FR-SE-mandati-Organizacije/savezi-Obrana-Onečišćenje-Diplomacija FRANCUSKA-AFP OD 28.6.01.O ZAVRŠETKU ŠVEDSKOG PREDSJEDANJA EU FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP28. VI. 2001.Predsjedanje EU-om: 'uspjeh' kaže Stockholm,
'eurominimalistički', misli Bruxelles"Švedska u nedjelju završava svoje prvo predsjedanje Europskom unijom (EU) s osjećajem da je ispunila zadaću, napose kada je riječ o 'trima E' (proširenje, zapošljavanje i okoliš) od kojih je načinila prioritete, no koje u Bruxellesu nazivaju 'eurominimalističkim'.Predsjedanje 'bogato rezultatima i djelotvorno vođeno', komentira švedski veleposlanik u EU-u Gunnar Lund. 'Najvažniji (uspjeh je zabilježen) u svezi s proširenjem' nakon nedavnog europskog susreta na vrhu u Goeteborgu (jugozapad), nastavlja na web-stranici predsjedništva.Premda su susret na vrhu u Goeteborgu omeli žestoki sukobi između nekoliko stotina protivnika globalizacije i policije, u kojima je troje ljudi ranjeno iz vatrenog oružja, Švedska ga smatra uspjehom zbog brzog proširenja kluba petnaestorice na deset zemalja kandidata iz Srednje i Istočne Europe, Cipar i Maltu. I to zato što se na njemu utvrdila 2002. godina kao poželjan nadnevak za svršetak
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP
28. VI. 2001.
Predsjedanje EU-om: 'uspjeh' kaže Stockholm,
'eurominimalistički', misli Bruxelles
"Švedska u nedjelju završava svoje prvo predsjedanje Europskom
unijom (EU) s osjećajem da je ispunila zadaću, napose kada je riječ
o 'trima E' (proširenje, zapošljavanje i okoliš) od kojih je
načinila prioritete, no koje u Bruxellesu nazivaju
'eurominimalističkim'.
Predsjedanje 'bogato rezultatima i djelotvorno vođeno', komentira
švedski veleposlanik u EU-u Gunnar Lund. 'Najvažniji (uspjeh je
zabilježen) u svezi s proširenjem' nakon nedavnog europskog
susreta na vrhu u Goeteborgu (jugozapad), nastavlja na web-
stranici predsjedništva.
Premda su susret na vrhu u Goeteborgu omeli žestoki sukobi između
nekoliko stotina protivnika globalizacije i policije, u kojima je
troje ljudi ranjeno iz vatrenog oružja, Švedska ga smatra uspjehom
zbog brzog proširenja kluba petnaestorice na deset zemalja
kandidata iz Srednje i Istočne Europe, Cipar i Maltu. I to zato što
se na njemu utvrdila 2002. godina kao poželjan nadnevak za svršetak
pregovora s najnaprednijim državama.
Kraljevina je također postigla da Španjolska odustane od svog
zahtjeva da pregovore sa zemljama kandidatima za EU poveže s
budućnošću regionalnih pomoći.
U Bruxellesu međutim misle da se švedsko predsjedanje odlikuje
'minimalnim preuzimanjem rizika i vrlo jakom željom da se ne
izaziva pomutnja, zacijelo zbog prilično euroskeptične domaće
javnosti', kako kaže diplomat na dužnosti u gradu-sjedištu
Europskog povjerenstva koji je htio ostati anoniman.
'Osim pitanja proširenja, Šveđani su doista bili jako oprezni, u
stalnom traženju gdjekada paralizirajućeg konsenzusa, ali nakon
francuskog predsjedanja i napetosti na susretu na vrhu u Nici (na
jugoistoku Francuske) jamačno je bilo potrebno razdoblje mira',
pomirljivo dodaje njegov kolega.
Švedsko je predsjedanje bilo 'vrlo pozitivno', tvrdi naprotiv
visoki dužnosnik u bruxelleskom Povjerenstvu. 'Jedini kritičari
koje sam čuo jesu Francuzi i to zato što je njihovo predsjedanje
bilo tako slabo', dodaje.
Europski krugovi u Bruxellesu koji govore o 'švedskom forcingu'
koncem predsjedanja kako bi se postigli konkretni rezultati u svezi
s proširenjem misle da je susret na vrhu u Goeteborgu iznjedrio
tipičnu europsku nagodbu u kojoj će svatko moći pronaći što želi, uz
nužnu opasnost od različitih tumačenja. Napose Francuska i
Njemačka ne žele se vezati 'krajnjim nadnevnkom' koji bi zemlje
kandidati mogle istaknuti kao obvezu Europljana, kaže ukratko
visoki dužnosnik.
Među drugim uspjesima švedskog predsjedanja g. Lund spominje
napredak u zajedničkoj vanjskoj i u sigurnosnoj politici s
posjetima švedskog premijera Goerana Perssona Bliskom istoku,
Rusiji i Sjevernoj Koreji. 'Također smo omogućili napredak u
reformi europskih ustanova', dodaje.
Takvog mišljenja nije Olof Petersson, direktor stockholmske
promatračke skupine 'Gospodarstvo i društvo'. On drži da je švedsko
predsjedateljstvo propustilo prigodu da utvrdi agendu za
institucijsku reformu Europe. 'Predsjedateljstvo je bilo pasivno u
rješavanju neriješenih pitanja kao što je supsidijarnost
(raspodjela ovlasti između Povjerenstva i država),
pojednostavljenje ugovora i uloga nacionalnih parlamenata',
kaže.
U svezi sa zapošljavanjem Švedska ističe sporazum postignut koncem
predsjedanja o smjernici o obavješćivanju i konzultiranju radnika,
dok je o okolišu glavno pitanje bilo stalna reafirmacija europskog
zalaganja za protokol iz Kiota o smanjenju plinova koji uzrokuju
učinak staklenika.
Strategija 'održivog razvitka' koju zagovara Stockholm doista je
prihvaćena, ali je osta