US-NYT-4.7.-GOSPODARSTVO NA KOSOVU: KORAK PO KORAK

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 4. VII. 2001. Gospodarstvo na Kosovu: korak po korak "Prošle su dvije godine otkako je NATO uspješno istjerao srbijanske snage s Kosova, što je izvrstan uspjeh. Iskustvo NATO-a i UN-a u okupaciji koja je uslijedila, međutim, dokazalo je kako je lakše osloboditi teritorij nego ga razviti. Današnje gospodarstvo na Kosovu jedva funkcionira, čak i nakon velikih napora poduzetih radi izgradnje stambenih zgrada i infrastrukture. Budući da je nezaposlenost 60 posto, a sve vrste proizvodnje jako smanjene, osobni dohotci uvelike ovise o stranoj pomoći. Iako neka izvješća govore kako je raširena jednostavna trgovina za gotovinu, veliki dio robe kojom se trguje ukraden je. Iznuđivanje i zaštita od iznuđivanja vrlo su česta pojava. Kosovo i dalje prima velikodušnu stranu pomoć kojoj je cilj pridonijeti oporavku Kosova, ali nedostaju osnovni preduvjeti za zdravo tržišno gospodarstvo. Zakonodavna država ne postoji a bankarstvo i osiguranje vrlo su slabi. Vrijeme je zrelo za nove pokuse u gospodarskom razvoju. UN-ova misija na Kosovu, uska suradnja s lokalnim vlastima, morala bi stvoriti posebne gospodarske zone - male otoke stabilnosti za gospodarsku aktivnost. S vremenom bi te zone mogle poslužiti kao model za poticanje reforma diljem Kosova. (...) Na Kosovu bi posebna gospodarska zona za početak mogla biti tek ograđeno područje s ograničenim pristupom - dovoljno maleno da omogući policijsku zaštitu od kaotične okoline, ali i domaći pravni sustav u sklopu kojeg bi poslovanje moglo funkcionirati. Trebalo bi osnovati sud koji bi kažnjavao one koji krše osnovna pravila poslovanja (...) i koji bi rješavao sporove. Privatna banka bila bi pozvana da olakša transakcije i daje kredite za tvrtke u toj zoni, prema svojim pravilima. Idealno bi bilo da zona pruža i dodatne usluge kao što su struja, voda i telekomunikacije; sigurna skladišta; možda čak i osiguranje od političkog rizika kako bi se poduzetnicima pomoglo da prevladaju nesigurnosti povezane s kosovskim neriješenim političkim statusom. Početna poslovna aktivnost u ovakvoj zoni vjerojatno bi bila prilično jednostavna: trgovanje, skladištenje legalno uvezene robe, nešto poljoprivrede i malo mikrofinanciranja, npr. No najvažnije je početi. Složenije poslovanje gotovo sigurno bi se razvilo kad bi se utvrdile osnovna sigurnost i radne institucije. Ovaj bi pristup predstavljao novu vježbu u izgradnji modernog tržišta, no blizak je i uvjetima za koje mnogi povjesničari gospodarstva pretpostavljaju da se u njima razvio kapitalizam u srednjovjekovnoj Europi - u malim zonama u kojima su sigurnost održavali mještani koji su na trgovinu gledali kao na dobar izvor moći i prihoda. Kad se na Kosovu utvrde uspješne zone, mogla bi se obaviti nadogradnja a mogle bi rasti i složenije institucionalne strukture koje bi podržavale sve složenije gospodarske aktivnosti. Učinkovita tržišta ne stvaraju se sama od sebe. Ovaj bi pristup mogao omogućiti da se na Kosovu izgrade osnovni institucionalni temelji kapitalizma - korak po korak. Ove bi zone mogle postati model za rehabilitaciju ratom rastrganih zemalja i posrnulih država diljem svijeta", pišu David A. Moss i Bruce R. Scott, profesori pri "Harvard Business School".