PROŠIRENJE EU NE GUBI NA ZAMAHU

Piše: Slavoljub Leko, posebni izvjestitelj Hine iz Salzburga SALZBURG, 1. srpnja (Hina) - Ujedinjena Europa je jedinstvena prigoda za stvaranje mira, stabilnosti i demokracije na cijelom kontitentu, a proširenje EU je nužno za postizanje tog cilja i taj proces ne gubi na zamahu, suglasili su se sudionici rasprave o proširenju EU koja je u nedjelju održana u Salzburgu.#L# Prvog dana trodnevnog Europskog ekonomskog summita što ga u Salzburgu organizira Svjetski ekonomski forum (WEF), šefovi država ili vlada nekoliko zemalja srednje i istočne Europe te predstavnici EU i poslovnog svijeta zapadne Europe govorili su o proširenju Unije. "Proširenje treba biti i jest najbolji način za stvaranje sigurnosti i stabilnosti cijelog kontinenta", rekao je austrijski predsjednik Thomas Klestil. Prvi sveeuropski summit na temu "Europa: Građenje na različitosti" kojega je ove godine WEF organizirao u Salzburgu započeo je raspravom o pitanju dobija li ili gubi na zamahu proširenje EU. Nitko od sudionika rasprave nije stavio u pitanje ideju proširenja EU nego je naglašeno da je najbolji način za stvaranje mira, stabilnosti, demokracije u Europi širenje EU. Povjerenik Europske komisije za proširenje Guenter Verheugen je naglasio da je širenje EU najvažniji projekt Petnaestorice. "Nitko nije protiv i nitko ne želi odgađanje", rekao je on. Dodao je da bi veća skupina zemalja kandidata za prijem u EU do kraja slijedeće godine mogla završiti pregovore, a da bi u prvoj polovici 2004. te zemlje postale punopravne članice EU. On je naglasio da su među najvažnijim pitanjima kojima ove zemlje trebaju posvetiti pozornost reforma uprave, reforma pravosuđa i borba protiv korupcije. Osvrćući se na rastući skepticizam među članicama EU glede njezina proširenja, koji simbolizira nedavni referendum u Irskoj, Verheugen je rekao kako bi političari u zemljama Petnaestorice trebali jače poduprijeti proširenje u javnosti svojih zemalja. "Jedino pravo pitanje je kako ubrzati širenje EU", rekao je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Prema njegovom mišljenju, ujedinjenje Europe je i politička i ekonomska nužnost kako bi se kontinent odupro izazovima narastajuće globalizacije i osigurao mir i stabilnost. On je naglasio potrebu da EU pomogne zemljama kandidatima u ispunjavanju uvjeta za pristup Uniji. Predsjednik Mesić je rekao kako je Hrvatska spremna prihvatiti i oblike regionalne suradnje, ali samo kao odskočnu dasku za priključenje EU. Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski rekao je kako se više uopće ne govori o proširenju kao takvom, već samo o načinima i uvjetima njegove realizacije. Srbijanski premijer Zoran Đinđić je, zaradivši pljesak nazočnih zbog političke hrabrosti pokazane izručenjem bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića Haaškom sudu, rekao kako činjenica da je on u Salzburgu govori kako je stanje u njegovoj zemlji potpuno sigurno za potencijalne ulagače. Đinđić je rekao kako Europa treba uložiti u stabilnost regije jugoistočne Europe jer će je to mnogo manje koštati nego što su je koštale krize što su do sada izbijale u toj regiji. Obraćajući se predsjedniku Mesiću i premijeru Đinđiću povjerenik Verheugen je rekao kako Hrvatska i Jugoslavija također imaju pravo postati članice EU te kako je integracija u EU najbolji način za stabilizaciju regije. Austrijski predsjednik Klestil je rekao kako EU treba stabilizirati i ekonomski obnoviti i konačno potpuno integrirati jugoistočnu Europu u EU. U kratkoj razmjeni mišljenja slovenski premijer Drnovšek je zamjerio EU-u što prisiljava Sloveniju da ograničenje kretanja radne snage prihvati kao privremenu mjeru za prijem u EU, a povjerenik Verheugen je rekao kako je EU u pregovorima već pokazala osjetljivost za slovenske uvjete prihvaćajući ograničenja u kupovini zemljišta i šuma te da Slovenija i druge države taj uvjet EU mogu prihvatiti ili odbaciti. Ipak, u ovom drugom slučaju ne bi više bilo govora o 2004. kao godini prijema, nego 2010. Da u Salzburgu nisu svi poduprli ujedinjenje Erupe i onoga što ono sa sobom nosi svjedoče prosvjedi koje su organizirali protivnici globalizacije i anti-kapitalisti. Između 700 prosvjednika, prema policiji, i 2000 prema organizatorima, protestirali su na Kolodvorskom trgu u Salzburgu kojeg je za tu prigodu odredila policija. Iznimno snažno policijsko osiguranje nije imalo problema u ograničavanju prosvjeda na za to određenom mjestu, a kada su prosvjedi prešli u nerede, nakon što su demonstranti pokušali probiti postavljene ograde, policajci su za smirivanje prosvjednika upotrijebili palice. (Hina) sl maš