REBALANS PRORAČUNA: DODATNO ZADUŽIVANJE OD 2,8 MILIJARDI ZA POKRIĆE

REBALANS PRORAČUNA: DODATNO ZADUŽIVANJE OD 2,8 MILIJARDI ZA POKRIĆE RASHODA Decentralizacija, prelazak mirovina u proračun, smanjenje prihoda od privatizacije za dvije milijarde kuna, te ovlaštenje Vladi za dodatnim zaduživanjem u iznosu od 2,8 milijardi kuna, osnovne su značajke prijedloga rebalansa državnog proračuna kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru. Vlada rebalansom predlaže planiranih 49,7 milijardi kuna rashoda povećati za 17 posto, ili za 8,46 milijardi kuna čime bi proračunski izdatci u ovoj godini dosegnuli 58,1 milijardu kuna. Planirani bi se pak proračunski prihodi povećali za 11,3 posto, odnosno za 5,6 milijardi kuna, pa bi tako u ovoj godini iznosili 55,3 milijarde kuna. Kako bi se pokrio taj deficit proračuna Vlada je Saboru uputila i prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju proračuna, tražeći da joj se omogući da se dodatno zaduži na domaćem i inozemnom tržištu za 2,8 milijardi kuna. Tako bi umjesto do sada planiranog zaduženja od 7,9 milijardi kuna ukupni iznos do kojeg bi Vlada mogla ići u zaduženje bio 10,7 milijarde kuna. Prema podatcima iz samog prijedloga rebalansa, većina novog zaduženja bilo bi zaduženje na domaćem tržištu kapitala. Naime, u proračunskim je stavkama povećanje od 2,5 milijardi kuna predviđeno na stavci kratkoročnog tuzemnog zaduživanja, dok je ostatak od 360 milijuna povećanje zajmova od Svjetske banke (za strukturnu prilagodbu i za ulaganje u mirovinski sustav). Zaduživanjem bi se pak namaknula sredstva koja se neće dobiti privatizacijom. Naime, na prihodnoj strani predloženog rebalansa Vlada 'priznaje' da je precijenila ranije planirani prihod od privatizacije. Proračunom je bilo planirano od prodaje državne imovine uprihodovati 8,5 milijardi kuna. No, Vlada ih rebalansom smanjuje za 2 milijarde (dakle na 6,5 milijardi kuna), što će nadoknaditi zaduživanjem. "Međutim, još nisu završene sve aktivnosti radi ostvarenja planiranih prihoda od privatizacije. Nastojat će se da ti prihodi budu što viši, odnosno zaduženje što manje", ističe se u obrazloženju rebalansa. Uključivanjem pak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 1. srpnja u proračun znači i da bi od tada i doprinosi za mirovinsko osiguranje bili uplaćivani preko Državne riznice. To bi na prihodnoj strani proračunu trebalo donijeti 7 milijardi kuna. U državnom proračunu tako bi se osigurala sredstva za isplatu mirovina (osim inozemnih koje bi i dalje išle s računa HZMO-a), za pokriće plaća, materijalnih i ostalih troškova HZMO-a. Tako bi se, prema obrazloženju rebalansa, u proračun prenio i deficit HZMO-a od 907 milijuna kuna namijenjenih za isplatu svih mirovina osim inozemnih i osiguranje dodatnog transfera od 259 milijuna kuna namijenjenih isplati plaća, materijalnih i ostalih troškova HZMO-a. U proračun bi se preuzele i tekuće obveze HZMO-a prema poslovnim bankama, koje su zadnjeg dana prošle godine iznosile 770 milijuna kuna. Od 1. srpnja počeo bi i proces fiskalne decentralizacije koja zahtjeva osiguranje 605 milijuna kuna na poziciji potpora za izravnanje kojim bi lokalne jedinice financirale funkcije koje preuzimaju u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Potrebni iznos za decentralizaciju, prema rebalansu, prikupio bi se većim sredstvima od poreza na dohodak i na dobit. Vlada, naime, predviđa da bi se od poreza na dohodak prikupilo 15,4 posto više sredstava nego je to prvotno predviđao proračun, pa bi s tih dodatnih 505 milijuna kuna u ovoj godini od poreza na dohodak bilo prikupljeno ukupno 3,78 milijardi kuna. Za 6,3 posto rebalansom su planirani veći prihodi od poreza na dobit. To bi bilo povećanje od 100 milijuna kuna pa bi porez na dobit proračunu ove godine ukupno donio 1,68 milijardi kuna. Na rashodnoj strani proračuna prema pozicijama pojedinih ministarstava, rebalans zahvaća tri ministarstva - Ministarstvo rada i socijalne skrbi kojemu resorno pripadaju i mirovine, Ministarstvo financija u kojemu je i stavka fonda za izravnjanje vezano za decentralizaciju, te Ministarstvo zdravstva na stavci tekućih prijenosa i to sredstava za zdravstvenu zaštitu staračkih domaćinstava i neosiguranih osoba. Promjena nema kod ostalih proračunskih korisnika, odnosno sva ostala ministarstva i državne uprave, agencije ili zavodi ostaju u dosadašnjim proračunskim okvirima. Vlada, međutim, u obrazloženju rebalansa ističe da se na rashodnoj strani pojavljuju pojačani pritisci i to na stavkama namijenjenim isplati plaća, dječjeg doplatka i pokrića deficita HZMO-a koji prijete premašivanjem planiranih iznosa. Proračunom je za ovu godinu bilo predviđeno 10 postotno smanjenje fonda plaća za proračunske korisnike, što u aposlutnim brojkama znači 1,7 milijardi kuna za plaće manje nego li prošle godine. Novim koeficijentima i osnovicom po kojima su isplaćene plaće za lipanj postignute su znatne uštede, ali, upozorava Vlada, nedovoljne za ostvarenje planiranog iznosa uštede. "Postoje značajnija probijanja u isplati plaća, stoga u narednom razdoblju slijede daljnje mjere koje imaju za cilj ostvarenje planirane uštede na fondu plaća", najavljuje se u obrazloženju rebalansa. Vlada također ističe da bi promjene u fiskalnoj politici, ili povećanje poreznog opterećenja i zaduživanja za pokrivanje pojačanih pritisaka na rashode dovele u pitanje uspostvaljeni trend poboljšanja u gospodarstvu. Stoga je rashode potrebno zadržati u planiranim okvirima. To pak znači pokretanje procedure izmjene zakonskih propisa i donošenje niza odluka radi sprečavanja prekoračenja proračunskih rashoda, zaključuje Vlada u obrazloženju predloženog rebalansa državnog proračuna o kojemu uskoro će uskoro svoje reći i saborski zastupnici.