od dva generala. Jedna od njih odnosi se na Mladena Markača, dugogodišnjeg zapovjednika posebnih postrojba ministarstva unutarnjih poslova koji je u Hrvatskoj vrlo ugledan. Ipak navodno nije pozvan u Haag da bi se poštedilo Račana. Dvojica generala koje traži Carla del Ponte nisu službeno navedeni poimence. Ipak su to vjerojatno topnički general Rahim Ademi i Ante Gotovina, sada umirovljeni glavni inspektor hrvatske vojske. Kao ni imena, nisu poznate ni glavne optužbe. Najvjerojatnije se za Ademija radi o razaranju jedanaest srpskih sela u regiji oko Gospića u rujnu 1993. Tada su Hrvati napali ta sela koja su držali Srbi. Otamo su pucali i na Gospić. Živote je izgubilo 80 Srba, među njima 29 civila. Tadašnja je ofenziva zaustavljena pod jakim međunarodnim pritiskom. Hrvati su se morali povući na svoje polazne položaje (iako je to bio hrvatski državni teritorij). Za povlačenja vojska je srušila oko 500 srpskih kuća. Ademi koji je zapovijedao hrvatskim snagama u toj regiji, suspendiran je iz službe mjesec dana poslije. Ante Gotovina vjerojatno će u Haagu odgovarati zbog napada hrvatskih oružanih snaga u krajini. Nakon osvajanja toga područja u ljetu 1995. hrvatske su postrojbe navodno spalile oko 22 tisuće srpskih kuća kako bi onemogućile povratak srpskih izbjeglica. Osim toga je navodno pobijeno 410 srpskih civila, većina od njih starci i bolesnici", izvješćuje Boris Kalnoky.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙