AT-HR-OPTUŽBE-Kriminal-Sudovi AU-APA-8.7.-IZRUČENJE I KRIZA VLADE AUSTRIJAAPA8. VII. 2001.Izručenje izazvalo duboku krizu vlade"Nakon izručenja bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića raste pritisak i na Hrvatsku za
izručenje optuženih osoba haaškom UN-ovu sudu za ratne zločine. Protiv dvojice Hrvata podignuta je optužnica zbog genocida. Iako ni glavna tužiteljica Carla del Ponte nije željela navesti imena, prema nagađanjima hrvatskih medija riječ je o generalima Anti Gotovini i Rahimu Ademiju. Pristanak Zagreba na suradnju s UN-ovim sudom izazvao je tešku krizu vlade.Gotovina pripada skupini generala koje je prošlog listopada predsjednik države Mesić poslao u mirovinu. Pristaše pokojnog šefa države Franje Tuđmana i njegova autoritarno-nacionalisitičkog režima otvorenim su se pismom obratili javnosti i tužili se na 'negativan pristup našoj domovini u nekim medijima'. Izričito su se izjasnili protiv istrage ratnih zločina od strane hrvatske policije i vojske. Gotovina je bio zapovjednik 4. brigade koja je 5. kolovoza 1995. oslobodila Knin u krajini iz ruku pobunjenih Srba.Baš bi ta akcija za njega mogla biti kobna. U hrvatskim se medijima
AUSTRIJA
APA
8. VII. 2001.
Izručenje izazvalo duboku krizu vlade
"Nakon izručenja bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana
Miloševića raste pritisak i na Hrvatsku za izručenje optuženih
osoba haaškom UN-ovu sudu za ratne zločine. Protiv dvojice Hrvata
podignuta je optužnica zbog genocida. Iako ni glavna tužiteljica
Carla del Ponte nije željela navesti imena, prema nagađanjima
hrvatskih medija riječ je o generalima Anti Gotovini i Rahimu
Ademiju. Pristanak Zagreba na suradnju s UN-ovim sudom izazvao je
tešku krizu vlade.
Gotovina pripada skupini generala koje je prošlog listopada
predsjednik države Mesić poslao u mirovinu. Pristaše pokojnog šefa
države Franje Tuđmana i njegova autoritarno-nacionalisitičkog
režima otvorenim su se pismom obratili javnosti i tužili se na
'negativan pristup našoj domovini u nekim medijima'. Izričito su se
izjasnili protiv istrage ratnih zločina od strane hrvatske
policije i vojske. Gotovina je bio zapovjednik 4. brigade koja je 5.
kolovoza 1995. oslobodila Knin u krajini iz ruku pobunjenih Srba.
Baš bi ta akcija za njega mogla biti kobna. U hrvatskim se medijima
nagađa da bi mogao biti optužen zbog 'prevelike uporabe' topništva,
jer je Gotovina time izravno odgovoran za smrt mnogih srpskih
civila. Po drugim izvješćima srpski su civili u bijegu dospjeli pod
vatru srpskih postrojba koje su bezuvjetno željele imati slobodne
ceste za svoje povlačenje.
Gotovinini prijatelji i znanci tvrde da umirovljeni general
'nikad' ne bi dragovoljno otišao u Haag. Jedanput je sam rekao: 'Ako
me žele saslušati, mogu saslušati cijeli hrvatski narod. Ja sam
pojedinac koji je obavljao svoju zadaću: oslobođenje Hrvatske'.
Promatrači polaze od toga da vladi u slučaju uhićenja ili izručenja
Gotovine prijeti nova teška kriza kao u slučaju Mirka Norca.
Kad je Norac u veljači trebao biti uhićen, više od sto tisuća ljudi
prosvjedovalo je za bivšeg generala kojega mnogi slave kao ratnog
junaka. Socijalno liberalna vlada predsjednika vlade Ivice Račana
bila je ozbiljno uzdrmana. Tek nakon jamstva da neće biti izručen
UN-ovu sudu, Norac se predao vlastima. Proces protiv njega zbog
vjerojatnih ratnih zločina odgođen je krajem lipnja neposredno
nakon početka.
General Ademi za sada kao pomoćnik glavnog inspektora hrvatske
vojske obavlja visoku dužnost. U ratu za neovisnost vodio je
'operaciju Medak' u Lici u rujnu 1993. Bio je to prvi uspjeh Hrvata u
tom ratu, no nakon pobjede nad Srbima u regiji ostavili su iza sebe
jedanaest spaljenih sela i 80 je ljudi, među njima 29 civila,
smaknuto.
Ademi je albanskoga podrijetla, služio je u jugoslavenskoj
narodnoj armiji i na početku rata 1991. priključio se hrvatskim
postrojbama. U javnosti slovi kao profesionalan, odgovoran vojnik.
Za ratne zločine može biti odgovoran utoliko što je tada bio
mjerodavan za cijelu regiju. Operaciju protiv srpskih sela i civila
proveo je Norac, zbog čega je već pred sudom.
U procesu protiv bosansko-hrvatskog generala Tihomira Blaškića
pred haaškim sudom, bivši je hrvatski šef države Tuđman i sam dospio
na nišan optužbe. Mjerodavni svjedoci čiji je identitet iz
sigurnosnih razloga držan u tajnosti, izjavili su da je Tuđman
glavni krivac za progone i ubojstva muslimanskih civila u srednjoj
Bosni. Zbog teških zločina osuđeni bosanski vođa Hrvata Dario
Kordić, bivši 'podpredsjednik' ilegalne zasebne države 'Herceg-
Bosne', bio je šef bosanskog ogranka Tuđmanove nacionalističke
stranke HDZ i bliski Tuđmanov čovjek od povjerenja."