FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO PRIJEDLOG REBALANSA PRORAČUNA

HR-SABOR-PRORAČUN-Vlada ODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO PRIJEDLOG REBALANSA PRORAČUNA ODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO PRIJEDLOG REBALANSA PRORAČUNA Odbor za financije Hrvatskog sabora danas je podržao prijedlog rebalansa državnog proračuna kojim se prihodi povećavaju na 55,3 milijarde kuna ili za 11,3 posto, a rashodi za 17 posto, odnosno na 58,1 milijardu kuna, te Vladi omogućava dodatno zaduženje za 2,8 milijardi kuna. Radi se isključivo o tehničkom rebalansu zbog toga što će se od 1. srpnja sredstva za mirovine uplaćivati i isplaćivati s računa Državne riznice, a istodobno počinje i decentralizacija, kazao je pomoćnik ministra financija Niko Raič. Također je rekao da rebalans ne dovodi u pitanje stand by aranžman s MMF-om, te da Vlada neće dozvoliti da se poveća planirani proračunski deficit od 5,3 posto brutto domaćeg proizvoda. Vlada, istaknuo je, želi zadržati sadašnju razinu izdataka i priprema niz mjera s kojima će uskoro izaći pred javnost i Sabor. Željko Glavan (HSLS) pitao je kako se može govoriti o tehničkom rebalansu, kada se predlaže novo zaduženje za 2,8 milijardi kuna, a vanjski član Odbora Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta upozorio da ne postoji pojam tehničkog rebalansa. Samtra da se bez zadiranja u elementarne stvari ne može puno učiniti s javnim financijama. Na prihodovnoj strani proračuna ima prostora
ODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO PRIJEDLOG REBALANSA PRORAČUNA Odbor za financije Hrvatskog sabora danas je podržao prijedlog rebalansa državnog proračuna kojim se prihodi povećavaju na 55,3 milijarde kuna ili za 11,3 posto, a rashodi za 17 posto, odnosno na 58,1 milijardu kuna, te Vladi omogućava dodatno zaduženje za 2,8 milijardi kuna. Radi se isključivo o tehničkom rebalansu zbog toga što će se od 1. srpnja sredstva za mirovine uplaćivati i isplaćivati s računa Državne riznice, a istodobno počinje i decentralizacija, kazao je pomoćnik ministra financija Niko Raič. Također je rekao da rebalans ne dovodi u pitanje stand by aranžman s MMF-om, te da Vlada neće dozvoliti da se poveća planirani proračunski deficit od 5,3 posto brutto domaćeg proizvoda. Vlada, istaknuo je, želi zadržati sadašnju razinu izdataka i priprema niz mjera s kojima će uskoro izaći pred javnost i Sabor. Željko Glavan (HSLS) pitao je kako se može govoriti o tehničkom rebalansu, kada se predlaže novo zaduženje za 2,8 milijardi kuna, a vanjski član Odbora Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta upozorio da ne postoji pojam tehničkog rebalansa. Samtra da se bez zadiranja u elementarne stvari ne može puno učiniti s javnim financijama. Na prihodovnoj strani proračuna ima prostora da se prikupi još maksimalno jedna do dvije milijarde kuna, što nije dovoljno, kazao je. Drži da bi se više moglo učiniti na strani rashoda i to racionalizacijom prava branitelja i sustava socijalne zaštite. Istaknuo je da ima ljudi koji dobivaju naknade i pomoći po nekoliko osnova, a imaju i vlastite prihode, kao što su inozemne mirovine i slično, objasnio je. Neodrživim smatra postojeći ritam zaduživanja, jer, rekao je, za nekoliko godina imat ćemo velikih problema s javnim financijama. Sada je, kaže, udjel javnog duga u BDP-u 35 posto, a kada se dodaju i deficiti izvanproračunskih fondova te državna jamstva, taj udjel premašuje 50 posto. Ovim ritmom taj će udjel za nekoliko godina biti veći i od 60 posto BDP-a, koliko je dozvoljeno po maastrichim kriterijima, ustvrdio je Lovrinčević. Tekući proračunski manjak veći od tri milijarde kuna i velika ovisnost proračuna od prihoda od privatizacije, osnovni su problemi koji ostaju i nakon ovog rebalansa, istaknuo je Đuro Njavro (DC). Država ne može trošiti više nego što ima i vjerujem da ćemo uskoro raspravljati o novom rebalansu proračuna, zaključio je Njavro. Rebalansom bi za dvije milijarde kuna bili smanjeni i prihodi od privatizacije. Vlada pregovara o privatizaciji nekoliko poduzeća, no ne želi ih prodati pod svaku cijenu, kazao je Raič obrazlažući predloženi rebalans, dodavši da se od privatizacije očekuje oko 6,5 milijardi kuna, a ne 8,5 kako je bilo planirano. Kako bi se pokrio taj manjak, ali i deficit Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 834,4 milijuna kuna, Vlada predlaže i izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna kojima traži odobrenje za dodatno zaduženje od 2,8 milijardi kuna na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala. Time bi ovogodišnje zaduženje države dosegnulo 10,7 milijardi kuna.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙