ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - ZAGREB - Premijer Ivica Račan izjavio je sinoć novinarima da će njegova Vlada postupiti po zahtjevima Haaškog suda, da su ostavke podnijela četiri HSLS-ovca u Vladi - Goran Granić, Jozo Radoš, Goranko
Fižulić i Hrvoje Kraljević, te najavio da će od Hrvatskog sabora zatražiti glasovanje o povjerenju Vladi. Prema službeno formuliranom zaključku, Vlada RH će Ministarstvu pravosuđa proslijediti dva obrazložena zahtjeva za predajom okrivljenika s dvije potvrđene optužnice pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY), dostavljene Vladi 12. lipnja, na daljnje postupanje prema članku 16. stavku 2. Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. Ta odluka stupa na snagu danom donošenja, a za provedbu je zadužen Vladin Ured za suradnju s Haaškim sudom, izjavio je premijer Račan kasno sinoć na konferenciji za novinstvo nakon zatvorene izvanredne sjednice Vlade. Premijer ni sinoć nije govorio o optužnicama, ni o kojim je osobama riječ, kao ni o pismu u kojem je na te optužnice iznio određene prigovore. Od sva 22 ministra, za odluku da Vlada RH postupi prema zahtjevima Haaškog suda bilo je njih 19, dva su se HSLS-ova ministra - Jozo Radoš i Goranko Fižulić - suzdržali, a protiv je bio jedino HSLS- ovac Hrvoje Kraljević. Peti HSLS-ovac u Vladi, ministar Alojz Tušek ostavku nije podnio. "S obzirom na ovu
ZAGREB, 8. srpnja (Hina) -
ZAGREB - Premijer Ivica Račan izjavio je sinoć novinarima da će
njegova Vlada postupiti po zahtjevima Haaškog suda, da su ostavke
podnijela četiri HSLS-ovca u Vladi - Goran Granić, Jozo Radoš,
Goranko Fižulić i Hrvoje Kraljević, te najavio da će od Hrvatskog
sabora zatražiti glasovanje o povjerenju Vladi. Prema službeno
formuliranom zaključku, Vlada RH će Ministarstvu pravosuđa
proslijediti dva obrazložena zahtjeva za predajom okrivljenika s
dvije potvrđene optužnice pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY),
dostavljene Vladi 12. lipnja, na daljnje postupanje prema članku
16. stavku 2. Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. Ta odluka
stupa na snagu danom donošenja, a za provedbu je zadužen Vladin Ured
za suradnju s Haaškim sudom, izjavio je premijer Račan kasno sinoć
na konferenciji za novinstvo nakon zatvorene izvanredne sjednice
Vlade. Premijer ni sinoć nije govorio o optužnicama, ni o kojim je
osobama riječ, kao ni o pismu u kojem je na te optužnice iznio
određene prigovore. Od sva 22 ministra, za odluku da Vlada RH
postupi prema zahtjevima Haaškog suda bilo je njih 19, dva su se
HSLS-ova ministra - Jozo Radoš i Goranko Fižulić - suzdržali, a
protiv je bio jedino HSLS- ovac Hrvoje Kraljević. Peti HSLS-ovac u
Vladi, ministar Alojz Tušek ostavku nije podnio. "S obzirom na ovu
situaciju i da preuzimanjem teške povijesne odgovornosti ne bi
naštetili nacionalnim interesima zemlje, zahtijevat ću glasovanje
o povjerenju Vladi", najavio je Račan. To se, kaže Račan, "mora
obaviti u najkraćem roku i ako ga (povjerenja) ne bude, Vlade više
neće biti i tada nastupa sve što je predviđeno hrvatskim propisima,
prije svega Ustavom". Premijer nije želio prejudicirati da li će
ubuduće vladajuća koalicije funkcionirati kao petorka, odnosno
četvorka. "To ćemo vidjeti. Koalicija nikog ne tjera iz svojih
redova, iz nje se odlazi dobrovoljno. Ovisi od HSLS-a", rekao je
Račan. Premijer je na novinarski upit potvrdio kako se boji velikih
nereda koje bi mogla izazvati Vladina odluka. "Dakako da se bojim
nereda. Svatko normalan se toga boji, pogotovo sad kad je krenula
turistička sezona", rekao je, ističući kako smatra da prijetnje i
zaprječivanje prometnica nisu interes hrvatskih ljudi. Upitan
zašto je Vlada RH čekala s objavljivanjem optužnica Haaškog suda,
objasnio je da se čekalo kako bi se vidjelo hoće li Vlada uspjeti u
svojim traženjima. "U ovom trenutku", dodao je, "Hrvatska već trpi
štetu jer idu informacije da hrvatski nacionalisti odbijaju
suradnju s Haagom. Te informacije nisu točne, one možda izražavaju
samo namjere nekih manjih skupina", kazao je, uz ostalo, premijer
Račan.
ZAGREB - Republička koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog
rata izrazila je sinoć "ozbiljnu zabrinutost što hrvatska Vlada već
mjesec dana prešućuje cjelokupnoj hrvatskoj javnosti postojanje
dviju zapečaćenih optužnica Haaškog suda" te ocjenjuje da je
"Hrvatska ponovno na prekretnici svoje novije povijesti" i da je
"ovo povijesno pitanje njezine opstojnosti". "Najnovijim
zahtjevima Haaškog tribunala pred hrvatski narod ponovno se
stavljaju brojna otvorena pitanja - pitanja morala, časti, ali i
same državotvornosti", ocjenjuje u priopćenju Republička
koordinacija udruga. S tim u vezi ističe kako podržava sve
parlamentarne i izvanparlamentarne stranke, te sve nevladine
udruge koje se protive izručenjima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata. Od Vlade RH zahtijeva se da javno obznani imena
svih optuženih, a od Hrvatskog sabora hitno zasjedanje kako bi se
poštivala Deklaracija o zaštiti digniteta Domovinskog rata.
ZAGREB - Knjiga studija pod nazivom "Krležološki fragmenti" autora
Velimira Viskovića predstavljena je sinoć na Krležinom gvozdu. U
knjizi, s podnaslovom "Krleža između umjetnosti i ideologije",
Visković piše o ulozi teksta "Hrvatske književne laži" u
strukturiranju Krležine autorske poetike, o kulturnom i političkom
kontekstu djela "Izlet u Rusiju", Krležinoj ulozi u sukobu na
književnoj ljevici i "Krleža - Crnjanski" "Aktualnost jedne
polemike". Autor Visković, jedan od vodećih krležologa i urednik
enciklopedije "Krležijane", kazao je da je knjigom "Krležološki
fragmenti" htio pokazati kako Krleža u svom djelu nije umjetnost
podredio zahtjevima ideoloških projekata i stranaka. Zajedničko je
svim ovim tekstovima Krležina zaokupljenost nastojanjem da očuva
sferu umjetnosti kao simboličkog prostora slobode - istaknuo je
autor. Govoreći u ime Povjerenstva za obnovu Krležina Gvozda, Božo
Rudež je rekao da će se uz pomoć Gradskog poglavarstva do kraja
godine taj prostor revitalizirati te bi se trebao pretvoriti u neku
vrstu istraživačkog centra Krležinoga književnoga djela. Prema
predstavljenom planu obnove i uređenja Krležinoga stana arhitekta
Željka Kovačića taj posao bi bio gotov do kraja godine kada se
obilježava i 20. obljetnica Krležine smrti.
PULA - Izvedbom slavne opere "Aida" talijanskog skladatelja
Giusseppea Verdija u povodu 100. obljetnice njegove smrti, sinoć je
u pulskoj Areni svečano otvoren međunarodni glazbeno-scenski
festival "Histria festival" koji se drugu godinu zaredom održava u
Puli. U režiji Nenada Turkalja "Aidu" je izveo ansambl Opere i
baleta zagrebačkog HNK te Orkestar i Mješoviti zbor, dok je operom
dirigirao Pavle Dešpalj. U sklopu "Histria festivala" ovoga ljeta u
Puli će se održati 38 programa, i to tri opere, tri baleta, tri
simfonijska koncerta i niz orkestralnih i komornih koncerata.
ŠIBENIK - Međunarodni dječji festival u Šibeniku završio je sinoć
nastupom dvjestotinjak mladih Šibenčana u mjuziklu "Kuća iza
kamenite stijene". Na 41. šibenskom festivalu, koji je otvoren 23.
lipnja, nastupilo je više od 900 izvođača i više od 400 djece u
raznim radionicama. U petnaest dana festivala, čiji je pokrovitelj
bio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, izvedeno je 109 programa,
od kojih je 30 inozemnih iz 11 zemalja s pet kontinenata.
Tijekom festivala predstavljena je dugo očekivana festivalska
monografija "Šibeniče budi dijete", te je otvoren Japanski
kulturni centar u Šibeniku.
ZAGREB - Danas će u većini krajeva biti djelomice sunčano s
promjenljivom naoblakom. Mjestimice će biti kratkotrajne kiše i
grmljavine, osobito u Gorskom kotaru. U Dalmaciji će prevladavati
sunčano. Vjetar većinom slab. Na Jadranu do umjeren jugozapadnjak,
a prema otvorenom moru sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja
temperatura zraka između 16 i 21, a na Jadranu od 19 do 24 Celzijeva
stupnja. Najviša dnevna uglavnom od 25 do 30 Celzijevih stupnjeva.
(Hina) sp rš