ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Decentralizacija, prelazak mirovina u proračun, smanjenje prihoda od privatizacije za dvije milijarde kuna, te ovlaštenje Vladi za dodatnim zaduživanjem u iznosu od 2,8 milijardi kuna, osnovne su značajke
prijedloga rebalansa državnog proračuna kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru.
ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Decentralizacija, prelazak mirovina u
proračun, smanjenje prihoda od privatizacije za dvije milijarde
kuna, te ovlaštenje Vladi za dodatnim zaduživanjem u iznosu od 2,8
milijardi kuna, osnovne su značajke prijedloga rebalansa državnog
proračuna kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru. #L#
Vlada rebalansom predlaže planiranih 49,7 milijardi kuna rashoda
povećati za 17 posto, ili za 8,46 milijardi kuna čime bi proračunski
izdatci u ovoj godini dosegnuli 58,1 milijardu kuna.
Planirani bi se pak proračunski prihodi povećali za 11,3 posto,
odnosno za 5,6 milijardi kuna, pa bi tako u ovoj godini iznosili
55,3 milijarde kuna.
Kako bi se pokrio taj deficit proračuna Vlada je Saboru uputila i
prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju proračuna, tražeći da joj se
omogući da se dodatno zaduži na domaćem i inozemnom tržištu za 2,8
milijardi kuna. Tako bi umjesto do sada planiranog zaduženja od 7,9
milijardi kuna ukupni iznos do kojeg bi Vlada mogla ići u zaduženje
bio 10,7 milijarde kuna.
Prema podatcima iz samog prijedloga rebalansa, većina novog
zaduženja bilo bi zaduženje na domaćem tržištu kapitala. Naime, u
proračunskim je stavkama povećanje od 2,5 milijardi kuna
predviđeno na stavci kratkoročnog tuzemnog zaduživanja, dok je
ostatak od 360 milijuna povećanje zajmova od Svjetske banke (za
strukturnu prilagodbu i za ulaganje u mirovinski sustav).
Zaduživanjem bi se pak namaknula sredstva koja se neće dobiti
privatizacijom. Naime, na prihodnoj strani predloženog rebalansa
Vlada 'priznaje' da je precijenila ranije planirani prihod od
privatizacije. Proračunom je bilo planirano od prodaje državne
imovine uprihodovati 8,5 milijardi kuna. No, Vlada ih rebalansom
smanjuje za 2 milijarde (dakle na 6,5 milijardi kuna), što će
nadoknaditi zaduživanjem. "Međutim, još nisu završene sve
aktivnosti radi ostvarenja planiranih prihoda od privatizacije.
Nastojat će se da ti prihodi budu što viši, odnosno zaduženje što
manje", ističe se u obrazloženju rebalansa.
Uključivanjem pak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 1.
srpnja u proračun znači i da bi od tada i doprinosi za mirovinsko
osiguranje bili uplaćivani preko Državne riznice. To bi na
prihodnoj strani proračunu trebalo donijeti 7 milijardi kuna.
U državnom proračunu tako bi se osigurala sredstva za isplatu
mirovina (osim inozemnih koje bi i dalje išle s računa HZMO-a), za
pokriće plaća, materijalnih i ostalih troškova HZMO-a.
Tako bi se, prema obrazloženju rebalansa, u proračun prenio i
deficit HZMO-a od 907 milijuna kuna namijenjenih za isplatu svih
mirovina osim inozemnih i osiguranje dodatnog transfera od 259
milijuna kuna namijenjenih isplati plaća, materijalnih i ostalih
troškova HZMO-a. U proračun bi se preuzele i tekuće obveze HZMO-a
prema poslovnim bankama, koje su zadnjeg dana prošle godine
iznosile 770 milijuna kuna.
Od 1. srpnja počeo bi i proces fiskalne decentralizacije koja
zahtjeva osiguranje 605 milijuna kuna na poziciji potpora za
izravnanje kojim bi lokalne jedinice financirale funkcije koje
preuzimaju u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Potrebni
iznos za decentralizaciju, prema rebalansu, prikupio bi se većim
sredstvima od poreza na dohodak i na dobit.
Vlada, naime, predviđa da bi se od poreza na dohodak prikupilo 15,4
posto više sredstava nego je to prvotno predviđao proračun, pa bi s
tih dodatnih 505 milijuna kuna u ovoj godini od poreza na dohodak
bilo prikupljeno ukupno 3,78 milijardi kuna. Za 6,3 posto
rebalansom su planirani veći prihodi od poreza na dobit. To bi bilo
povećanje od 100 milijuna kuna pa bi porez na dobit proračunu ove
godine ukupno donio 1,68 milijardi kuna.
Na rashodnoj strani proračuna prema pozicijama pojedinih
ministarstava, rebalans zahvaća tri ministarstva - Ministarstvo
rada i socijalne skrbi kojemu resorno pripadaju i mirovine,
Ministarstvo financija u kojemu je i stavka fonda za izravnjanje
vezano za decentralizaciju, te Ministarstvo zdravstva na stavci
tekućih prijenosa i to sredstava za zdravstvenu zaštitu staračkih
domaćinstava i neosiguranih osoba.
Promjena nema kod ostalih proračunskih korisnika, odnosno sva
ostala ministarstva i državne uprave, agencije ili zavodi ostaju u
dosadašnjim proračunskim okvirima.
Vlada, međutim, u obrazloženju rebalansa ističe da se na rashodnoj
strani pojavljuju pojačani pritisci i to na stavkama namijenjenim
isplati plaća, dječjeg doplatka i pokrića deficita HZMO-a koji
prijete premašivanjem planiranih iznosa. Proračunom je za ovu
godinu bilo predviđeno 10 postotno smanjenje fonda plaća za
proračunske korisnike, što u aposlutnim brojkama znači 1,7
milijardi kuna za plaće manje nego li prošle godine. Novim
koeficijentima i osnovicom po kojima su isplaćene plaće za lipanj
postignute su znatne uštede, ali, upozorava Vlada, nedovoljne za
ostvarenje planiranog iznosa uštede. "Postoje značajnija
probijanja u isplati plaća, stoga u narednom razdoblju slijede
daljnje mjere koje imaju za cilj ostvarenje planirane uštede na
fondu plaća", najavljuje se u obrazloženju rebalansa.
Vlada također ističe da bi promjene u fiskalnoj politici, ili
povećanje poreznog opterećenja i zaduživanja za pokrivanje
pojačanih pritisaka na rashode dovele u pitanje uspostvaljeni
trend poboljšanja u gospodarstvu. Stoga je rashode potrebno
zadržati u planiranim okvirima. To pak znači pokretanje procedure
izmjene zakonskih propisa i donošenje niza odluka radi sprečavanja
prekoračenja proračunskih rashoda, zaključuje Vlada u
obrazloženju predloženog rebalansa državnog proračuna o kojemu
uskoro će uskoro svoje reći i saborski zastupnici.
(Hina) bn ds