ZAGREB, 28. lipnja (Hina) -ZAGREB - Hrvatski sabor prihvatio je danas Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave kojim se dio obveza u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi od 1. srpnja prenosi na lokalnu razinu. Za
financiranje školstva, zdravstva i socijalne skrbi županijama, općinama i gradovima osigurat će se više od 1,6 milijardi kuna godišnje. Sabor je većinom glasova prihvatio četiri prateća zakona kojima se omogućuje decentralizacija - zakone o osnovnom i srednjem školstvu, te zdravstvu i socijalnoj skrbi. Zastupnici su prihvatili i amandman na predložene izmjene zakona o osnovnom školstvu, da se prijevoz zaposlenika u osnovnim školama i dalje plaća iz državnog, a ne iz lokalnih proračuna, kako je predlagala Vlada. Sabor je jednoglasno prihvatio i izmjene zakona o mirovinskom osiguranju, kojim se uređuje isplata mirovina putem državne riznice, a u koju će se ubuduće uplaćivati i doprinosi za mirovinsko osiguranje.ZAGREB - Ne stoje ocjene da je Hrvatska u depresiji i pred bankrotom, a proračun u konfuziji, kazao je danas u Hrvatskom saboru ministar financija Mato Crkvenac, istaknuvši da dodatno zaduživanje države ne predstavlja opasnost, jer Hrvatska nije visoko zadužena zemlja. Obrazlažući prijedlog rebalansa
ZAGREB, 28. lipnja (Hina) -
ZAGREB - Hrvatski sabor prihvatio je danas Zakon o financiranju
jedinica lokalne i područne samouprave kojim se dio obveza u
školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi od 1. srpnja prenosi na
lokalnu razinu. Za financiranje školstva, zdravstva i socijalne
skrbi županijama, općinama i gradovima osigurat će se više od 1,6
milijardi kuna godišnje. Sabor je većinom glasova prihvatio četiri
prateća zakona kojima se omogućuje decentralizacija - zakone o
osnovnom i srednjem školstvu, te zdravstvu i socijalnoj skrbi.
Zastupnici su prihvatili i amandman na predložene izmjene zakona o
osnovnom školstvu, da se prijevoz zaposlenika u osnovnim školama i
dalje plaća iz državnog, a ne iz lokalnih proračuna, kako je
predlagala Vlada. Sabor je jednoglasno prihvatio i izmjene zakona o
mirovinskom osiguranju, kojim se uređuje isplata mirovina putem
državne riznice, a u koju će se ubuduće uplaćivati i doprinosi za
mirovinsko osiguranje.
ZAGREB - Ne stoje ocjene da je Hrvatska u depresiji i pred
bankrotom, a proračun u konfuziji, kazao je danas u Hrvatskom
saboru ministar financija Mato Crkvenac, istaknuvši da dodatno
zaduživanje države ne predstavlja opasnost, jer Hrvatska nije
visoko zadužena zemlja. Obrazlažući prijedlog rebalansa
proračuna, ministar je istaknuo da se rebalans provodi zbog
osiguravanja sredstava za decentralizaciju, te stoga što bi se od
1. srpnja sredstva za mirovine uplaćivala i isplaćivala iz Državne
riznice. Rebalans se provodi i zbog smanjenja planiranih prihoda od
privatizacije za dvije milijarde kuna, a za taj iznos Vlada traži
odobrenje za dodatno zaduženje. Ističe da će i dalje inzistirati da
se ne ide u povećanje proračunskih rashoda, ali ni prihoda jer bi se
time ušlo u džep građana i gospodarstva. Po njegovu mišljenju nema
opasnosti ni od rasta proračunskog deficita i neće biti veći od
planiranih 5,3 posto BDP-a.
ZAGREB - Hrvatska Vlada s današnje je sjednice Saboru uputila
zakonski prijedlog o potvrđivanju Ugovora o slobodnoj trgovini s
BiH, koji bi trebao pridonijeti povećanju robne razmjene dviju
zemalja. Taj je ugovor potpisan u prosincu prošle, a primjenjuje se
od 1. siječnja ove godine. Ugovor uvodi asimetričnu liberalizaciju
carina, pa bi se tako za industrijske i poljoprivredne proizvode
podrijetlom iz BiH carine ukinule, a za robu koja se iz Hrvatske
uvozi u BiH postupno smanjivale do 2004., kada bi se potpuno
ukinule. BiH je zanačajan trgovinski i gospodarski partner
Hrvastke, i u ukupnoj je robnoj razmjeni u prošloj godini zauzimala
šesto mjesto. No, prošle i pretprošle godine između dviju država
zabilježen je pad robne razmjene, a uzrok mu je suspenzija
Sporazuma o gospodarskoj suradnji iz svibnja 1999.
ZAGREB - Vlada je danas uputila Saboru na potvrđivanje dva ugovora o
zajmovima europskih financijskih institucija za projekte
kreditiranja programa maloga i srednjeg poduzetništva. Projekt je
vrijedan 20 milijuna eura, s tim da bi 60 posto potrebnih sredstva
ili 12 milijuna eura bilo kredit Europske banke za obnovu i razvoj,
a preostalih osam milijuna eura kredit Razvojne banke Vijeća
Europe. Oba zajma bila bi na rok otplate od osam godina, uz dvije
godine počeka, te povoljnom kamatom temeljenom na euribor-u.
ZAGREB - Glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski uputio je pismo
predsjedniku Vrhovnog suda Ivici Crniću i svim hrvatskim sucima u
kojem se ispričava zbog neprimjerene izjave i obavještava da je
stavio mandat na raspolaganje. Ortynski u pismu priznaje da je,
komentirajući odluku Vrhovnog suda o puštanju dvojice pritvorenika
na slobodu, izjavio da je ona nezakonita i da je to dokaz
korumpiranosti u pravosuđu. Ortynski je pismo uputio jučer, a Crnić
je o njegovom sadržaju izvijestio uoči današnjeg susreta
izaslanstava vrhovnih sudova Hrvatske i Slovenije na Plitvičkim
Jezerima. Zamjenik premijera Goran Granić potvrdio je na današnjoj
sjednici Vlade da je Ortynski, uz ispriku, ponudio mandat na
raspolaganje ako Vlada ocijeni da je njegova izjava dovela do
situacije da je nemoguće da i dalje obnaša dužnost.
ZAGREB - Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Luka Trconić
potvrdio je danas da je sinoć, oko 21 sat, primio podnesak kojim je
Glavni državni odvjetnik Radovana Ortynski ponudio ostavku na tu
dužnost. Ortynski je u podnesku pojasnio okolnosti pod kojima je
dao spornu izjavu o korumpiranosti hrvatskog pravosuđa, no iz
podneska nije moguće razaznati je li izjava prenesena u medijima
autentična, kazao je Trconić. Dodao je kako je, u slučaju da je
izjava autentična, Glavni državni odvjetnik, komentirajući odluku
Vrhovnog suda, prekoračio zakonske ovlasti. Najavio je da će Odbor
za pravosuđe čitav slučaj razmotriti na sjednici u ponedjeljak ili
u utorak, na koju će biti pozvan i Ortynski. Odbor će svoje
mišljenje uputiti Vladi, koja će odlučiti o eventualnom pokretanju
stegovnog postupka protiv Ortynskog, koji je inače, u pismu isprike
predsjedniku Vrhovnog suda i sucima, potvrdio autentičnost svoje
izjave.
ZAGREB - Zamjenik premijera Goran Granić najavio je danas da će
Vlada nakon što se s godišnjeg odmora vrati premijer Ivica Račan,
vjerojatno na svojoj slijedećoj sjednici, raspravljati o ponuđenoj
ostavci glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog i donijeti
odluku o tome. Granić je to najavio na početku Vladine sjednice
ističući da je Ortynski, uz ispriku, Vladi ponudio mandat na
raspolaganje ako ocijeni da je njegova izjava (o korumpiranosti
pravosuđa) dovela do situacije da je nemoguće da i dalje obnaša
dužnost državnog odvjetnika. Granić je potvrdio da se sinoć sastao
sa Ortynskim i Ivicom Crnićem, predsjednikom Vrhovnog suda.
ZAGREB - Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj
smatra da će Vladina odluka o odgovornosti Glavnog državnog
odvjetnika Radovana Ortynskog pokazati je li joj važnije zaštititi
pojedinca ili dignitet i autoritet sudbene vlasti. Gredelj u
današnjem otvorenom pismu zamjeniku premijera Goranu Graniću
smatra da se izjave Ortynskog ne mogu ispraviti tek isprikom. Stoga
od Vlade očekuje "mudru odluku", u interesu hrvatske sudbene vlasti
i općeg probitka Hrvatske. "Jedino što Vlada treba učiniti je da
zauzme stajalište o Ortynskom i umjesto javnosti ušutka onoga
kojega uistinu treba ušutkati, Glavnog državnog odvjetnika", kaže
Gredelj u pismu.
OSIJEK - Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) u
subotu će organizirati masovne prosvjede u nekoliko županija ako
sutra ne bude postignut dogovor oko otkupne cijene pšenice i
ostalih uvjeta otkupa u skladu sa zahtjevima te udruge. Tajnik
ZUSSB-a Stanko Zdravčević izjavio je da će predstavnici udruge već
sutra biti spremni za razgovore u Osijeku, s predstavnicima
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te tvrtaka čije su ponude
prihvaćene na natječaju za otkup tržnih viškova pšenice. On je
ponovio kako udruga traži otkupnu cijenu od 1,20 kuna po kilogramu
pšenice standardne kvalitete te da glavni otkupljivač, bez
posrednika, bude mlinsko-pekarska industrija. Istaknuo je da će
prosvjedi trajati do postignuća dogovora o zahjevima seljaka.
ZAGREB - Šezdesetak članova Hrvatskog školskog sindikata
"Preporod" i Sindikata zaposlenika uz hrvatskom školstvu
prosvjedovalo je danas pred Hrvatskim saborom protiv prijedloga
izmjena Zakona o osnovnom školstvu i Zakona o srednjem školstvu.
Sindikati ocjenjuju neprihvatljivim odredbe kojima se ukida bonus
u srednjim školama i povećava tjedna norma srednjoškolskih
profesora. Sindikati su također protiv da se naknade za prijevoz u
srednjim školama više ne bi isplaćivale iz državnog proračuna, već
proračuna lokalne samouprave. Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko
Tomčić primio je prije prosvjeda sindikalne čelnike koji su mu
uručili peticiju protiv izmjena dvaju zakona s potpisima 4.225
srednjoškolskih profesora.
ZAGREB - Ministrica turizma Pave Župan Rusković izvijestila je
danas na sjednici Vlade o dobrim svibanjskim turističkim
rezultatima. Tada je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, broj
turista bio veći 42 posto, a broj inozemnih gostiju 51 posto, rekla
je ministrica Župan Rusković, ne navodeći apsolutne brojke. Ukupno
je u prvih pet mjeseci broj turista porastao 24 posto, a porast
broja inozemnih je bio 32 posto.
ZAGREB - Predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Milan Đukić
izjavio je danas da je aktualna vlast potrošila sve kredite.
Ocijenjujući da se hrvatska Vlada prema područjima posebne državne
skrbi odnosi paušalno i maćehinski, naveo je da se ta područja ne
mogu 'oživjeti' ako se ne vrati domicilno stanovništvo. Vladi
posebno zamjera što, rekao je, "bježi" od donošenja zakona bitnih,
a opstanak Srba u Hrvatskoj. Izrazio je prosvjed SNS-a što je
Hrvatski sabor odgodio donošenje Ustavnog Zakona o ljudskim
pravima i slobodama. Time Vlada pokazuje da nema političke volje da
građanima srpske nacionalnosti omogući da se integriraju u
hrvatsko društvo, naglasio je Đukić na današnjoj konfrenciji za
novinare, zauzimajući se u ime SNS-a za prijevremene parlamentarne
izbore.
ZAGREB - Dvojica od četvorice srpskih pritvorenika, optuženih za
ratne zločine pred osječkim Županijskim sudom, još uvijek odbijaju
hranu u zagrebačkoj Bolnici za osobe lišene slobode (BOLS), izjavio
je danas načelnik Uprave za izvršenje sankcija Ministarstva
pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Josip Begović. Begović je
izjavio da je jutros iz bolnica izvješten kako su dvojica
pritvorenika počeli redovno uzimati hranu nakon štrajka glađu
proteklih dana zbog zahtjeva da im se kazneni postupak razdvoji u
odnosu na 52 optuženika za ratne zločine kojima se sudi u
odsutnosti.
(Hina) gk gk