FR-AFP-8.7.-O ODLUCI HRVATSKE VLADE DA IZRUČI GENERALE

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE 8. VII. 2001. Hrvatska će u Haag poslati osumnjičene za ratne zločine "Idući za primjerom Srbije, Hrvatska je u subotu odlučila da će uhititi i poslati u Den Haag osumnjičene za ratne zločine, što od nje traži Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, unatoč velikoj političkoj krizi koju je izazvala takva odluka. Nakon burne sjednice vlade koja je trajala više od osam sati, a obilježili su je prekidi i dogovori s političkim vođama većine i oporbe, premijer Ivica Račan rekao je da je odlučio ministarstvu pravosuđa predati naloge za uhićenje i privođenje u Haag koje je donijela glavna tužiteljica Haškoga suda Carla del Ponte. Službeno ništa nije rečeno o osobama koje traži UN-ov sud, ali riječ je, prema pisanju hrvatskog tiska, o dvojici generala koji su bili na visokim dužnostima za rata u Hrvatskoj (1991-95.). Hrvatska se vojska u tom ratu sukobila s pobunjenim pripadnicima srpske manjine koji su proglasili neovisnost nekih dijelova područja. Haag se zanimao za umirovljenog generala Antu Gotovinu i generala Rahima Ademija koji je još aktivan, a osumnjičeni su za pokolj stotinjak srpskih civila i za uništenje desetak sela tijekom ponovnog zauzeća područja. Zbog subotnje odluke, četvorica ministara, svi članovi Hrvatske socijalnoliberalne stranke (HSLS) koja se protivi suradnji s Haagom, ponudili su ostavku. Prema mišljenju premijera Račana, učinili su to zbog 'moralnog sukoba' između odluke vlade i stajališta njihove stranke. G. Račan je rekao da je suradnja s Haagom nužna želi li se Hrvatska 'integrirati' u Europu, a ne ostati u 'izolaciji' u kojoj je bila u doba predsjednika Tuđmana. 'Odbiti zahtjeve Haaga značilo bi gurnuti Hrvatsku u ponor balkanske krize', istaknuo je. Šef vlade koji je u petak u Zagrebu dugo razgovarao s gospođom Carlom del Ponte, podsjetio je da je predao pismo s prigovorima na zahtjeve Suda te da ih je gospođa Del Ponte odbacila. U toj je prigodi glavna tužiteljica Haaškoga suda istaknula da Sud ne želi 'kriminalizirati' hrvatski 'domovinski rat', nego samo kazniti ratne zločine koje su počinili pojedinci. Prema riječima premijera, odluku o suradnji s Haagom odobrilo je devetnaest od dvadeset dva ministra. Dvojica su se suzdržala, a jedan je bio protiv. Glavni protivnik suradnje s Haaškim sudom i dalje je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), stranka bivšeg nacionalističkog predsjednika Franje Tuđmana koja je i najveća oporbena stranka. Za HDZ su svi koji su se borili u ratu za oslobođenje teritorija koji se smatra 'domovinskim ratom', junaci koji se nipošto ne smiju izručiti Sudu. Na pitanje boji li se prosvjeda nakon vladine odluke, g. Račan je odgovorio: 'Da, svakako da se bojim', dodajući da bi takvi prosvjedi bili osobito kobni u turističkoj sezoni. Velikih je prosvjeda već bilo kada je hrvatska vlada uhitila i predala lokalnom sudu generala Mirka Norca kojeg nacionalisti smatraju ratnim junakom. Predsjednik Stipe Mesić pak nije htio sudjelovati u raspri u vladi, držeći da je odluka isključivo u njezinoj ovlasti. G. Račan je rekao da će 'uskoro' predložiti da se u parlamentu glasuje o povjerenju vladi i da će raspustiti vladu ako joj se ne izglasuje povjerenje", piše Jean-Pierre Altier.