ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Glavna točka današnjih sjednica saborskih odbora bio je Konačni prijedlog izmjena Zakona o financiranju lokalne samouprave, kojim bi se dio troškova za školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb prenio na lokalne
razine, a primjenjivao bi se od 1. srpnja.
ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Glavna točka današnjih sjednica
saborskih odbora bio je Konačni prijedlog izmjena Zakona o
financiranju lokalne samouprave, kojim bi se dio troškova za
školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb prenio na lokalne razine, a
primjenjivao bi se od 1. srpnja. #L#
Predstavljajući predložene zakonske izmjene na zajedničkoj
sjednici Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, Poslovnik i
politički sustav, zamjenik ministra gospodarstva Damir Kuštrak
istaknuo je da će se, uvođenjem novih županijskih poreza, kakvi su
primjerice porezi na automobile starije od 10 godina i na automate
za zabavne igre, u županijske proračune priliti dodatnih 237
milijuna kuna.
Naglasio je i da je predviđena mogućnost uvođenja prireza na porez
na dohodak u svim općinama.
Izvorni udio općina i županija u porezu na dohodak ostat će
nepromijenjen, a jedinice lokalne samouprave dodatno će dobijati
određeni postotak poreza na dohodak za svaku decentraliziranu
funkciju.
Novost je i da će određeni postotak poreza na dohodak, jedinice
lokalne samouprave izdvajati u Fond za poravnanja za manje
razvijena područja, iz kojega će se sredstva raspoređivati po točno
utvrđenoj proceduri, kazao je Kuštrak.
Jedinice lokalne samouprave pravo na sredstva iz tog fonda stekle
bi tek nakon rebalansa svojih proračuna, a kao krajnji rok za
donošenje rebalansa određen je 30. rujna.
Članovi odbora negodovali su jer u konačnom zakonskom tekstu nije
uvažena ni jedna od primjedaba što su ih iznijeli u raspravi u prvom
saborskom čitanju.
Ljubica Lalić (HSS) podsjetila je da je tada većina zastupnika
odbacila predloženo uvođenje novih poreza, ističući kako je takav
način decentralizacije neprimjeren sadašnjem socijalnom i
gospodarskom stanju u Hrvatskoj.
"HSS se zalaže za decentralizaciju, ali ne pod svaku cijenu",
kazala je Lalić.
Članovi odbora negodovali su i zbog roka u kojem bi predloženi zakon
trebao stupiti na snagu - 1. srpnja. Taj rok zastupnicima i
saborskim radnim tijelima ne ostavlja dovoljno vremena da
amandmanima pokušaju doraditi predloženi tekst.
Na zajedničkoj sjednici članovi dvaju Odbora nisu glasovali o
zakonskom prijedlogu, jer obrazloženo je, do sutra trebaju
usuglasiti amandmane i tek nakon toga izjasniti se o konačnom
zakonskom prijedlogu.
Odbor za financije i državni proračun većinom je glasova pak
podržao taj zakonski prijedlog, i odbio amandman zastupnika
nacionalnih manjina Tibora Santa da se primjena zakona odgodi do 1.
siječnja 2002. Santo kaže kako je stekao dojam da se proračun slabo
puni, pa se proračunska "rupa" pokušava prebaciti na lokalne
vlasti. Drži da se novim sustavom financiranja neće moći održati
postojeći standard u školstvu i zdravstvu, pa bi se, kaže,
decentralizacija mogla nazvati i devastacijom škola i bolnica.
Jadranka Katarinčić-Škrlj (HSLS) drži, međutim, da u
decentralizaciju treba ići odmah jer je visoka centralizacija
države jedan od uzroka teške gospodarske situacije. Ističe da je
razumljiv strah nekih od decentralizacije, no toga, kaže, ima
uvijek kada se uvodi nešto novo. Bit će početnih problema, no Vlada
u tomu mora pomoći lokalnoj upravi. Usprotivila se uvođenju poreza
na neobrađeno poljoprivredno zemljište i neiskorištene poslovne
prostore, no podržala je uvođenje novog poreza - na neizgrađeno
građevinsko zemljište.
Uvođenju novih poreza usprotivio se i Đuro Njavro (DC) jer drži da
bi to moglo izazvati nezadovoljstvo građana, a od tih se poreza,
kaže, ionako ne očekuju veliki prihodi lokalnim proračunima.
Njavro načelno podržava decentralizaciju, no i on je predložio da
se odgodi primjena zakona.
Upozorio je da bi se od ukupno 1,7 milijardi kuna, koliko bi se
sredstava "spustilo" s državne na lokalnu razinu, čak 1,04
milijarde kuna godišnje proslijeđivalo kroz Fond za poravnanja.
Koja je svrha decentralizacije kada bi se i dalje dvije trećine
sredstava izdvajale iz proračuna, upitao je.
Predsjednik Sindikata javnih službi Vilim Ribić, koji je bio
nazočan sjednici Odbora, istaknuo je da nakon donošenja toga zakona
očekuje još jednu katastrofu, kao i u slučaju smanjenja plaća
državnih službenika. Decentralizacija treba samo politici, a ne
zdravstvu i školstvu, zaključio je Ribić.
Nema odustajanja i decentralizacija mora krenuti od 1. srpnja, a
tada će na račune lokalne uprave početi stizati novac iz proračuna,
ustvrdio je pomoćnik ministra financija Niko Raič.
(Hina) ibob/mb/nb sšh