KARLOVAC, 6. srpnja (Hina)- Fikret Abdić danas je potpisom potvrdio primitak poziva na glavnu raspravu u parnici protiv njega na Županijskom sudu u Karlovcu koja će početi 19. srpnja.
KARLOVAC, 6. srpnja (Hina)- Fikret Abdić danas je potpisom potvrdio
primitak poziva na glavnu raspravu u parnici protiv njega na
Županijskom sudu u Karlovcu koja će početi 19. srpnja.#L#
Jučer i danas uz osiguranje pravosudne policije Abdić je sprovođen
u zgradu Županijskog suda u Karlovcu gdje po svojem zakonskom pravu
čita tisuću stranica sudskog spisa s optužnicom, doznaje se od
sutkinje Jasminke Mušnjak-Jerinić.
Glavna će rasprava 19. srpnja početi dokaznim postupkom u vezi s
dvjema točkama optužnice - ratnog zločina protiv civilnog
stanovništa i protiv ratnih zarobljenika. Optužnicu je još u
kolovozu 1996. podiglo Više javno tužilaštvo u Bihaću.
Odlukom Vrhovnog suda RH od 15. lipnja Županijski sud u Karlovcu
preueo je "slučaj Abdić" od riječkog Županijskog suda. Postupak se
pred hrvatskim pravosuđem vodi na temelju Sporazuma vlada dviju
zemalja o pravnoj pomoći iz 1996. Tužiteljstvo je predložilo
saslušanje 56 svjedoka. Abdić se od 27. lipnja nalazi u okružnom
zatvoru u Karlovcu. Dodijeljen mu je i novi branitelj po službenoj
dužnosti, karlovački odvjetnik Davor Popović.
Optužnica Abdića tereti da je proglašenjem tzv. Autonomne
pokrajine "Zapadna Bosna" i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne
obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao osnivanje
logora i sabirnih centara u općini Velikoj Kladuši kako bi zatvarao
građane koji su bili protiv uspostave AP Zapadne Bosne. U tim se
logorima, stoji u optužnici, prema njima nečovječno postupalo,
prisiljavalo na službu u paravojsci i izgladnjivalo.
U opisima zlostavljanja po brutalnosti se izdvaja događaj od 17.
lipnja 1994. kad je 11 logoraša (pobrojeni poimence) iz Drmaljeva
odvedeno u mrtvačnicu dispanzera u naselju Polje i premlaćivano
tako da su zadobili ozljede opasne za život. Nakon toga bez
liječničke pomoći vraćeni su u logor. Sljedeći su dan zajedno s
drugim logorašima odvedeni na bojišnicu kao živi štit vojsci AP
Zapadne Bosne. Dvojica od tih logoraša poslije su umrla od
posljedica zlostavljanja.
Fikreta Abdića su na takve slučajeve usmeno i pismeno upozoravali
visoki predstavnici UN-a, UNPROFOR-a i Međunarodnog Crvenog križa,
a ipak su se zlodjela nastavljala, stoji u optužnici.
Optužnici je priložen i primjerak Izvještaja visokog predstavnika
UN-a Tadeusza Mazowieckog, kojeg je poslao Fikretu Abdiću nakon
posjeta logorima 28. srpnja 1994.
Spis obiluje mnoštvom podataka i medicinske dokumentacije. Vrlo je
zanimljivo dopisivanje okrivljenog Fikreta Abdića i njegovih
podčinjenih s predstavnicima srpske vojske tzv. SAO Krajine i
Republike Srpske, posebno operativni dnevnik komande Pauk, koju je
vodio srpski oficir Radojica Bočović s kartama topničkih napada.
Tada je, stoji u optužnici, Fikret Abdić u dogovoru sa srpskom
vojskom naredio da njegova vojska granatira civilna područja bez
izbora cilja, uz rubne krajeve velikokladuške općine - Bihać i
Bosansku Krupu te općine Bužim i Cazin. Tada je smrtno stradala 121
osoba, 400 je ozlijeđeno, a imena su im navedena u optužnici.
Optužnica tereti Abdića i da je 24. studenoga 1993. naredio da se
obustave humanitarni međunarodni konvoji za bihaćko područje.
Pravosudna tijela odredila su Abdiću pritvor u kojem je od 7. lipnja
ove godine, kako ne bi mogao utjecati na svjedoke a i zato što je
riječ o najtežim kažnjivim djelima protiv čovječnosti i
međunarodnog prava za koja može biti kažnjen do dvadeset godina
zatvora.
(Hina) vhor vkn